Inicijativu "Mali Šengen i ostale slične potrebno je pažljivo razmotriti, jer mogu da oslabe fokus regiona sa Evropske unije i svih reformi koje moraju da budu sprovedene, ocijenio je predsjednik Hrvatske građanske inicijative, Adrijan Vuksanović.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije, Edi Rama i Zoran Zaev, potpisali su 10. oktobra u Novom Sadu deklaraciju o namjerama za uspostavljanje "Malog Šengena", kako bi se osigurala implementacija četiri međunarodno prihvaćene ključne slobode kretanja - ljudi, roba, usluga i kapitala.
Vuksanović je u intervjuu agenciji MINA kazao da je entuzijazam u zemljama Zapadnog Balkana, vezano za učlanjenje u Evropsku uniju (EU), doživio niz izazova i udaraca, ali da podrška članstvu u Uniji zbog toga nije oslabljena.
Kako je naveo, i građani i političari su svjesni da je članstvo u EU najbolja budućnost za svaku od zemalja Zapadnog Balkana.
„Veoma je važno da to tako i ostane, jer istinska posvećenost evropskim integracijama znači i istinske reformske procese i „ozdravljenje“ našeg regiona u svakom smislu te riječi“, rekao je Vuksanović, koji je ranije bio na čelu skupštinskog Odbora za evropske integracije.
On smatra da upravo zbog toga sve inicijative kao što je „Mali Šengen“ treba veoma pažljivo razmotriti.
„Jer mogu oslabiti naš fokus sa EU i svih reformi koje moramo sprovesti, a koje nas vode u njenom pravcu i za koje nam treba nesmanjena pažnja i energija“, kazao je Vuksanović.
Kako je naveo, inicijativa „Mali Šengen“ predstavlja svojevrsni pokušaj jednog dijela zemalja Zapadnog Balkana da dodatno unaprijede međusobne odnose i saradnju regiona kroz četiri osnovne slobode kretanja, na kojima počiva i EU.
„Iako je njen glavni moto legitiman i razumljiv, smatram da mehanizam kroz koji pokušava da se sprovede u praksu nije najodgovarajući za trenutak u kome se nalazi region“, kazao je Vuksanović.
Kako je dodao, ne smije se zaboraviti da su zemlje Zapadnog Balkana potpisnice CEFTA sporazuma, kao i da su u određenoj fazi pregovora o pristupanju EU.
„Bez obzira na to da li su formalno otpočele pregovore ili ne, sve zemlje su centralni elemenat politike proširenja EU“, istakao je Vuksanović.
On smatra da kreiranje paralelnih inicijativa i formata koji se zasnivaju na istim principima kao oni koji već postoje neće nužno dodatno unaprijediti međusobnu saradnju na Zapadnom Balkanu.
„To može samo skrenuti fokus sa produbljivanja i jačanja saradnje u okviru inicijativa koje već imamo i, konačno, sa krajnjeg cilja svih naših zemalja – članstva u EU“, ocijenio je Vuksanović.
Kako je naveo, Crna Gora je, kao što Evropska komisija i svi evropski zvaničnici ocjenjuju već godinama unazad, izuzetno posvećena regionalnoj saradnji i na tom polju bilježi veoma dobre i konkretne rezultate.
„Zbog toga smatram da je stav koji je Vlada zauzela u vezi sa inicijativom „Mali Šengen“ dokaz mudre politike, koja se prvenstveno vodi dugoročnim interesima i dobrobiti Crne Gore i Zapadnog Balkana – a takav je svakako i istinski napredak regiona i njegovo pristupanje evropskoj zajednici naroda“, dodao je Vuksanović.
Kako je naveo, ta inicijativa nije nova, jer o njoj, pod drugačijim nazivom, slušamo već nekoliko godina unazad.
Vuksanović je dodao da se inicijativa „Mali Šengen“ rodila u kontekstu priče o evropskim integracijama regiona, konkretno poziva Unije da se unaprijedi saradnja između zemalja Zapadnog Balkana, riješe sva otvorena pitanja i region ekonomski dovoljno razvije prije pristupanja EU.
„Iako možda nije direktno vezan za odluku Evropskog savjeta da se još ne otvore pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, ipak mislim da je čin potpisivanja deklaracije i formalnog pokretanja „Malog Šengena“ posljedica trenutnog momenta u politici proširenja EU i unutrašnjih prioriteta i otvorenih pitanja u samoj Uniji“, rekao je Vuksanović.
Na pitanje da li ta inicijativa djeluje kao neki kompromis ili "utjeha" zbog pauze u proširenju, o kojoj EU zvaničnici sve glasnije govore, Vuksanović je odgovorio da se u posljednjih mjesec vode velike polemike o tome da li postoji pauza u proširenju.
„Iako su poruke iz Brisela u posljednje vrijeme često obesrabrujuće, Crna Gora, kao i sve zemlje regiona, veoma je svjesna koji su njeni ključni problemi i izazovi sa kojima mora da se suoči i na njima treba da radi bez obzira na to da li postoji pauza u proširenju ili ne“, istakao je Vuksanović.
On je naglasio da se sve te stvari, u krajnjem, rade ne zbog samog članstva u EU, već zbog ukupnog kvaliteta života.
„Zato podržavam sve kvalitetne inicijative koje će nam pomoći da u tom zadatku istrajemo. Da li je „Mali Šengen“ jedna od njih, to treba veoma pažljivo procijeniti“, naveo je Vuksanović.
Upitan da li se odlaganje pregovora o pridruživanju Sjeverne Makedonije i Albanije može okarakterisati kao privremeni zastoj u politici proširenja EU, on je odgovorio da se može polemisati o tome da li je i kojoj mjeri politika proširenja u zastoju.
„Ono što je sigurno je da je važno da se na nivou Unije postigne konsenzus oko budućih principa i pravaca te politike, kako bi i nama kandidatima i potencijalnim kandidatima stizale jasne poruke i signali vezano za našu evropsku budućnost, koja nema alternativu i ne dovodi se u pitanje“, naglasio je Vuksanović.
On je naveo da postoje izvjesne ideje o reformama vezanim za politiku proširenja, ali smatra da su one posljedica trenutnih otvorenih pitanja unutar same EU i njenih prioriteta i funkcionisanja u narednom periodu.
Bonus video:
