"GRAĐANIMA OTET SUVERENITET GARANTOVAN USTAVOM"

Blažić: Partitokratija je kancer sistema kojem doprinose i vlast i opozicija

„Ne treba biti mnogo obrazovan, niti pravnički, niti bilo kako drugo, da bi čovjek mogao da vidi kako se za ovih 27 godina odvija stanje društvenih odnosa i kako se vrši funkcija vlasti. Situacija nije mnogo drugačija ni kada je u pitanju funkcija onoga što oni nazivaju opozicijom“
127 pregleda 1 komentar(a)
Đorđije Blažić, Foto: PR Centar
Đorđije Blažić, Foto: PR Centar
Ažurirano: 31.01.2019. 20:06h

Partitokratija je kancer crnogorskog sistema i tome doprinose, kako partije na vlasti, tako i one u opoziciji, ocijenio je kandidat za predsjednika, prof. dr Đorđije Blažić.

„Ne treba biti mnogo obrazovan, niti pravnički, niti bilo kako drugo, da bi čovjek mogao da vidi kako se za ovih 27 godina odvija stanje društvenih odnosa i kako se vrši funkcija vlasti. Situacija nije mnogo drugačija ni kada je u pitanju funkcija onoga što oni nazivaju opozicijom“, kazao je on.

Blažić dodaje da to najbolje ilustruje činjenica da u Crnoj Gori, državi od 600 hiljada stanovnika, ima preko 50 političkih partija.

„Umjesto da imamo političke partije koje će da rade u javnom, oni nažalost sve rade u sopstvenom interesu“, kazao je Blažić i dodao da su i sve promjene zakona relikt partitokratskog režima vladanja.

Blažić je, u razgovoru za RTV Rožaje, rekao i da, u njegovoj percepciji, „Crna Gora nije država“ - jer nema državne institucije.

„Zemlja je geografski pojam, a Crna Gora je najljepša zemlja na svijetu. Ali, nažalost, ona nije država, jer država je mnogo ozbiljna stvar. U državi postoje državne institucije, što Crna Gora nema. Možda, da se napregnete, uspijete da sa aspekta funkcionisanja, nađete neki izuzetak instutucije koja je državna. Sve su to izvršni partijski organi vladajuće partijske oligarhije. Zato sam rekao da su partije kancer razdora, ne samo političkog, ekonomskog, socijalnog... već ukupnog crnogorskog društvenog sistema“, rekao je on.

Blažić podsjeća i da je crnogorskom građaninu otet suverenitet garantovan Ustavom, na šta on ukazuje godinama.

„Nije demokratski da građani lokalne zajednice biraju predsjednika opštine, ali je demokratski da ga biraju partije u parlamentu? Čovjeku iole zdravog razuma ne treba objašnjavati o čemu se radi“.

Prema Ustavu koji je donijet prije 10 godina, podsjeća Blažić, pravo crnogorskog građanina je da na izborima svoje predstavnike bira slobodno i – neposredno.

„To znači da građanin, kao nosilac ustavnog suvereniteta, ima pravo da bira i da bude biran, aktivno i pasivno. Prema Ustavu, pravo je građanina da neposredno bira odbornika, poslanika i predsjednika države. To pravo, osim u slučaju izbora predsjednika države, crnogorski građanin nema. Pravo da neposredno bira odbornike i poslanike su građanima otele političke partije, radeći Zakon o izboru odbornika i poslanika za sebe i zbog sebe“, rekao je Blažić, dodajući da se zbog toga, kako na nivou države, tako i u lokalnim samoupravama, posljednjih 27 godina nalaze mahom isti ljudi.

Iako Ustav crnogorskim građanima garantuje pravo na neposredan izbor predstavnika, Zakon o izboru odbornika i poslanika to ne pominje. Prema tom Zakonu, birač može, svojim potpisom, da podrži jednu izbornu listu, bilo da je u pitanju izbor odbornika ili izbor poslanika. U tom Zakonu se ne govori o pravu građanina da na listi imenom i prezimenom bira one koji će zastupati njegove interese, bez obzira na poziciju kandidata na izbornoj listi, navodi se u saopštenju.

„Partije sastavljaju liste, njihovi predsjednici određuju ko će biti na listi zaslužnih i na izbore ne idu odbornici i poslanici, već zatvorene partijske liste“, objašnjava Blažić.

Takav način izbora predstavnika građana, smatra on, odgovara političarima i iz vlasti i iz opozicije i oni, i jedni i drugi, godinama svjesno biračima u Crnoj Gori uskraćuju pravo neposrednog izbora.

Blažić se, kako se navodi, zalaže za uvođenje preferencijalnog glasanja, u kojem građani sa pravom glasa, osim mogućnosti glasanja za određenu listu, imaju pravo zaokruživanja određenog kandidata sa te liste. Takav sistem se razlikuje od tzv. sistema “zatvorenih” lista, gdje građani glasaju samo za željenu listu, a poredak kandidata na listi određuju stranke, odnosno kandidati sami.

“Dajući građaninu pravo da glasa za predstavnike mimo redoslijeda kandidata na listama kojeg formiraju političke partije, birač, uz stranku za koju glasa, može da zaokruži i jednog kandidata na listi za koju je već glasao. Tako je moguće da kandidat koji je prvi na listi od građana dobije manje glasova od kandidata koji su iza njega, te na taj način građani svojim izborom mogu da „preokrenu“ planove političkih partija.”, zaključuje se u saopštenju.