AMFILOHIJE POZIVA NA BOJKOT SJEDNICE PARLAMENTA

Šeststo sveštenika Mitropolije danas pred Skupštinom

Istovremeno i sjednica Zakonodavnog odbora. Mitropolit pozvao opozicione i poslanike rimokatoličke i islamske vjeroispovijesti da ne učestvuju u raspravi o Predlogu zakona o vjeroispovijesti
21161 pregleda 53 komentar(a)
Mitropolit Amfilohije, Foto: Savo Prelević
Mitropolit Amfilohije, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 24.12.2019. 07:28h

Oko 600 sveštenika i monaštva Mitropolije crnogorsko-primorske okupiće se danas ispred Skupštine Crne Gore jer počinje sjednica na čijem je dnevnom redu vladin Predlog zakona o vjeroispovijesti.

Mitropolit Amfilohije pozvao je sinoć opozicione poslanike da bojkotuju raspravu i glasanje.

Visoki državni zvaničnici iz DPS-a poručili su da predlog neće biti povučen iako ga osporavaju predstavnici Mitropolije i dio javnosti, te opozicionih partija. Propis je juče dobio podršku skupštinskog Odbora za ljudska prava, jer su vjerske slobode dio najšireg korpusa ljudskih prava, a u 9 sati počinje sjednica Zakonodavnog odbora koji treba da utvrdi da li je propis u skladu sa Ustavom i zakonima.

Ta sjednica formalni je povod za okupljanje sveštenika Mitropolije crnogorsko-primorske ispred zgrade parlamenta: “U utorak kada počinje sjednica Zakonodavnog odbora sve sveštenstvo i monaštvo Mitropolije crnogorsko-primorske i Eparhije budimljansko-nikšićke doći će ispred zgrade Skupštine Crne Gore gdje će biti pročitana Svetovasilijevska poruka, nakon čega će se u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služiti Sveta arhijerejska liturgija”, objavljeno je na sajtu Mitropolije. Dodaje se da će se “sabor sveštenstva i monaštva odvijati pod sloganom - riječima Svetog Petra Cetinjskog: ‘U imenu Božjem je sud i pravda’”.

Iz Uprave policije “Vijestima” je rečeno da nemaju informacije o tome da se danas spremaju incidenti i da će “raditi po svom planu”.

Članovi Odbora za ljudska prava i slobode iz vladajuće koalicije juče su nakon petosatne rasprave, predložili Skupštini da usvoji Predlog zakona, a glasanju nijesu prisustvovali predstavnici Demokratskog fronta (DF).

Mitropolit Amfilohije je sinoć u saopštenju pozvao i poslanike koji pripadaju rimokatoličkoj i islamskoj vjerskoj zajednici da ne daju legitimitet raspravi. On je zatražio da se zakon povuče, a da se crkvi vrati imovina koju je uzela komunistička vlast...

Šef poslaničkog kluba DF-a Milutin Đukanović tražio je da se rasprava odgodi dok Zakonodavni odbor ne da mišljenje, ali je predsjednik odbora Halil Duković (DPS) objasnio da taj stav ne bi bio obavezujući.

I rektor cetinjske Bogoslovije Gojko Perović predložio je Vladi da povuče Predlog zakona i da sa svim crkvama i vjerskim zajednicama uđe u dijalog. Konstruktivnim dijalogom bi se, kako je kazao, novi predlog zakona obezbijedio za šest mjeseci.

“Ako je Vladi stalo do kvalitetnog uređenja ove osjetljive oblasti društvenog života, onda će prihvatiti naš stav i povući zakon iz skupštinske procedure i započeti inkluzivan i transparentan dijalog sa crkvama i vjerskim zajednicama i nezavinsim pravnim ekspertima i predstavnicima civilnog društva”, poručio je Perović.

On je istakao da su sa predstavnicima Vlade tokom ove godine imali samo jedan sastanak na kome se raspravljalo o ovom Predlogu zakona. On je naglasio da su odmah nakon što je 24. juna Venecijanska komisija uputila svoje preporuke, Mitropolija i druge eparhije SPC objavile spremnost na dijalog.

Ispred zgrade Skupštine juče postavljena metalna ograda
Ispred zgrade Skupštine juče postavljena metalna ograda(Foto: Boris Pejović)

“Čekali smo do 24. septembra da nas na našu inicijativu primi predsjednik Vlade. A od tada su prošla dva mjeseca do 26. novembra kada je održan taj jedan sastanak na kome je potpredsjednik Vlade nastupio u smislu ‘uzmi ili ostavi’. Nakon što je Vlada 5. decembra utvrdila Predlog zakona, na preko 90 strana smo dostavili primjedbe na koje nijesmo dobili nijedan odgovor, a kamoli da vršimo dijalog”, kazao je Perović.

On je istakao da SPC nije potpisala temeljni ugovor sa Vladom iako je 20. aprila 2012. godine sama Vladi dala predlog, koji je zaveden.

Perović je rekao da Predlog zakona nije usaglašen sa Ustavom zbog diskiriminatorskih odredbi, navodeći da se Zakonom atakuje na svojinska prava crkve i vjerske zajednice: “Crkva nikome ništa nije otela i ne bježi od sudskog odlučivanja o tom pitanju, ali ne pred Vladinim organima koji su joj podređeni”.

Episkop Crnogorske pravoslavne crkve Boris Bojović kazao je da podržavaju Predlog zakona, jer će njime, kako je rekao, imovina koja je nezakonito prepisana na Beogradsku patrijaršiju, SPC, Mitropoliju, sveštenike i episkope u srpskoj crkvi, biti ponovo ozakonjena na crnogorsku državu. Ističući da imaju pravo da vjeru ispovijedaju u hramovima koje su “pravili naši zajednički preci”.

Sekretar Islamske zajednice Fuad Čekić rekao je da je zakon neophodan, navodeći da bi njime, između ostalog, trebalo detaljnije obrazložiti u kojim slučajevima će biti oslobođeni plaćanja poreza.

Kancelar Kotorske biskupije Robert Tonsanti ocijenio da je ova verzija zakona unaprijeđena, ali da bi je trebalo još doraditi:

“Smatramo da bi bilo korisnije pristupiti još većem stupnju dijaloga i produbiti Predlog zakona”.

On je predložio da se donese leks specijalis za pitanje imovine.

Predsjednik Jevrejske zajednice Crne Gore Đorđe Raičević kazao je da bi trebalo preciznije definisati prava vjerskih zajednica u okviru poreskog sistema:

“Zakon u globalu podržavamo, jer se ne razlikuje mnogo od ugovora koji imamo potpisan sa Vladom”.

Povodom traženog leks specijalis o imovini, potpredsjednik Vlade Zoran Pažin kazao je da već postoji Zakon o svojinsko-pravnim odnosima kojim se uređuje i pitanje svojine, ali da Zakon o slobodi vjeroispovijesti prepoznaje samo imovinu do 1918. godine kao odraz specifičnih crnogorskih okolnosti. On je kazao da treba nastaviti dijalog i oko oslobađanja od poreza i poreskih olakšica za vjerske zajednice.

Poslanik DPS-a Suad Numanović je istakao da se ovim predlogom pokazuje odlučnost države da čuva i unapređuje međuvjerski sklad.

Danas počinje i sjednica Skupštine, na čijem dnevnom redu su Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, o nacionalnim simbolima, predlog budžeta za narednu godinu, predlog odluke o zaduživanju, izmjena zakona o javnom redu i miru i još nekoliko predloga odluka.

“Pravni stav” pisao stručni saradnik u saradnji sa DF-om

“Mišljenje o neustavnosti Predloga zakona o vjeroispovijesti”, koje su navodno uradili u stručnoj službi Zakonodavnog odbora, nije dostavljeno članovima tog tijela pa se zvanično neće ni naći na dnevnom redu današnje sjednice, rečeno je “Vijestima”. U petak se u javnosti pojavio dokument koji su, navodno, sačinili stručni saradnici Zakonodavnog odbora, u kome se navodi da je vladin predlog zakona suprotan pravnom poretku države. Iz Skupštine su zatim objavili da je informacija netačna i da je u pitanju hakerski napad, dok se sekretar Odbora Vlatko Šćepanović ogradio od dokumenta.

Iz Generalnog sekretarijata parlamenta objavili su u petak da je u pitanju hakerski napad, ali juče nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” o sigurnosti informacionog sistema parlamenta i da li su utvrdili ko stoji iza njega.

Prema nezvaničnim informacijama “VIjesti”, pravno mišljenje pripremio je stručni saradnik u odboru u koordinaciji sa Demokratskim frontom i zaveo ga kao zvanični dokument. U DF-u su juče rekli da ne poznaju službenika.

Predsjednica Zakonodavnog odbora Jovanka Laličić juče nije odgovarala na pozive “Vijesti”.

Bjeković: Postupak dokazivanja mora biti pravedan

Ombdusman Siniša Bjeković juće je rekao da ne želi da se upliće u kanonske norme. “Sa stanovišta vladavine prava kada su ovakvi zakoni u pitanju, zakon kao takav može donijeti promjenu imovine, ali postupak dokazivanja mora biti pravedan. U ovom trenutku političko opredeljenje je takvo kakvo jeste, a mi ćemo pratiti način na koji se ta zakonska norma sprovodi. Današnja diskusija mi vraća nadu i povjerenje...”, ocijenio je Bjeković.

DF donio bijeli luk na sjednicu

Rektor Bogoslovnije Gojko Perović kazao je da se slaže s primjedbama DF-a da nije primjereno da se poziv SPC izjednači sa “zajednicom koja je djelovanje prijavila 2000”, odnosno CPC. Poslanik DF-a Slaven Radunović je na početku sjednice pitao zašto su iz Odbora pozvali Crnogorsku pravoslavnu crkvu “koja je pseudoreligijska organizacija, kakvih ima još u Crnoj Gori”.

Episkop CPC Boris Bojović je dodao da nije član NVO niti pseudorelijgske organizacije, već predstavnik i episkop crkve koja je ukinuta 1918. godine “snagom bajoneta”.

Predstavnici Fronta su juče na sjednici ispred sebe postavili po glavicu bijelog luka.

Pažin: Nije dobro da se gnijevimo. Gordost je smrtni grijeh u hrišćanstvu

Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin rekao je da je Vlada kontinuirano pozivala SPC na dijalog, i da je na dijalog i sada spremna, te da će biti spremna na dijalog i kada zakon bude usvojen: “ Ni sada ne bježimo od dijaloga. I zakon kada se usvoji, kakav god bio njegov sadržaj, a sadržaj zakona zavisi od poslanika koji će raspravljati o predloženom tekstu, biće potrebno razgovarati. To je taj otvoreni i kontinuirani dijalog koji pominje i Venecijanska komisija”, poručio je Pažin.

On je kazao da ne bi umanjivao značaj dosadašnjeg dijaloga između Vlade i Mitropolije, jer je bio koristan za obje strane.

“Jedan broj stavova Mitropolije je uvršten u ovaj Predlog zakona na moju sugestiju. Nije dobro da se gnijevimo. Gordost je smrtni grijeh u hrišćanstvu...”

Pažin je govoreći o upisu vjeskih zajednica u javni registar, istakao da mu nije jasno zašto SPC godinama ne želi da se upiše u registar.

On je kazao da je veoma pažljivo pročitao 92 stranice prigovora Mitropolije crnogorsko-primorske SPC i da se samo mali dio primjedbi odnosi na preporuke Venecijanske komisije, te da su primjedbe koje se odnose na preporuke Venecijanske komisije uvrštene u tekst inoviranog Predloga zakona.

Ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka je kazao da je riječ o liberalnom zakonskom tekstu koji svima u Crnoj Gori, i vjernicima i onima koji to nijesu, garantuje najviši stepen prava i sloboda:

“Ovim zakonom Vlada ispunjava svoju obavezu da na podustavnom nivou ovaj veoma važan aspekt ljudskih prava bude adekvatno uređen modernim zakonom, koji će zamijeniti stari zakon iz 1977. godine, koji je još uvijek na snazi”.

Preporučujemo za Vas