"Građani nijesu obavezni da se izjašnjavaju po određenim pitanjima na popisu stanovništva, a među njih spadaju pitanja nacionalne odnosno etničke pripadnosti, vjeroispovjesti, jezika i zdravstvenog stanja", kazala je direktorica Zavoda za statistiku (Monstat) Gordana Radojević.
Radojević je kazala da prema članu 21 Zakona o popisu stanovništva, građani su dužni da odgovore na sva pitanja popisivača. Ona je pojasnila da popisivač mora kao odgovor upisati i ako građanin kaže "ne želim da se izjasnim ili odgovorim" ili "imam pravo da ne odgovorim".
"Bilo koji odgovor, i kada građanin koristi pravo da se ne izjasni, smatraće se odgovorom na „neobavezujuća pitanja“", kazala je Radojević.
Monstat je time, kako je kazala, stvorio uslove da građani koriste prava koja im garantuje Ustav Crne Gore i Konvencija za zaštitu nacionalnih manjima Savjeta Evrope, prema kojima nijesu obavezni da se izjašnjavaju po određenim pitanjima.
"Statistički posmatrano, bilo koji odgovor, i kada građanin koristi pravo da se ne izjasni, smatraće se odgovorom na „neobavezujuća pitanja“, jer su to pitanja koja imaju subjektivnu dimenziju i zasnivaju se na slobodnom samoizjašnjavanju", kazala je ona.
Radojević je istakla da su Zakon o popisu i metodologija koju je Monstat definisao usaglašeni su sa evropskim standardima i preporukama UN. Na taj način, kako je rekla, Monstat je zaštitio pravo građana od bilo koje zaloupotrebe, tako što nijedna linija u Upitniku ne smije ostati prazna, već na njoj mora postojati odgovor.
Vuković: Treba se izjasniti
Većinsko političko raspoloženje u Crnoj Gori je da građani na popisu stanovništva treba da se izjasne o vjeroispovjesti i nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnost, rekao je funckioner Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković.
Akcija za ljudska prava podnijela je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti članova Zakona o popisu stanovništva koji propisuju da su svi građani obavezni da odgovore na pitanja o vjeroispovjesti i nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti.
"Većinsko političko raspoloženje je da se ljudi izjasne i o tim pitanjima, i ne bi trebalo instistirati na suprotnom, jer bi to izazvalo rasprave i dovelo do novih političkih nesporazuma koje nijesu potrebni pred popis", rekao je Vuković agenciji Mina.
On smatra da u Akciji tumače široko sve tri kategorije dovodeći ih u vezu sa pravom čovjeka kao univerzalnim pravom da se izjasni i u vezi nacionalne i jezičke pripadnosti.
“Radi se o ekstezivnom, širokom tumačenju ustavnih normi kojima se može ili ne može prigovoriti. Zakon o popisu nije neustavan u striktnoj primjeni ustavnih rješenja”, smatra Vuković.
On je objasnio da Ustav decidno omogućuje građanima pravo da se ne izjašnjavaju o vjerskoj pripadnosti, dok o nacionalnoj i jezičkoj pripadnosti nema takvih norni.
“Tako da je Zakon o popisu potpuno ustavan i nije potrebno dok su u toku pripreme za njegovo održavanje otvarati nove političke i pravne rasprave o nečemu o čemu je već parlament odlučio”, zaključio je Vuković.
Bonus video:
