kazao da MCP negira pravni sistem države

Brajović: Učesnici litija osporavaju državotvornost Crne Gore

"Okupljanjem građana i na brojne druge načine vrši se parekselans politički pritisak za ostvarivanje nelegitimnih ciljeva, što sve manje krije i organizator okupljanja - Mitropolija crnogorsko-primorska", kazao je predsjednik parlamenta
16600 pregleda 483 komentar(a)
Sa današnjeg sastanka, Foto: Twitter.com/brajovic_ivan
Sa današnjeg sastanka, Foto: Twitter.com/brajovic_ivan
Ažurirano: 27.02.2020. 13:47h

Učesnici litija pod okriljem Crkve koja negira pravni sistem države, osporavaju ne samo jednakost prava na slobodu vjeroispovijesti, već i državotvornost Crne Gore, kao i druge vrijednosti na kojima počiva savremena proevropska i građanska Crna Gora, kazao je predsjednik Skupštine, Ivan Brajović.

"Okupljanjem građana i na brojne druge načine vrši se parekselans politički pritisak za ostvarivanje nelegitimnih ciljeva, što sve manje krije i organizator okupljanja - Mitropolija crnogorsko-primorska", kazao je Brajović na sastanku sa ambasadorima zemalja članica Evropske unije i NATO-a i šefom delegacije EU u Crnoj Gori.

On je poručio da brojnost u podršci politikama i viziji razvoja društva, većinska Crna Gora pokazuje na izborima, a ne na ulici.

Brajović je kazao da je Crna Gora Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica donijela u nastavku zaokruženja svog nacionalnog i državnog identiteta, jačanja institucija i vladavine prava.

"Ovaj zakon je morao biti donijet, kako bi se ova oblast od daleke 1977. godine uredila na primjeren način koji odgovara realnosti crnogorskog društva. Nije bilo neočekivano nezadovoljstvo jednog segmenta našeg društva, čemu je prethodio neprimjereni otpor dijela opozicionih poslanika i jedne vjerske zajednice, najprije donošenju, pa potom i primjeni ovog zakona", rekao je Brajović.

On je poručio da država neće odustati od primjene tog zakona, navodeći da sve vjerske zajednice moraju da poštuju zakone države i budu dio njenog pravnog sistema sa svim pravima i obavezama.

„O tim osnovim postulatima nema pregovora“, rekao je Brajović.

Istakao je važnim to što se protesti održavaju na miran način, u čemu, kako je rekao, izuzetnu ulogu imaju nadležne državne institucije, među kojima najveći teret nosi crnogorska policija.

"Vladajuće strukture su pokazale visok stepen razumijevanja i tolerancije, dok ogroman broj građana ne podržava antidržavne i često veoma uvrjedljive poruke sa protesta. Time pokazujemo da poštujemo pravo na izražavanje drugačijeg mišljenja, uprkos lako prepoznatljivom manipulativnom diskursu crkvenih okupljanja", rekao je predsjednik parlamenta.

On je kazao da je u ovoj godini, koja je izborna, važan dijalog sa opozicijom, ali da nažalost crnogorsko društvo trpi posljedice "iscrpljujućeg lutanja opozicije."

Prema njegovim riječima, dio opozicije pokušava da ostvari jedinstvo i političke ciljeve preko Srpske pravoslavne crkve, kao glavne opozicione snage.

Brajović je rekao da su, kada je o izbornom ambijentu riječ, učinjena značajna zakonska unaprjeđenja, što je doprinijelo da se svaki izborni ciklus odvija u slobodnijim uslovima.

Na predstojeće parlamentarne izbore, kako je naveo, pozvaće međunarodne eksperte kako bi se kao neutralno posmatrači uvjerili u primjenu najviših standarda u svim aspektima izbornog procesa.

On je rekao da za istinski demokratsko društvo treba da se čuje i glas opozicije, kroz jasan i konstruktivan stav u Parlamentu.

„Sve drugo je puko kritizerstvo koje ne doprinosi neophodnom razvoju društva“, poručio je Brajović.

On je istakao spremnost za dijalog, ali je, kako je naveo, potrebno da i druga strana ima definisane stavove i jasnu politiku.

On je pozdravio vraćanje u fokus politike proširenje i namjere da na kredibilniji i jasniji način EU otvori veći prostor za parlamente, poslanike, a mim tim i za građane Crne Gore.

„Na taj način Parlament će doprinijeti da proces sa administrativnog i tehničkog bude osnažen i politićkom dimenzijom“, naglasio je Brajović.

Šef Delagacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Aivo Orav kazao je da je politika proširenja visoko na agendi nove Evropske komisije, što se redovno i potvrđuje.

"Nadam se da će izvještaj o napretku Crne Gore biti pozitivan", kazao je on.

Govoreći o političkom dijalogu, Orav smatra da je on važan za Crnu Goru, i da nije prekasno da se sve stranke učestvuju na izborima.

Što se tiče Zakona o slobodi vjeroispovjesti, Orav je kazao da EU prati situaciju.

On je ohrabrio sve strane kako bi našle rješenje i smanjile trenutne tenzije.

„Zahvalan sam Crnoj Gori što je svoju vanjsku politku 100 odsto uskladila sa evropskim i spoljno političkim ciljevima“, zaključio je Orav.

Predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike, Andrija Nikolić je rekao da sagledavajući pregovarački proces Crne Gore u prethodnih osam godina, postoji saglasnost među većinom da je urađeno mnogo.

Kako je naveo, Crna Gora je svejsna da je pred njom dosta posla i da pregovara najtežim uslovima do sada, ali da je odlučna u namjeri da obaveze u pristupanje EU dovede do kraja.

„Za razliku od 2018. godine, ukupni učinak u prošloj godini bio je mnogo skromniji i mogli bi konstatovati da je došlo do regionalnog zastoja u politici proširenja“, istakao je Nikolić.

Kako je rekao, uvjeren da je EU ima dovoljno prostora da napravi odlučniji pristup najupješnijoj politici proširenja.

„Crna Gora snažno podržava sve susjede u svojim evroatlanskim nastojanjim, sigurni da je uspjeh jednog, uspiej svih“, poručio je Nikolić.

Prema njegovim riječima, Crna Gora nije zadovoljna odlukom zvaničnog Brisela da ne otvori pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom i teško je razumjeti motive koji su bili protiv otvaranja pregovora sa te dvije države.

„Ako EU propusti joše jednu priliku da integriše Zapadni Balkan, to nosi veliku opasnost upriva trećih država, koje nemaju startaške interese istovjetne interesima EU“, smatra Nikolić.

Govoreći o novoj metodoligiji EU, Nikolić je kazao da Crne Gora od tog pristupa očekuje ubrzanje procesa pristupanja EU.

„Crna Gora očekuje intenziviranje aktivnosti u otvaranje poglavlja 8- Konkurencija, kao i zatvaranje onih koja mogu biti spremna u relativno kratkom roku“, rekao je Nikolić.

Preporučujemo za Vas