Ukoliko Vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić, i njene kolege u Osnovnom tužilaštvu u Baru, prećute i uskoro nešto ne preduzmu postupajući prema podnijetim krivičnim prijavama u aferi Zavod za igradnju Bara (ZIB) – Tehnopromet B, višegodišnji haos u barskom katastru dobiće svoj epilog pred Upravnim sudom polovinom ove godine.
Potom vjerovatno i pred podgoričkim Privrednim sudom, gdje se vodi parnica za poništenje spornog Ugovora o poslovno tehničkoj saradnji dvije navedene kompanije.
ZIB, privatna firma gradonačelnika Bara Žarka Pavićevića nakon zaključenja spornog ugovora sa direktorom Tehnoprometa B Slavoljubom Glišićem uknjižila je 2002. u barskom katastru više od 100.000 kvadrata zemljišta i poslovnih prostora milionske vrijednosti, a pri tome i neovjeravajući ugovor u Sudu, u skladu sa Zakonom o porezu na promet nepokretnosti, niti plaćajući državi porez.
Nakon rješavanja socijalnih problema, ZIB je pristupio rasprodaji vrijednih nekretnina trećim licima pod veoma čudnim okolnostima.
Odlučuje Upravni sud
Bivši ministar finansija, a danas premijer dr Igor Lukšić utvrdio je 8. decembra da je žalba bivših radnika Tehnoprometa osnovana i predložio Upravi za nekretnine PJ Bar da oglase ništavnim rješenje katastra o knjiženju iz 2002. što je i učinjeno 21. januara ove godine.
ZIB je, međutim, pred Upravnim sudom 11. februara predao tužbu za poništenje Lukšićevog rješenja.
Ukoliko Sud prihvati tužbu i poništi Lukšićevo rješenje, sva sporna imovina će pripasti Pavićevićevom ZIB-u, odnosno, onima kojima je ZIB prodao, a u suprotonom biće vraćena Tehnoprometu B i bivšim radnicima.
Predsjednik Upravnog suda Branislav Radulović, odgovarajući na pitanja “Vijesti”, juče je rekao da taj sud niko nije zvao u vezi ovog predmeta, niti da nije bilo ikakvih pritisaka da se on što prije rješava.
"U redovnoj proceduri sudija je dobio predmet i poslije 2-3 dana poslao dopise zainteresovanim strankama kako bi se predmet kompletirao. Praksa je da se to desi u roku od oko 15 dana. Niko od stranaka za sada nije tražio da se ovom predmetu da prioritet u radu suda", objasnio je Radulović.
Na pitanje zašto je iz registra suda izbrasana firma za koju se u istom Privrednom sudu vodi parnica, likvidacioni upravnik Davor Bošković je juče “Vijestima” odgovorio: "Nisam znao za upravni spor, ni za parnicu u Privrednom sudu jer me o tome niko nije obavijestio. Ni radnici niti njihov advokat"
Taj “vruć krompir” komjuterski, slučajnim uzorkom, je dodijeljen sudiji Vladimiru Raduloviću, koji je već 14. februara, poslao dopise Ministarstvu finansija i advokatu bivših radnika Dejanu Ćosoviću da daju odgovor na tužbu.
"Ni tužilac, ni tuženi nijesu tražili javnu raspravu o ovom predmetu. Mi moramo sve predmete iz 2010. završimo do kraja marta, odnosno, polovine aprila. Nakon toga pristupa se rješavanju predmeta iz ove 2011. U redovnoj proceduri taj predmet može biti riješen u prvoj polovini ove godine. Međutim, ukoliko stranke traže da se predmetu da prioritet i za to navedu razloge mi to možemo uraditi, ali pod uslovom da se on kompletira da nebi određivali dodatni rok", dodao je Branislav Radulović.
Bošković: Sve po zakonu
Tehnopromet B DOO, kompanija sa potencijalno višemilionskjom imovinom izbrisana je, međutim, pod veoma čudnim okolnostima iz registra Privrednog suda u Podgorici 22. decembra.
Glavni propust ovog suda bio je što su izbrisali firmu nakon odluke Ministarstva finansija od 8. decembra, što je najgore, uprkos činjenici što se pred istim sudom vodi parnica po tužbi bivših radnika Teghnoprometa B koji godinama uzalud traže poništenje spornog Ugovora o poslovno tehničkoj saradnji.
Na pitanje zašto je iz registra suda izbrasana firma za koju se u istom Privrednom sudu vodi parnica, likvidacioni upravnik Davor Bošković je juče “Vijestima” odgovorio: "Nisam znao za upravni spor, ni za parnicu u Privrednom sudu jer me o tome niko nije obavijestio. Ni radnici niti njihov advokat".
Bošković je istakao “da je čitav likvidacioni postupak urađen u skladu sa zakonom i da je zaključen 29. novembra”, i da je postao pravosnažan.
Predlog za brisanje firme iz registra podnio je direktor Glišić a registrator Privrednog suda koja je dala predlog za sudsku likvidaciju bila je Irena Knežević.
"Nad likvidacionim dužnikom Tehnoprometom B zbog neizvršavanja zakonskih obaveza-neproduženja obavezne registracije društva pokrenut je postupak sudske likvidacije, a po imperativnim normama Zakona o privrednim društvima od registratora jedinog zakonom ovlašćenog subjekta… Radi se o zakonitom postupanju suda, kao i u drugim likvidacionim predmetima, bez izuzetaka bilo u proceduri bilo u transparentnosti. Ukazujem da se svaki likvidacioni postupak može ponovo pokrenuti pod zakonskim uslovima, odnosno, usljed novopronađene imovine koja nije činila stečajnu masu u prethodnom postupku", rekao je “Vijestima” Ivan Kovačević, likvidacioni sudija u ovom predmetu.
On je naveo da je sud podneskom od punomoćnika bivših zaposlenih, “nakon pravosnažnog zaključenja postupka likvidacije, obaviješten da se vodi poseban upravni i parnični postupak, nezavistan od postupka likvidacije, koji se od kraja marta 2007. godine vodio pred Osnovnim sudom u Baru, sve do marta prošle godine, kada je ustupljen na nadležnost Privrednom sudu u Podgorici”.
Pavićević se predomislio i neće da priča
U ZIB-u su “Vijestima” prije nekoliko dana najavili da će Žarko Pavićević ove sedmice detaljnije govoriti o svemu, zbog čega su “Vijesti” prije dva dana poslale osam pitanja.
Iz kabineta gradonačelnika nam je kratko saopšteno da Pavićević ne želi da daje izjave za novine dok se sudski sporovi ne okončaju.
Objavljujemo pitanja koja su dostavljena Pavićeviću.
1. Kako ste uspjeli da na osnovu Ugovora o poslovno tehničkoj saradnji uknjižite vrijednu imovinu Tehnoprometa B DOO 2002. godine na ZIB imajući u vidu da, u skladu sa Zakonom o prometu nepokretnosti, taj ugovor prethodno nije ovjeren u Sudu, niti državi plaćen porez po osnovu kupovine nekretnina? Da li su Vam u tome možda pomogli prijatelji iz barskog katastra ili tadašnje lokalne samouprave Bara?
2. Da li ste prilikom zaključivanja ugovora sa S. Glišićem imali na uvid odluku Odbora direktora Tehnoprometa B kojim se on ovlašćuje da svu poslovnu aktivu direktno prenese na ZIB?
3. Da li je po osnovu nove imovine ikada povećan kapital ZIB-a? Ako nije, zašto nije?
4. Možete li objasniti koliko je ZIB zapravo koštala „kupovina“ imovine i obaveza Tehnoprometa B. Bivši radnici tvrde da se radi o iznosu ne većem od oko 145.000 eura, dok mi je direktorica ZIB-a rekla da se radi o mnogo većem iznosu ne navodeći ga? Koliko je, dakle, novca ZIB uložio u Tehnopromet B za rješavanje socijalnih problema i plaćanje neizmirene račune?
5. Možete li objasniti kako je oko 90.000 kvadrata zemljišta sa oko 700 maslina „Tehnoprometa B“ g. Zejnelu Šaboviću, na kraju, prodato za svega 47.000 eura? U nekim prijavama radnika VDT iz 2005. godine se pominje da je g. Šabović navodno nekome platio 400.000 eura. Da li znate o čemu se radi?
6. Šta se desilo sa dijelom od 220 kvadrata bivše Robne kuće Tehnoprometa koja se nalazila 80-tak metara od CB-a u centru Bara budući da sadašnja direktorica ZIB-a nije mogla da odgovori na to pitanje (uputila me na Glišića), kao ni bivši direktor Tehnoprometa?
7. Hoće li ZIB Bar uspjeti da pred Upravnim sudom poništi rješenje Ministarstva finansija od 8. decembra kojim je osporen Ugovor o poslovno tehničkoj saradnji? Da li stvarno mislite da je Ministarstvo donijelo nezakonito rješenje?
8. Da li nakon najnovijih odluka Vlade i barskog katastra vezano za spornu uknjižbu ZIB-a iz 2002. sada strahujete od barskog Tužilaštva budući da se prethodnih godina nijesu usudili ni da Vas pozovu date makar date izjavu tokom istrage koja se vodi protiv vašeg bivšeg poslovnog partnera g. Glišića, sa kojim ste potpisali ugovor?
Bonus video:
