Primjena Akcionog plana za praćenje sprovođenja preporuka iz mišljenja Evropske komisije trebalo bi da počene odmah, jer je preostalo još samo 6 mjeseci da bi se to učinilo, ocijenjeno je iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR).
CDT i YIHR su na konferenciji za novinare prezentovali predloge za poboljšanje nacrta Akcionog plana (AP), ocjenjujući da izrada tog dokumenta traje predugo.
Te dvije organizacije pripremile su predloge za poboljšanje AP svrstale u tri dokumenta, od kojih se jedan odnosi na zajedničke, a ostatak na posebne preporuke CDT i YIHR-a.
Najveće NVO teško do novca iz Budžeta
YIHR je u svojim predlozima naveo da Skupština nije razvila kontrolnu funkciju rada Vlade u oblasti ljudskih prava, kao i da nije pokrenula i ispitala način raspodjele sredstava Fonda za manjine i inicirala izmjene biranja članova.
Iz YIHR su predložili da se definiše način efikasne kontrole rada Upravnog odbora Fonda za manjine, nosilac bi bio Odbor za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore, a rok drugi kvartal ove godine.
„Jedna od kritika EK je odnos države prema nevladinom sektoru. Najveće nevladine organizacije, koje imaju javne finansijske izvještaje i transparentan rad, vrlo teško ili nikada ne dobijaju sredstva iz budžeta za svoje projekte. Neophodno je jasno definisati procedure i način dodjele sredstava učiniti potpuno transparentnim i javnim“, navodi se u proporukama, prenosi MINA.
Usaglašavanje sa preporukama Evropskog suda za ljudska prava
Oni smatraju da aktivnost Poboljšati materijalne uslove za rad Ombudsmana kroz Zakon o budžetu za 2011. godinu, treba i proširiti tako što će se cilj Jačanje administrativnih i stručnih kapaciteta Ombudsmana postići izjednačavanjem plata zamjenika i zaposlenih sa onima u Ustavnom sudu.
U YIHR smatraju da cilj Unapređenje medijskih sloboda, naročito usklađivanjem sa praksom Evropskog suda za ljudska prava u pogledu klevete i jačanje saradnje sa organizacijama civilnog društva treba proširiti sa aktivnošću po kojoj bi se svakom sudiji i dostavila publikacija o praksi Evropskog suda za ljudska prava iz oblasti klevete.
U toj organizaciji ocjenjuju da bi zakon o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda trebalo usvojiti do drugog kvartala ove godine, kao i da bi trebalo izmijeniti Ustav i definisati da se Zaštitnik ljudskih prava i sloboda imenuje i razrješava glasovima dvije trećine od ukupnog broja poslanika u Skpštini.
Mijenjati Zakon o finansiranju partija
Iz CDT-a su Vladi predložili uključivanje promjene Zakona o finansiranju političkih partija i aktivnosti koje bi vodile njegovoj boljoj implementaciji u AP.
„U Nacrtu akcionog plana za praćenje sprovođenja preporuka iz Mišljenja EK se ne razmatra pitanje finansiranja političkih partija koje je regulisano Zakonom o finansiranju političkih partija. S obzirom da se radi o temi koja je u Analitičkom Izvještaju EK prepoznata kao oblast koja ima "ozbiljne nedostatke", smatramo da je u AP neophodno uvrstiti promjenu Zakona i mjere koje bi osigurale bolju implementaciju propisa iz ove oblasti“, smatraju u CDT-u.
Iz te organizacije podsjećaju da su se u proteklih dvije godine bavili analizom finansiranja političkih partija, i uočili ozbiljne nedostatke u primjeni zakona.
„Smatramo da su uočeni nedostaci posljedica manjkavosti i nedorečenosti zakonodavnog okvira, u prvom redu Zakona o finansiranju političkih partija, naročito u dijelu osiguravanja transparentosti finansiranja, definisanja kontrolnih mehanizama, ovlašćenja i kapaciteta institucija odgovornih za kontrolu i pokretanje postupaka protiv prekršilaca Zakona“, kaže se u proporukama.
U CDT-u smatraju da je neophodno pristupiti izmjenama Zakona o finansiranju političkih partija i ojačati mehanizme kontrole u ovoj oblasti, i osigurati transparentnost političkog finansiranja.
Oni smatraju i da je neophodno poboljšati implementaciju Zakona, dojaći da bi AP trebalo da obuhvati aktivnosti koje bi vodile ostvarenju zahtjeva kao što je da se osigura da političke partije redovno predaju izvještaje, kao i ujednačena primjenu tog akta na lokalnom nivou, i redovne isplate novca iz budžeta političkim partijama.
Trebalo bi, kako objašnjavaju u CDT-u, propisati odgovarajuće obrasce za podnošenje Godišnjeg završnog računa političkih partija, obezbijediti finansijska i tehnička sredstva za rad Državne izborne komisije i redovno procesuirati prekršioce Zakona o finansiranju političkih partija.
U zajedničkim predlozima YIHR-a I CDT-a navodi se da bi u nacrtu AP trebalo redefinisati stavku “indikator”, jer je u tom dokumentu učestalo njeno izjednačavanje sa onim što se najčešće podrazumijeva pod rezultatom.
“U tom smislu, ovdje indikatori ne predstavljaju objektivnu mjerljivost rezultata postignutih predloženim mjerama, već tautološko potvrđivanje onog što se želi postignuti datim mjerama. Indikatori su pokazatelji koji govore da li postignuti rezultat vodi željenom cilju”, objašnjeno je u preporukama.
U CDT-u i YIHR-u smatraju da bi iz AP trebalo izbaciti aktivnosti koje su već realizovane ili im promijeniti rok realizacije.
Trebalo bi promijeniti i procedure za izbor članova nevladinih organizacija u svim tijelima koja je osnovala država.
“Potrebno je formirati Komisiju za izbor članova savjeta i komisija, i utvrditi kriterijume prema kojima bi ona, u transparentnoj proceduri, izabrala najbolje među NVO-ima koji se prijave za članstvo u savjetima i koje imaju iskustvo i stručne reference iz oblasti kojima se savjet ili komisija bave”, predlažu CDT I YIHR.
Trebalo bi donijeti novi Zakon o NVO-ima koji bi na novi način regulisao radi nevladinih organizacija I njihovo finansiranje iz budžeta države i opština. U AP bi trebalo da precizno budu sadržani aktivnosti, rokovi i način uključivanja predstavnika NVO u donošenje novog zakona o nevladinim organizacijama.
Bonus video:
