Ministar ekonomije i energetike Njemačke Peter Altmajer, ocijenio je da je dobro što su pristupni pregovori Crne Gore sa Evropskom unijom u toku i da se, iako na tom putu ima još dosta posla, napori isplate.
"Crna Gora bi učlanjenjem u EU imala ogromnu korist. Mi takođe imamo veliko interesovanje za Crnu Goru...”, kazao je Altmajer u intervjuu “Vijestima”.
Altmajer, koji je u posjeti Crnoj Gori predvodio njemačku delagaciju, rekao da je da kompanije iz te zemlje trenutno vide veliki potencijal u oblastima kao što su obnovljivi izvori energije i prehrambena industrija.
"Želimo da još više intenziviramo ekonomsku saradnju. Turizam je u tom smislu svakako od velikog značaja”, ukazao je ministar.
Altmajer preporučuje i bližu saradnju zemalja Zapadnog Balkana za stvaranje regionalnog ekonomskog prostora.
“Sa svojim relativno malim domaćim tržištem, crnogorska ekonomija se mora integrisati na regionalna tržišta. Otvorene ekonomije su u stanju da bolje privuku investitore i iskoriste potencijal za ekonomski rast”, ocijenio je Altmajer.
Kako ste zadovoljni ekonomskom saradnjom sa Crnom Gorom, gdje je najbolja, a gdje vidite prostor za napredak?
Naša saradnja ima dugu tradiciju i produbljuje se na nekoliko nivoa: broj turista iz Njemačke raste i naši trgovinski odnosi se pozitivno razvijaju. Želimo da još više intenziviramo ovu ekonomsku saradnju. Turizam je u tom smislu svakako od velikog značaja. Perspektivno, u oblastima obnovljivih izvora energije, digitalizacije i logistike, uočavam nova polja za saradnju.
Da li mislite da bi bilo više investicija da Crna Gora nema problema sa organizovanim kriminalom i korupcijom i nezavisnošću institucija?
Potencijalni investitori pažljivo prate određena dešavanja, bez obzira u koju zemlju ulažu. Dobri i sigurni uslovi za ulaganja igraju vrlo važnu ulogu. S tim u vezi, Crna Gora je postigla veliki napredak.
Šta mislite o procesu proširenja i kako bi Crna Gora mogla bolje da iskoristi razvojne fondove?
U sve više globalizovanom svijetu, važno je združiti se, jer samo zajedno imate potrebnu težinu da istrajate među glavnim ekonomskim silama svijeta. Zato je dobro što su pristupni pregovori sa Evropskom unijom u toku. Iako na tom putu ima još dosta posla, napori se isplate, jer bi Crna Gora učlanjenjem u Evropskoj uniji imala ogromnu korist. Mi takođe imamo veliko interesovanje za Crnu Goru. Projekti u okviru tzv. Instrumenta za pretpristupnu pomoć mogu u značajnoj mjeri podržati proces pridruživanja. Takođe, instrument Evropske unije Twinning pruža tehničku pomoć i savjete. Te mogućnosti treba koristiti još intenzivnije. Dobar primjer je aktuelna savjetodavna saradnja na nivou organa naših dvaju država za zaštitu konkurencije.
Imate li savjete kada je u pitanju razvojni pravac crnogorske ekonomije u kojoj skoro da više nema proizvodnje? Gdje vidite potencijal?
Sa svojim relativno malim domaćim tržištem, crnogorska ekonomija se mora integrisati na regionalna tržišta. Otvorene ekonomije su u stanju da bolje privuku investitore i iskoriste potencijal za ekonomski rast. Ovdje vidim velike mogućnosti u regionalnoj saradnji zemalja Zapadnog Balkana za stvaranje regionalnog ekonomskog prostora. Unapređenje malih i srednjih preduzeća je još jedan važan aspekat. U oblastima, kao što su obnovljivi izvori energije i prehrambena industrija, njemačke kompanije trenutno vide veliki potencijal. Takođe, rastući turizam pružiće važne impulse crnogorskim malim i srednjih preduzećima, kao i zanatstvu.
Tržište rada značajno zaostaje
Kako komentarišete to što veliki broj stručnih i obrazovanih ljudi sa Balkana ide upravo u Njemačku da bi radili?
Iako ekonomija brzo raste u svim zemljama Zapadnog Balkana, tržište rada značajno zaostaje. U okviru Berlinskog procesa, zajedno sa njemačkom poslovnom zajednicom i našim privrednim komorama, uključeni smo u razne inicijative uvođenja dualnog stručnog usavršavanja na lokalnom nivou. Takođe, želimo da unaprijedimo digitalizaciju u sektoru obrazovanja i nastavimo jačanje izvozne moći zemalja regiona kroz „Njemačku inicijativu za pronalaženje dobavljača u državama Zapadnog Balkana“. Tako će stručna radna snaga sve više vidjeti svoju budućnost u svojoj zemlji. Ali i povratnici, koji su neko vrijeme radili u Njemačkoj, a zatim se vratili u svoju domovinu, takođe mogu da iskoriste svoje iskustvo i veze za podsticanje privrede u balkanskim zemljama.
Bonus video:
