Evropska unija (EU), nakon odlaganja otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, mora da osmisli način da dokaže da ostaje efektivno privržena Zapadnom Balkanu, ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević.
Ona je kazala da EU prvi put nije uspjela da održi data obećanja, zbog svojih unutrašnjih turbulencija.
“Odlaganjem početka pregovora, EU je nanijela štetu ne samo tim državama, nego i sebi, ali i ukupnom kredibilitetu procesa integracija, kao najvažnijem pokretaču reformi na Zapadnom Balkanu”, ocijenila je Uljarević u intervjuu agenciji MINA.
Uljarević je kazala da EU sad mora da osmisli način da dokaže da ostaje efektivno privržena regionu.
Treba, kaže, naglasiti i da Sjeverna Makedonija i Albanija nijesu u istoj situaciji.
Kako je navela Uljarević, očekivalo se da će Sjeverna Makedonija dobiti zeleno svijetlo, jer je njeno rukovodstvo uradilo sve što je EU tražila i što vodi deblokiranju demokratizacije i evropeizacije te države, a da će Albaniji biti data neka okvirna perspektiva.
“U konačnici, to se reflektovalo i u glasanju, kad za otvaranje pregovora sa Albanijom nijesu bile Francuska, Danska i Holandija, dok je za takvu odluku (Emanuel) Makron ostao usamljen u slučaju Makedonije”, rekla je Uljarević.
Ona smatra da takva odluka zvaničnika EU ni na koji način ne može uticati na put Crne Gore ka Uniji, iz više razloga.
“Crna Gora je već sedam godina u pristupnim pregovorima, ima svoje domaće zadatke koje vlasti sporo i nevoljno ispunjavaju, a neke i ignorišu. Naš evropski put je usporen, ali ne zbog unutrašnjih odnosa u EU nego zato što naše vladajuće strukture cijene da je važnije da zadrže svoje monopole moći nego da se država reformiše u skladu sa evropskim standardima i najboljim praksama”, rekla je Uljarević.
Ona je podsjetila da Crna Gora još nije dobila od EU, mnogo puta i davno najavljivana, završna mjerila za Poglavlje 23 - Pravosuđe i temeljna prava, jer nema obećanih rezultata u tim oblastima.
Prema njenim riječima, država posljednjih godina u tim oblastima bilježi i ozbiljnu regresiju.
“To nije pitanje učinka onih u Vladi koji vode ovaj proces tehnički i na stručnom nivou, već se radi o odgovornosti onih koji donose političke odluke na najvišem nivou”‚ rekla je Uljarević.
Kako je kazala, domaći “veto igrači” iz struktura vlasti i njima bliskih krugova su za sada jedini krivci što Crna Gora ide “puževom brzinom” ka EU.
“Zbog svega toga 2025, kao godina mogućeg pristupanja Crne Gore EU, odavno nije realna, niti je uzimana kao takva među ozbiljnim analitičarima, a nema Crna Gora ni alibi za svoj loš učinak u unutrašnjim pitanjima Unije”, istakla je Uljarević.
Razumljivo je, dodaje ona, da vlast pokušava da to drugačije prikaže preko svojih trbuhozboraca, ali bez ikakve održive argumentacije i uz svjesno ignorisanje neispunjenosti mjerila iz ključnih pregovaračkih poglavlja.
Uljarević smatra da odluka o odlaganju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom može voditi nizu negativnih posljedica na Zapadnom Balkanu.
“To ne isključuje i nove rizike destabilizacije regiona koji već ima previše stabilokratskih lidera, neizveden proces suočavanja sa prošlošću, otvorena i osjetljiva pitanja, aktivne eksterne igrače bez demokratskih praksi uz prateće socio-ekonomske probleme. Tako se EU može naći u ulozi onog ko je dao negativan impuls umjesto onog ko takve probleme pokušava riješiti”, ocijenila je Uljarević.
Prema njenim riječima, EU je takvom odlukom propustila da se na velika vrata vrati u region, u koji već duži vremenski period uticaj šire oni koji su vidjeli dovoljno prostora i prilike, poput Kine, Rusije, arapskih zemalja.
Uljarević je kazala da je prva direktna posljedica te odluke EU inicijativa makedonskog premijera Zorana Zaeva za raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora.
Ona je navela da Zaev time pokazuje do sada nezabilježen stepen odgovornosti na Zapadnom Balkanu nudeći da stavi na probu i sebe i sve one koji su podržali politiku bolnih reformi kako bi ta država napredovala i u evroatlanskim integracijama.
“Bilo bi veoma loše da Makedonci na novim izborima naprave otklon od EU i vrate se u ono stanje koje je tu državu, koja je bila nekad ispred Crne Gore kad je riječ o putu ka EU, toliko usporilo da se sada tek bori za otvaranje pregovora”, ocijenila je Uljarević
Kako je rekla, činjenica da je bilo dosta kritika na ovu odluku i od samih zvaničnika institucija EU, kao i da je većinska podrška država članica bila da se podrže Sjeverna Makedonija i Albanija, ukazuje na potencijal da se ona u bliskoj budućnosti mijenja i da se dođe do konsenzualne podrške.
“Već smo vidjeli da neke države članice žele relativno brzo da ovo pitanje stave ponovo na dnevni red, pa ostaje da se nadamo da će to dovesti i do nekog vida korekcije ove velike greške EU”, kazala je Uljarević.
Ma koliko ta odluka EU bila razočaravajuća, Uljarević ističe da ne treba skidati EU zastavu, niti odustajati od napora da se države regiona približe uređenim, demokratskim društvima, u skladu sa EU standardima i najboljim praksama.
“Uostalom, da su vlasti regiona bile pametnije, vrijednije i više okrenute javnom interesu davno bi preskočili nekoliko koraka dalje i ne bilo ovakvih žrtava unutrašnjih problema u EU”, dodala je Uljarević.
Ona je kazala da je Makron sa pravom ukazao na potrebu unutrašnje reforme Unije, ali nije izabrao dobru strategiju izvedbe.
Uljarević je navela da je razumljivo Makronovo insistiranje da je prioritet produbljavanje EU, pa onda proširenje, ali da pitanje otvaranje pregovora sa nekom državom ne znači da dolazi do proširenja.
“Jasno je i iz primjera Crne Gore da pregovori postaju sve duži zbog samih država koje su rastrzane između deklarativne želje da pristupe i nedostatka političke volje da reforme dosljedno izvedu jer vlasti znaju da ih to uvodi u političku neizvjesnost”, rekla je Uljarević.
Uljarević smatra da je postojao način da se izbalansira politika produbljavanja EU sa ispunjavanjem obećanja na Zapadnom Balkanu uz pooštravanje uslova za prijem novih članica.
Ona je dodala da je ironija da je Makron, koji se pozicionirao kao političar sa vizijom i dolazi iz države koja je među osnivačima EU, zadao veliki udarac kredibilitetu Unije, ali i jedinom lideru u regionu koji je beskompromisno i uz brojne rizike sproveo sve ono što je EU od njega tražila.
“Njegova argumentacija da bi bilo loše podržati Sjevernu Makedoniju, a ne i Albaniju, bila je krajnje neuvjerljiv pokušaj dijeljenja odgovornosti sa onima koji nijesu podržali Albaniju, a vrijeđanje zdravog razuma da su dva “ne” bolje od jednog “da” za evropsku perspektivu i ukupnu budućnost regiona”, zaključila je Uljarević.
Bonus video:
