Barska opozicija o Maljeviku: Sporazum je obaveza Raičevića, Skupština više nema ingerencije

1194 pregleda 0 komentar(a)
Sa današnje sjednice, Foto: Radomir Petrić
Sa današnje sjednice, Foto: Radomir Petrić
Ažurirano: 23.04.2019. 20:12h

SO Bar započela je danas XII sjednicu, na kojoj je prvo većinom -18 za i pet uzdržanih- usvojen izvještaj o radu predsjednika Opštine u 2018 , a potom je otvorena četvoročasovna rasprava o Maljeviku, koja je oko 17 sati prekinuta i biće nastavljena sjutra od 11 sati. Rad SO i danas su bojkotovali troje odbornika Demokrata.

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević kazao je da u dijelu izvještavanja o radu predsjednika „postoji formalno- pravna problematika”, jer je lani došlo do promjene na čelu Opštine- on je izabran za predsjednika trećeg avgusta-ali, „izvještaj je pripremljen po ranije praktikovanoj metodologiji”.

"Od početka mog mandata na razmatranje sam uputio 33 akta, a Opština je tokom 2018. uredno izmirivala obaveze, i dug smanjila za 3,8 miliona eura. Značajno je uređena putna infrastruktura širom opštine, sa COK od kraja 2018. saniramo tribine i terene na Sportskom centru. Osposobljena je Kancelarija za evropske projekte, a od apliciranih projekata valja očekivati da će opština inkasirati preko četiri miliona eura. Imaćemo značajan prihod i odlegalizacije neformalnih objekata", rekao je pored ostalog Raičević.

On je odbacio opozicione ocjene o “ VD stanju” opštine, navodeći da su izabrani petoro funkcionera, u toku izbor još troje, a slijede konkursi za sekretare Sekretarijata za razvoj, za kulturu , mlade i sport, te načelnika Komunalne policije i Interne revizije, te za izbor direktora opštinskih preduzeća.

Na primjedbu Sava Pavlovića (SD) da je neophodno više pažnje Opštine prema Komunalnoj policiji, Raičevićč je replicirtao da slijedi obnova njihovog voznog parka „prosječne starosti preko 13 godina“

Vasilije Lalošević (SNP) ukazao je da konačno treba da krene izgradnja Dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama, dodajući da Opština mor a da bude agilnija u apliciranju za novac iz EU fondova. On je pozvao da seuništeni park u dvorištu srednjih škola vrati u prethodno stanje .

Raičevićev izvještaj podržali su listom odbornici DPS, a predsjednica tog odborničkog kluba Branka Nikezić je naglasila da je izvještaj koncizan, jasan i precizan. Jovan Popović (DPS) je istakao da opština nesmetano djeluje, ima iza sebe stabilnu godinu, „!prije svega u finansijama-redovne su plate i transferi budžetskim korisnicima“, izražavajući nadu da će do kraja ove godine „biti makar započeti radovi“ naiozgradnji vrtića, azila i Dnevnog centra.

Otvarajući raspravu o predlogu Sporazuma o međusobnim pravima i obavezama za Maljevik Opštine i investitora-“Sonuba Montenegro”, Raičević je podsjetio da se u lokalnom parlamentu o Maljeviku, „poslu vijeka kako su ga svi zvali“, posljednji put raspravljalo 2016, oističući da mu je želja da se projekat konačno pokrene i sve ono planirano još 2007. dobije prve naznake realizacije. On je zahvalio klubovima odbornika vladajućih DPS, SD, „Biram Bar „ (BB) i BS što su pripremili dodatne amandmane na tekst Sporazuma „da se predlog dodatno poboljša“.

"Prihvatam sve amandmane klubova odbornika vlasti. Ovdje nema ničega skrivenog, sve je maksimalno transparentno, vrijeme je da konačno otčepimo projekat Maljevik", rekao je Raičević.

Dejan Đurović (DF) poručio je odbornicima vlasti da preuzimaju na sebe odgovornost koja pripada Raičeviću, „“ovo je trebao on da riješi bez ovog parlamenta“. Đurović je naglasio da su, za razliku od barskih odbornika,, razvoj situacije oko Sporazuma mjesecima unaprijed znali advokatski pripravnici Advokatske kancelarije Velimirović iz Podgorice, koja inače zastupa Opštinu u sporu sa „Sonubom“.

"Nama je predsjednik SO Bar (Mićo Orlandić) 12. aprila sazvao koelgijum oko termina ove sjednice, a još 23 januara, na sudu u Podgorici advokatski pripravnik traži odlaganje ročišta jer je nacrt sporazuma pred SO. Petog aprila, na sudu su iz iste kancelarije znali i kojeg će datuma biti ova sjednica", rekao je Đurović.

On je podsjetio da od osmog septembra 2009. postoji zaključak o prodaji imovine –placa-zbog „Sonubinih“ neplaćenih komunalija.

"SO nikad ne raspravlja o komunalijama, sem o zonama za njihovu naplatu. Iz samog sporazuma vidite da je SO donijela odluku o prodaji imovine, i ona je itme svoje ingerencije završila. Mi ih nemamo za naplatu komunalija, to je preuzeo tadašnji predsjednik Opštine koji je potpisao ugovor sa „Sonubom“. Nisam protiv projekta vijeka, onda smo (2007) jednoglasno izglasali odluku o prodaji zemljišta u Maljeviku, novac je legao na račun Opštine i time je SO Bar u tadašnjem sazovu završila sve svoje ingerencije oko toga. Mi smo „Sonubi“ već tada smanjili cijenu komunalija, koje su u priobalnom dijelu bile 140 eura, na 84 eura po kvadratnom metru, oni su platili određeni dio tog novca, a onda je „Sonubu“ preuzela „Merkuri grupa“ iz Moskve koja je veoma moćna. u centru Moskve su izgradili 70.000 kvadrata, i garantujem da tamo nisu platili komunalije 84 eura po kvadratu", rekao je Đurović.

On je naglasio da zbog svega toga kod njega postoji „crv sumnje“ da se ovim sporazumom čisti lista nepokretnosti i da investitori postaju „vlasnici bez opterećenja“.

"Ko im onda može zabraniit da otuđe tu imovinu? Možda će neki novi vlasnik preuzeti na sebe obavezu i ovih 15 miliona koliko nam „Sonuba“ sa kamatama duguje za komunalije, ali, koja je naša dobit? Oni su krajnje korektno platili novac za zemlju, i time je SO završila svoj posao, a ovaj Spotazum je par ekselans odluka koju donosi predsjednik Opštine.Onog trenutka kada je Dušan Raičević postao predsjednik, rekao sam mu da će imati mnogo teških trenutaka, i ovo je jedan o dnjih. Treba da smogne snage i da kaže da će on da potpiše taj sporazum. Ovo nije opoziciona priča već priča o zaštiti budžeta opštine Bar, jer u tekstu odluke imamo i obaveze eksproprijacije zemljišta sa nekih četiri-pet miliona eura, i na kakvoj smo mi onda dobiti. a čekamo 12 godina novac za komunalije", rekao je Đurović.

Branka Nikezić (DPS) je predstavila hronologiju priče o Maljeviku, navodeći da je nvestitori isplatio 32 miliona eura za zemlju i 11 miliona eura komunalija,te da su još i građani Sutomroa imali koristi od eksproprijacije zemljišta.

"„Sonuba“ nam je ostala dužna za komunalije devet i po miliona eura, u međuvremenu su promijenili vlasnika i imaju novi koncept projekta. Opštini je zbog neizmirenih obaveza tužila „Sonubu“, koja je presudom Osnovnog suda Bar dužna da plati tih devet i po miliona uz kamtu, a ta presuda iz 2013, potvrđena je presudom Višeg suda i revizijom Vrhovnog suda, pa je pravosnažna i izvršna. Nakon toga pokrenut je izvršni postupak na njihovu imovinu, a „Sonuba“ je pokrenula tužbu protiv Opštine pred Privrednim sudom uz odštetni zahtjev, tako da je sud stavio zabranu raspolaganja na tu imovinu. Mi do sada imamo samo konačnu presudu Osnovnog suda, a ostale su u postupku. Ovakvo stanje nije održivo, treba tražiti rješenje koje ide u prilog realizacije projekta, a zasnovano je na zakonu. Uz pomoč amandmana, nema otpisa duga, nema ni njegove zastare, jednostavno, nema rizika", rekla je Nikezić.

Dragan Vojvodić (SDP) je ukazao na pravnu dilemu“da li je ovdje predlagač samo u licu predsjednika Opštine?, jer su u Sporazumu i „Sonuba“ i još jedna firma sa Kipra.

"Obrazloženja amandmana su štura, po dvije rečenice, umjesto da budu detaljna, tim prije jer amandmane pravdate suštinskim poboljšanjem teksta Spotrazuma. Inače, i raniji sazivi SO imali su volju da se ova priča otčepi, sve dok nije počelo smanjivanje građevinskih površina, sa 240 na 93 hiljade kvadrata brutograđevinske površine (BGP), odnosno, vrćenje u krug, jer s eponoov došlo na 240.000 kvadrata–kazao je Vojvodić.

Nikica Purlija (DPS) je navela da u prilog Opštine ide to što Sporazumom ne gubi pravo na vođenje sudskog spora, „i nema nikakvog suženja prava ako se ne ispoštuje ugovor“, dodajući da se ovim ne odustaje od naplate potraživanja, „ona se samo odlaže“. Andrea Pajković (DPS) je ocijenila da je Sporazumom interes Opštine zaštićen u potpunosti, da se poboljšava infrastruktura Sutomora,, „i otvara prostor za nove investicije, uz promjenu imdiža Sutomora“.

Stefan Šušter (SD) je naglasio da su amandmani poboljšali Sporazum, te da je suština da „Sonuba“ u roku od 12 godina izgradi ekskluzivni hotelski kompleks na Maljeviku, sa ulagnajem od 30 do 60 miliona eura u roku od pet godina, za što je neophodno da opština prirepmi građevinsko zemljište kroz eksproprijaciju i druge imovinsko- pravne odnose, „što treba da se uradi za ne duže od 30 mjeseci“.

"Ovo mi sve liči na onu narodnu „ pare smo potrošili, a dugove oprostili“. Sudski vještak kaže da je Bar za ovo vrijeme, što nije izgrađen Maljevik, uskračen za 40 miliona eura po više osnova, odnosno poreza i taksi. Ovdje se brkaju babe i žabe, šta bi bilo kad bi bilo, a pare koje smo dobili- potrošili smo, dobili smo samo zaobilaznicu u Sutomoru, dok su na Maljeviku i dalje samo jedan razbijeni kiosk i magarci i koz ekoji lutaju poljem. Ko od nas ima hrabrosti da oprosti 11 miliona? Ovdje nam vraćaju taj novac kroz investicije, neka fino uplate 11 miliona keša i svi zadovoljni", rekao je Lalošević.

Dr Vesna Đokvučić (DPS) je istakla da ovdje „nema nikakvog oprosta tih 11 miliona, a time se stalno manipuliše“. već se radi o odlaganju izvršenja presude.

"„Sonuba“ se ovim ugovorom obavezuje da izgradi kompleks sa hotelima, apartmanima, vilama, bazenima, restoranima... . Bolje i za 12 godina da se ovo završi, nego nikad", dodala je Đokvučić.

Ammar Bornačić (LP) kazao je da ovakav sporazum daje opciju „da se prestane rašćerivanje investitora“, dodajući da je Bar do sada bio van dometa velikim investitorima.

"Ako opozicija misli da ovo ne treba da usvojimo, da čujemo šta je alternativa, da nastavimno sudske sporove i da mi njima platimo pare koje smo potrošili? To je demagogija", rekao je Borančić

Na to je replicirao Dragan Vojvodić, zamjerivši prvo Borančiću što ovako napada opoziciju, a potom pitavši je li iko investitora sprječavao da gradi na Maljeviku-„nije!“

Maja Šoškić (Prava Crna Gora) navela je da je „sva prilika“ da se ovdje radi o jednom apstaktnom projektu“ gdje je pozadina jako sumnjiva“, i pitala na osnovu čega se može vjerovati da če u narednih 12 godina biti ostvareno „ono što nij eu prethodnih 12“.

"Ovako se investitor obavezuje da uradi infrastrukturu do svojih granica, što je ranije bila obaveza opštine, i da se to odbije od duga. Dosta se spekuliše oko ovih devet i po miliona, a čije u to pare? Naše nisu, , nismo mi njima dali nikakva sredstva, nego smo im uzeli veliki novac a nšta sa svoje strane nismo odradili. Možda je ovaj sporazum jedini način da se nešto pokrene sa mrtve tačke, sudski sporovi ne vode ničemu, a može doči do zastare i do spora pred međunarodnim sudom, čiji je ishod neizvjesan. Bilo kakav dogovor je bolji od nikakvog. treba brže dovoditi velike investitore", naveo je Vladimir Lekić (BB).

Zbog toga što su amandmani nisu obrazloženi. „a raspravljamo o devet miliona eura“, Miloš Šušter (URA) je prvo bezuspješno tražio da se ova tačka skine sa dnevnog reda. Za pojašnjenja vlasti rekao je da su stvorila nove dileme, akcentujući da ovako vlasnik kupuje pravo raspolaganja zemljištem od Golog rta do Crnog rta „za vijeki vjeko a“ , a moguće je i da tu zabrani pristup. U osvrtu na dosadašnje koncepte izgradnje kompleksa, Šušter je rekao da je ovdje osnovni motiv“ izgradi i prodaj“,

"A onda če tu od radne snage možda trebati samo čistačica i vrtlar. toliko o slatkorječivim efektima zapošljavanja . Naš osnovni problem je što su nam sva prava odlučivanja oteta za sva vremena kroz Prostorni plan obalnog područja koji jedino identifikuje slobodne livade na primorju i šta može na njima da se gradi.Imamo primjer Luštice, gdje su izuzetno skupi stanovi, a razlika između gradnje i prodaje po kvadratu ide od tri do pet hljada eura. Tu zaradu ima samo prvi u lancu, a svi ostali muku kako da izvuku novac koji tamo ulože. To je sudbina našeg Maljevika. Posebno brine da opština priznaje da je grešna u ovom postupku, i neko je nama to podmetnuo da potpišemo. Danas se ovdje nudi da prihvatimo krivicu. Mi dajemo investitoru da može da gradi pet-šest godina našim parama, da bi imao početna sredstva za prodaju, pa kad to proda, imače što da nam vrati. Ovo nije samo odlaganje naplate tih miliona, iimamo neki novac koji treba da ostavimo nekome za neke stvari koje su na dugačkom štapu", kazao je Šušter.

On je dodao da Opština Barima ogromne probleme sa infrastrukturom „treba sjutra da uzima kredit da riješi voodnasdbijevanje Mrkojevića“. , a ovdje treba da sačeka devet miliona eura i još da oprosti milionske kamate.

"Dakle, da usvojimo ovaj sporazuim za koji nam niko ne garantuje da imamo ikakvu korist, a imamo konkretnu štetu. Imamo vrapca u ruci, sad bi mogao da odleprša. Nisam siguran ni da je predlagač ovdje načisto. ovo je u Skupštini riješeno davno , a ovo sada treba da riješe izvršni organi", zaključio je Miloš Šušter.

Dr Jovan Ivović (DPS) je rekao da „treba čestitati predsjedniku na naporima da se ovaj galimatijas konačno završi“, napominjući da su sudska prepucavanja donijela štetu objema stranama.

"Raskid ugovora je najgora solucija za Bar. Ovo je posljednja prilika da se problem riješi, a svako rješenje bolje je od nikakvog",rekao je Ivović.

Dragan Vojvodić je replicirao odbornicima DPS da ovakvim izlaganjima nijesu pravedni prema prethodnim predsjednicima opštine. i da se ovako „svaljuje krivica na opštinu i prethodne predsjednike opštine“.

Božo Janković (DPS) je rekao da se debatuje „iako smo pravno pokriveni i zaštičeni“.

"Mi mladi smo u velikom gubitku što se ovoliko kasni, kako bi rekli, donji smo punih 12 godina. Vremena se mijenjaju. vodimo računa i o izgubljenoj dobiit, Maljevik treba da bude zamajac, a ne kočnica razvoja turizma Bara i države", rekao je Janković.

Omer Vukić (SDP) je iskazao strah da je ovo samo odlaganje investitora da se pravosnažna sudska presuda odlaže u beskonačnost, „a to su značajne pare“.

Bonus video: