"CIO PROCES VODE USTOLIČENE VLADAJUĆE ELITE"

Institut iz Brisela upozorava na fenomen zarobljene države u Crnoj Gori i Srbiji

Analiza CEPS umnogome sažima nedoumice oko dalje EU politike prijema novih članica, jer upozorava da je proširivanje i za samu Uniju nemoguće i štetno zaustaviti iz bezbjednosnih i geopolitičkih razloga
8801 pregleda 7 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Blokada ulaska novih članica u Evropsku uniju je štetna i neodrživa, ali nova Evropska komisija mora snažno prionuti na reformu procesa proširivanja jer je i EU kriva i dozvolila je da cio proces vode ustoličene vladajuće elite u zemljama Zapadnog Balkana, povlašćene u odnosu na šire slojeve društva, navodi se u analizi briselskog Centra za evropske političke studije.

Centar za evropske političke studije upozorava da se ne smije smetnuti s uma da je fenomen te "zarobljene države" umnogome bio uzrok nesprovođenju reformi u regionu, "ali i zato što je EU dozvolila da se to dogodi, oglušujući se na mnoga upozorenja koja su godinama stizala iz tih zemalja".

Kako ukazuje briselski institut, "tekući pregovori sa Crnom Gorom i Srbijom su tipičan primjer takvog pristupa vođenog od vladajućih elita, kada politički vođi izrastaju sve moćniji na štetu demokratskih institucija".

Analiza CEPS-a se nadovezuje na rijetke medije i analitičare u Evropskoj uniji koji nastoje da raščlane i mahom kritikuju situaciju nastalu zbog odlaganja pregovora sa Skopljem i Tiranom.

U osvrtima se prenose i razmišljanja koja se kreću od toga da se Zapadnom Balkanu ponudi "prelazni status" uz pristup tržištu i budžetu EU, ali ne i moć odlučivanja, pa do stava da se mora nastaviti taj proces, ali uz temeljite promjene i uvažavajući stav mnogih članica Unije da je najprije ili bar uporedo nužno ojačati, objediniti EU da bi bila sposobna da primi nove članice.

Analiza briselskog Centra za evropske političke studije (CEPS) umnogome sažima nedoumice oko dalje EU politike prijema novih članica, jer upozorava da je proširivanje i za samu Uniju nemoguće i štetno zaustaviti iz bezbjednosnih i geopolitičkih razloga.

CEPS, međutim, naglašava da je "reforma procesa prijema u članstvo nužna, ali ne smije biti na štetu zemalja Zapadnog Balkana koje čekaju da uđu u EU… jer nema razloga da se reforma ne sprovede dok pregovori traju".

U analizi se zamjera nekim članicama Unije, posebno čelnicima Francuske i Holandije, da su prvenstvo dali najprije nužnim temeljitim promjenama i jačanju Unije kao preduslov za dalje razmatranje kako i kad nastaviti politiku otvorenih vrata za nove članice.

Podvlači se, međutim, da je Evropska komisija već u Strategiji proširivanja u februaru prošle godine upravo ukazala na nužnost da se posebno temeljito zajamči opipljivo sprovođenje vladavine zakona, što je i glavna tačka zamerki Pariza, Haga, Kopenhagena i još nekih prijestonica Unije.

CEPS smatra da to sad mora pokrenuti nova Evropska komisija, a primjena Strategije se odnosi i na “nužno daleko snažnije angažovanje EU na Zapadnom Balkanu… uz vrlo opipljive poteze koji bi, ako se sprovedu, mogli obezbijediti veću djelotvornost procesa proširivanja".

To su upravo tražili naročito francuski predsjednik Emanuel Makron i holandski premijer Mark Rute, kad su obrazlagali zašto zasad nije prihvatljivo odobriti početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom", insistirajući i na nezavisnosti pravosuđa i nepobitnim rezultatima u suzbijanju korupcije, organizovanog kriminala i ilegalne imigracije.

Briselski centar predočava i da se "ne smije smetnuti s uma i da je fenomen ‘zarobljene države’ bio umnogome neuspjeh zemalja Zapadnog Balkana da sprovedu reforme, ali i zato što im je EU dozvolila da se to dogodi, oglušujući se na mnoga upozorenja koja su godinama stizala iz tih zemalja".

Ukazujući na pogubne posljedice "zarobljene države", djelovanja vlasti mimo i povrh institucija, CEPS dodaje da "kao što je to dosad mnogo puta rečeno, Evropska komisija mora promijeniti i metod pregovora" o članstvu.

"Mora napraviti bitan otklon od postupka koji su vodile ustoličene vladajuće elite koje imaju povlašćen položaj u odnosu na širi spektar društva”.

Briselski institut ukazuje da su "tekući pregovori sa Crnom Gorom i Srbijom tipičan primjer takvog pristupa vođenog od vladajućih elita, kada politički vođi izrastaju moćniji na štetu demokratskih institucija".

"A pošto se uvjerila da su se o mnoge preporuke odlazeće Komisije oglušile zemlje članice, nova Evropska komisija će morati da uloži veliki trud da bi povratila vodeću ulogu u procesu proširivanja i povjerenje tih istih članica Unije da je sposobna da ostvari rezultat", dodaje se.