Od specijalnog izvještača “Vijesti”
Berlin - Njemačka je zainteresovana da sa Crnom Gorom sarađuje u oblasti energetike, avio-saobraćaja i poljoprivrede, a Podgorica traži da je Berlin podrži na daljem putu ka Evropskoj uniji.
Ovo su poruke koje je juče premijer Igor Lukšić dobio i saopštio u Berlinu, tokom svoje prve zvanične posjete Njemačkoj.
Lukšić se sastao sa ministrom ekononije i tehnologije Rajnerom Bruderlom, gdje su razgovarali o zainteresovanosti njemačkih investitora za ulaganja u Crnu Goru, zatim o razmjeni znanja i iskustava. Lukšić je rekao da su investitorima vrata za njihova ulaganja u Crnu Goru otvorena.
Bez prečica
Njemački ministar ponudio je konkretnu pomoć kroz programe za obuku i obrazovanje kadrova u oblasti turističke privrede.
Nakon sastanka sa Bruderlaom, Lukšić je održao predavanje o Crnoj Gori i evropskim integracijama na Humbolt univerzitetu. Na predavanju, na kojem su među nekoliko desetina prisutnih bili i ambasadori Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Albanije u Njemačkoj, Lukšić se osvrnuo na česte priče o zamoru od proširenja unutar EU.
Istakao je da će nove članice morati da ispune više standarde nego one zemlje koji su ranije ušli u EU:
„I to za nas nije nikakav problem. Mi prihvatamo takav pristup, ne želimo prečice, već da EU i zemlje članice pošalju signal ohrabrenja, jer onda motivišu našu vladu da konzistentno i uporno radi na ispunjavanju evropske agende“.
On vjeruje da proces proširenja nikada neće biti kompletan ako Zapadni Balkan ne bude dio EU.
Navikavati se na razmišljanje EU
Premijer je predstavio Crnu Goru, njena strateška opredjeljenja da postane član EU i NATO i upoznao prisutne sa sedam ključnih prioriteta neophodnih za otvaranje pristupnih pregovora sa EU.
Ti prioriteti odnose se, između ostalog, na jačanje vladavine prava, borbu protiv kriminala i korupcije, jačanje sudstva, povećanje medijskih sloboda i saradnje sa NVO.
„Trenutno radimo na desetini zakona koji treba da poboljšaju plaćanje taksi, započinjanje biznisa, dobijanje građevinskih dozvola, a to je sve ono gdje ne stojimo dobro kod Svjetske banke“, rekao je Lukšić i dodao da se time smanjuje mogućnost korupcije.
Moramo, tvrdi premijer, da se navikavamo na način na koji EU razmišlja i radi jer je to ključno za proces integracija: „Uvjeren sam da ćemo uraditi sve što treba da bi dobili zeleno svjetlo Evropske komisije za početak pregovora... Kada počnemo da pregovaramo, tada ćemo uključiti ljude iz civilnog sektora, medija, sa univerziteta - ljude koji imaju različite vještine da bi pomogli vladi u odgovaranju na izazove u procesu pregovaranja različitih poglavlja“.
Obrazovanje - glavni izazov
Premijer nije direktno odgovorio na pitanje koji od sedam prioriteta je najveći izazov, već je kazao da niko od Crne Gore ne očekuje da ona sve izazove riješi u narednih nekoliko mjeseci.
„EK želi da vidi da mi primjereno odgovaramo na te izazove, da smo spremni da idemo kroz problem i da ga riješimo“, tvrdi Lukšić.
Osvrćući se na problem korupcije, premijer je rekao da nema zemlje koja ga nema, ali istakao da Crna Gore ne žmuri, već da se konzistentno bori protiv nje.
Na pitanje koja je od oblasti (obrazovanje, zdravsto, penzije, rad) vidi kao najizazovniju, Lukšić je rekao da je obrazovanje na duge staze najizazovnije.
„Djeca treba da imaju obrazovanje koje će moći da primijene u stvarnosti. Poboljšanja u obrazovanju će pomoći drugim sektorima“, rekao je premijer.
Univerzitet Humbolt je najznačajniji univerzitet u Berlinu, na kojem su predavanja držali mnogi svjetski zvaničnici i dobitnici Nobelove nagrade.
Fors: Crna Gora izvan etničkog rivalstva
Zamjenik dekana Fakulteta humanističkih studija na Univerzitetu Humbolt Kristijen Fors osvrnuo se na jezičku situaciju u Crnoj Gori. „Trenutnom politikom crnogorskog jezika ne dominira ekskluzivitet i nacionalizam, već skromna pozicija kompromisa. U mojim očima, reflektuje generalnu politiku Crne Gore koja protivrječi stereotipima etničkog rivalstva i mržnje na Balkanu“, rekao je Fors.
Šala ili zbilja?
Na pitanje što EU može da nauči od Crne Gore, Lukšić se našalio i rekao:
“Kako da ne radi stvari“.
„Vjerujem da nove članice mogu da obogate EU obezbjeđujući svoje specifične karakteristike, a to je ono što svaka zemlja ima. Vjerujem da to možemo da podijelimo u porodici nacija“, rekao je Lukšić.
On je dodao da bi nova energija, brzina, fleksibilnost mogli da pomognu Evropi da se bori protiv izazova današnjice.
Galerija
Bonus video:
