POVODOM DANA POBJEDE NAD FAŠIZMOM I DANA EVROPE

Brajović: Društvu potrebni nauka i temeljno znanje

"Ove godine nismo htjeli da propustimo priliku da povodom vijeka od nastanka fašizma, imajući u vidu njegove posljedice, ne razmislimo o sadašnjosti kroz prizmu te i takve prošlosti. Da se ne zapitamo što smo u međuvremenu naučili", rekao je Brajović
448 pregleda 1 komentar(a)
Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović, Foto: Igor Sljivancanin
Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović, Foto: Igor Sljivancanin
Ažurirano: 08.05.2019. 18:40h

Društvu su danas, kada nikome nije lako da razlikuje informacije od poluinformacija i lažnih vijesti, potrebni nauka i temeljno znanje, istorijske činjenice sa naučnim tumačenjem konteksta vremena, a ne relativizacija i revizionizam, ocijenio je predsjednik Skupštine, Ivan Brajović.

Diskusija „Vijek od nastanka fašizma – što smo naučili?“ povodom Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope, održana je danas u Skupštini.

"Ove godine nismo htjeli da propustimo priliku da povodom vijeka od nastanka fašizma, imajući u vidu njegove posljedice, ne razmislimo o sadašnjosti kroz prizmu te i takve prošlosti. Da se ne zapitamo što smo u međuvremenu naučili", rekao je Brajović.

Zato su, kako je kazao, pozvani kompetentni sagovornici da se tokom diskusije podsjetimo koji su politički, socijalni i ekonomski preduslovi pogodovali nastanku fašizma.

On je podsjetio na činjenicu je da je Musolini na početku svoje političke karijere bio ljevičar, da bi kasnije radikalno promijenio svoje političko opredjeljenje, i postao vođa krajnje desničarskog pokreta.

"Musolinijevi fašisti su se dugo hvalili da nemaju nikakvu ideologiju, a osnivačkim programom iz 1919. fašizam se prikazuje kao takozvani pokret italijanskog ozdravljenja. Te iste 1919.g. formirana je Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija. Treba znati da fašistički pokreti u Italiji i Njemačkoj na početku nijesu imali podršku većine, već su u parlamente ušli kao politički beznačajni", naveo je Brajović.

Kako je rekao, poznato je da je fašizam svojim usmjerenjem na direktnu akciju značajno računao na mlade iz socijalno ugroženih slojeva.

On je dodao da su našem društvu u vremenu u kojem nikome nije lako da razlikuje informacije od poluinformacija i lažnih vijesti, potrebni nauka i temeljno znanje, istorijske činjenice sa naučnim tumačenjem konteksta vremena, a ne relativizacija i revizionizam.

"Tokom prethodne dvije godine insistirao sam da Skupština pokreće ovakve teme i da čujemo drugačija mišljenja. Ovdje su se itekako čuli disonantni tonovi i različiti pogledi na zadatu temu", rekao je Brajović.

Prema njegovim riječima, tako i dolikuje predstavničkom domu građana Crne Gore, koji takođe ne misle isto i shodno tome biraju svoje političke favorite da ih zastupaju.

"Ono u čemu su svi sagovornici bili saglasni jeste obaveza da se razgovara, obaveza njegovanja kulture sjećanja, otvaranja svih tema – i onih ne tako ugodnih, preuzimanje odgovornosti. Naučili smo da se ozbiljne društvene teme, pitanja i odgovori ne podrazumijevaju", rekao je Brajović.

On je naveo da je odgovornost ljudi koji su dobili povjerenje građana da vode državu, ali i intelektualne elite društva jeste da ne budu zatečeni, da ne dozvole da se neke pojave dese, "pa da potom čekamo da prevlada razum, da neko drugi umjesto nas problem riješi ili da čekamo da pošast prođe".

"Naša dužnost, obaveza je da prepoznamo, predviđamo i društvena kretanja usmjeravamo u pravcu koji vodi modernom, civilizovanom razvijenom svijetu. Vjerujem da Crna Gora pravi dobre strateške izbore. Vjerujem takođe da će današnji susret tome doprinijeti", zaključio je Brajović.

Dragutin Papović je podsjetio je da su fašisti – koji promovišu ukidanje slobode, različitosti i individuuma, na vlast došli u parlamentarnim demokratijama.

"Posljedice njihovog djelovanja u Drugom svjetskom ratu iziskivale su da pravna nauka i teorija uspostave nove termine poput genocida i zločina protiv čovječnosti", rekao je Papović.

Istoričar Hrvoje Klasić je naglasio značaj institucionalnog bavljena antifašizmom i ponos što danas ne mora da ide, na primjer, u Francusku ili Veliku Britaniju da bi govorio o ovoj temi, već u Crnu Goru od koje se iako manje ekonomski razvijene može mnogo naučiti.

Klasić je istakao da je danas važno govoriti o fašizmu, jer veličanjem zločinaca iz prošlosti nepredvidljiva je reakcija na iste pojave u budućnosti.

"Ovakvi razgovori su nužni jer ni u jednom trenutku ne treba podcijeniti ljudsku glupost i zlobu, čemu nas je posebno naučio 20. vijek", zaključio je Klasić.

Književnik Andrej Nikolaidis je zastupao stav da potreba razgovora o fašizmu govori da on jeste poražen, ali ne trajno.

"Imamo vrlo izoštren vid kada treba da govorimo o tuđem fašizmu, dok sopstveni uvijek posmatramo kao proizvod nužne odbrane. Fašizmu je dovoljan strah, a ljevica koja je izgubila na terenu, mora pokazati vrlinu", objasnio je Nikolaidis.