INTERVJU ZA "VIJESTI"

Rafet Husović: Srpskim partijama koje prihvataju NATO je mjesto u Vladi

Ne treba dozvoliti prosipanje glasova, stav BS-a je da treba širiti koaliciju, ako ne prije, onda nakon parlamentarnih izbora Raduje me osnivanje novih stranaka koje će okupljati pripadnike srpske nacionalnosti, koje Crnu Goru doživljavaju kao realnost, ne isključuju saradnju sa DPS. Eventualna koalicija sa takvim političkim subjektima bi, siguran sam, imala dvije trećine podrške u parlamentu
13078 pregleda 39 komentar(a)
Osmisliti nastup na narednim izborima, u jednu ili više kolona: Husović, Foto: Bošnjačka stranka
Osmisliti nastup na narednim izborima, u jednu ili više kolona: Husović, Foto: Bošnjačka stranka

Predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade Rafet Husović poručio je da u budućoj izvršnoj vlasti treba da budu i predstavnici stranaka “koje će okupljati pripadnike srpske nacionalnosti”.

On misli, kako je naveo u intervjuu Vijestima, da će aktuelna vladajuća koalicija ponovo dobiti podršku građana. Uz nju, u Vladi je i mjesto novim strankama “koje su osnovane ovih dana a koje baštine vrijednosti aktuelne Vlade, među kojima su NATO integracije”.

S obzirom da ste među rijetkima u Vladi koji javno nije promovisao svoj rad, jeste li zadovoljni postignutim u prethodne tri godine i koji su to rezultati?

Tokom prethodnog perioda nije mi bio prioritet javno promovisanje i smatram da građani svakako prepoznaju moj rad i zalaganja, i za mene kao čovjeka i političara je to dovoljno. Ne bih se osvrtao posebno samo unazad tri godine, već nekih šest-sedam godina unazad, od kada je aktuelizovano pitanje regionalnog razvoja u Crnoj Gori. S obzirom da su nerazvijena područja zaostajala za razvijenim u višedecenijskom periodu, smatram da se rezultati u ovoj obalsti ne mogu posmatrati u nekom kraćem periodu, jer onda nemamo pravu sliku stanja.

Urađeno je puno toga, prvenstveno mislim na putnu infrastrukturu, koja je u neuporedivo boljem stanju nego ranije. Složićete se sa mnom da je izgradnja auto-puta najznačajniji infrastrukturni projekat koji je realizovala Crna Gora u svojoj istoriji i koji treba da bude baza za dalji razvoj sjevera Crne Gore. Značajna su bila ulaganja i u turističke kapacitete, od otvaranja novih hotelskih kapaciteta do izgradnje više ski centara. Značajno su poboljšani kapaciteti vezani za obrazovne institucije kroz rekonstrukciju i izgradnju novih vrtića, osnovnih i srednjih škola.

Svjedoci smo da nikad nijesu bila veća ulaganja u infrastrukturne projekte kao što smo imali u periodu za nama gdje iz godine u godinu imamo da je oko 70 odsto kapitalnog budžeta opredijeljeno za projekte na sjeveru Crne Gore, a siguran sam da će se tom dinamikom nastaviti i dalje. Ovdje želim istaći i direktne pomoći koje je država uputila lokalnim zajednicama na sjeveru kroz razne vidove subvencija i povoljnih kredita za privredu i poljoprivredu, programa za zapošljavanje, reprograma poreskih dugovanja i slično. Ovdje sam htio samo da ukratko, koliko mi to prostor dozvoljava, predstavim suštinu politike regionalnog razvoja koja je rezultirala svim ovim ulaganjima u periodu za nama.

Premijer veoma često potencira razvoj sjevera, vama je to i u portfelju. Koliko ste kroz vaš rad doprinijeli da se poboljštaju uslovi života i rada vaših sugrađana, ali i Žabljačana, Kolašinaca, Pljevljaka...? Ima li konkretnih podataka koji to potkrepljuju?

Kao što sam i gore naveo, dokaz za to su izgradnja auto-puta, uz realizaciju većeg broja takođe krupnih projekata u oblasti socijalne, zdravstvene i društvene infrastrukture. Takođe, podatak da je u prethodnom peridu otvoreno preko 12.000 radnih mjesta, uz rekordan i stabilan ekonomski rast u prethodne dvije godine, govore da se postepeno poboljšava životni standard u svim opštinama.

Da li je BS spreman za izbornu godinu, spekuliše se da vi namjeravate da se povučete, a da još nema adekvatnog nasljednika na mjestu predsjednika partije?

Ja sam na posljednjem kongresu dobio povjerenje članstva da vodim partiju do narednog kongresa. Tako će i biti, a da li ću i nakon toga ostati na čelu BS, stvar je našeg unutarstranačkog dogovora.

Izborni kongres i dalje ostaje nakon parlamentarnih izbora?

I kada je kongres BS u pitanju, mi se pripremamo. Plan je da se održi nakon parlamentarnih izbora, a u narednom periodu ćemo precizirati tačan datum. Biće to prilika da još jednom pokažemo jedinstvo stranke, prezentujući novi plan djelovanja za naredni period.

Da li radite na podmlađivanju partije kao većina ostalih stanaka, pa i vaš koalicioni partner DPS na posljednjem kongresu?

Mladi ljudi su nukleus naše partije. Kada su promocije i skupovi BS, imate priliku da vidite koliko mladih ljudi podržava našu politiku. Svjesni smo da podmlađujući stranački kadar, mi na taj način produžavamo i životni vijek partije. Veliki broj mladih ljudi je upravo u trenutnom mandatu na odgovornim funkcijama. Nastavljamo u tom pravcu, a potvrda ovakvog stava biće i naš naredni kongres, gdje je u planu uključivanje još većeg broja mladih ljudi na visokim partijskim pozicijama.

U dijelu javnosti čuju se zamjerke da BS nesrazmjerno broju poslanika ima previše mjesta u vrhu vlasti i državnoj upravi?

Kada smo osnovali partiju, rukovodili smo se principom da su nam primarni ciljevi građanska, nezavisna Crna Gora i adekvatna zastupljenost Bošnjaka. Svjesni moramo biti, a to nije bilo tako davno, da Bošnjaci nisu baš često imali priliku da budu dio vrha vlasti, ili na nekim odgovornim pozicijama u državnoj upravi.

Mi smo uspjeli da tu lošu praksu mijenjamo u korist multietničke Crne Gore. Podsjećam da je BS bio u prilici 2012. i 2016. godine da odlučuje o vlasti u Crnoj Gori. Ali smo, vodeći primarno računa o nacionanalnim i strateškim interesima odlučili da budemo dio proevropskih snaga. Iako nam je od opozicije bila pripremljena ponuda da vodimo cijelu Vladu, dakle, da samo Bošnjačka stranka upravlja vladom, smatrali smo da nije to fer i pošteno prema ostalim narodima. Smatramo da smo apsolutno zaslužili svaku poziciju koju smo dobili i kadrovi naše stranke na odgovoran način obavljaju funkcije koje su im povjerene.

Šta očekujete od parlamentarnih izbora s obzirom na kontroverze oko nastupa opozicije?

Od izbora 2020. godine očekujemo mnogo. Siguran sam da nas čeka stabilna politička scena nakon izbora naredne godine. To mogu da potkrijepim sa nekoliko činjenica. S obzirom na jako dobar rezultat Vlade i drugih organa, kako na međunarodnom i unutrašnjem, tako i na ekonomskom planu, očekujem da vladajuća koalicija dobije podršku na narednim izborima. Smatram da dobro treba osmisliti nastup na narednim izborima, u jednu ili više kolona. Ne treba dozvoliti prosipanje glasova, kao što smo to činili do sada.

Puna podrška albanskim nacionalnim partijama, koje su donijele zaključak da nastupe u jednoj ili dvije kolone na narednim izborima. Siguran sam da će na taj način imati više mandata u parlamentu.

Lično moj a i stav BS-a je da treba širiti koaliciju, ako ne prije, onda nakon parlamentarnih izbora.

Husović i Marković
Za pohvalu je spremnost i reakcija države: Husović sa premijerom Duškom Markovićem(Foto: Filip Roganović)

Bez obzira na programske i stranačke razlike, treba sarađivati sa svim subjektima kojima je Crna Gora realnost. Ono što me raduje ovih dana jeste osnivanje novih stranaka koje će okupljati pripadnike srpske nacionalnosti, a koje upravo baštine ove vrijednosti.

Pročitao sam da Crnu Goru doživljavaju kao realnost, da se zalažu za srazmjernu zastupljenost srpskog naroda, prihvataju NATO integracije, ne isključuju saradnju sa DPS. Eventualna koalicija sa takvim političkim subjektima bi, siguran sam, imala dvije trećine podrške u parlamentu. Takođe sam siguran da bi se takvom političkom koalicijom izbjegle scene koje smo doživljavali prethodnih dana.

Smatram da bi sve partije vladajuće koalicije trebalo da određeni dio privilegija koje imaju, stave na raspolaganju, kako bi se napravila jedna takva koalicija i da bi od toga korist imala država kao i svi građani Crne Gore.

Poslanik BS Ervin Ibrahimović podnio je predlog da se glasanje za izbor odbornika i poslanika obavlja i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore u inostranstvu. Da li smatrate da bi usvajanje tog predloga doprinijelo boljem izbornom rezultatu Bošnjačke stranke, s obzirom da u dijaspori ima dosta Bošnjaka?

Mi smo predložili da građani Crne Gore dobiju mogućnost da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inostranstvu. Takva praksa već postoji u regionu, na taj način našim državljanima se nudi mogućnost da aktivno učestvuju u izbornom procesu. Ovakav potez je po našem mišljenju pravedan i u smislu odnosa države Crne Gore prema našoj dijaspori. Mi smo precizno odredili da bi pravo glasa imali državljani Crne Gore, koji su upisani u birački spisak, a preduslov je da se prijave za glasanje u predviđenom zakonskom roku.

Nakon Božića očekujem dijalog Vlade i SPC

Komentarišući trenutnu političku situaciju, Husović je agenciji Mina rekao da je još tokom 2016. godine, uoči i na nakon izbora, bilo pokušaja da se Crna Gora vrati u neka “mračna vremena”. “Prethodnih dana smo imali kulminaciju svega onoga što je tada započeto, koju su izazvale određene političke snage, s ciljem izazivanja incidenata i sukoba, koje smo uspjeli izbjeći i u mnogo težim vremenima, a sve to radi postizanja ciljeva koji su u sukobu sa težnjom svih progresivnih snaga u Crnoj Gori ka napretku i evro-atlanskim vrijednostima”, kazao je Husović.

Husović je kazao da je za pohvalu i spremnost i reakcija države da u korijenu spriječi sva djelovanja koja bi mogla da dovedu do epiloga kojem teži taj dio opozicije. Govoreći o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti Husović je kazao da je “svjestan da ovo pitanje izaziva dosta polemika u javnosti, ali smatra da je neophodan dijalog između vjerskih zajednica i političkih subjekata sa donosiocima zakona”. Husović je rekao da očekuje da će nakon božićnih praznika, sve što je eventualno propušteno u tom zakonu, biti tema razgovora Vlade i SPC, a što bi trebalo da rezultira potpisivanjem temeljnog ugovora između države i SPC.

Imamo razvijene prijateljske i istorijske veze sa Turskom, ostajemo na kursu ka EU

Da li postoji bojazan o političkom uplivu Turske i Kine na Zapadni Balkan, s obzirom na velike investicije te dvije zemlje?

Crna Gora, iako mala, strateški je veoma važna. Nakon učlanjenja u NATO, što je bio jedan od ključnih programskih ciljeva BS, na koji smo posebno ponosni, pozicija Crne Gore je znatno značajnija. Otuda i sve veće interesovanje svjetskih sila za ovaj prostor. Mi imamo izuzetno razvijene, prijateljske i istorijske veze sa Turskom, koja na Crnu Goru gleda kao na partnera. Takođe, s Kinom imamo izuzetne ekonomske odnose. Mi imamo naš cilj, to je puna integracija u EU. S tog pravca sigurno nećemo skrenuti.

Kako gledate na pooštravanje pravila o proširenju EU, iznijete su i zamjerke da Crna Gora nije pokazala suštinski napredak već samo formalni i da je ona loš primjer u regionu uprkos hvalospjevima koje dobijamo kao lideri u ovom dijelu Balkana?

Ponoviću ono što je činjenica - Crna Gora je zemlja koja je najviše odmakla u pregovorima sa EU, kada je region Zapadnog Balkana u pitanju. Mi smo sebi odredili zadatke i želimo da ih uspješno dovedemo do kraja. Pooštravanje uslova u toku samog pregovaračkog poglavlja mi djeluje kao promjena pravila neke fudbalske utakmice za vrijeme same utakmice. Ipak, ne želim da se mnogo na sve to obaziremo, na nama je da radimo, da svaki dan napredujemo, da evropski kvalitet života bude nešto što će i građani Crne Gore osjetiti.

Preporučujemo za Vas