"SLOJEVIT ODNOS"

Uljarević: Đukanović i Vučić, nedemokratski lideri, s mjerom pale i gase vatre...

Kako je kazala Uljarević, Đukanović i Vučić vrlo vode računa o svom interesu, kako unutrašnjem, tako i onom prema spoljnim faktorima.
9033 pregleda 35 komentar(a)
Uljarević, Foto: Boris Pejović
Uljarević, Foto: Boris Pejović

Zapadni Balkan već je preskupo koštao „cirkuski patriotizam“ koji forsiraju vladajuće strukture, kazala je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje, Daliborka Uljarević, navodeći da je sada vrijeme da se na djelu pokaže privrženost evropskim vrijednostima.

Uljarević je agenciji MINA kazala da je time zapravo limitirano zdravo identitetsko oblikovanje i razvoj koncepta građanstva.

Vrijeme je, kako je istakla, da se povuče ručna i da se privrženost evropskim vrijednostima i najboljim praksama pokaže na djelu.

Na pitanje koliko vlasti u Srbiji i Crnoj Gori koriste ili pokušavaju da iskoriste trenutna dešavanja, Uljarević je odgovorila da nije prvi put ni predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, a ni srpskim vlastima da (zlo)upotrebljavaju identitetska pitanja za dnevno političke svrhe.

To je, kako je naglasila, neodgovorno i opasno.

„U ovom slučaju je to i otvoreno – Demokratska partija socijalista (DPS) je na partijskim skupovima i kroz novi program uvrstila to pitanje, čime je ono postalo partijski cilj i to mnogo prioritetniji nego, recimo, uspostavljanje funkcionalne vladavine prava“, navela je Uljarević.

Kako je kazala, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je pitanja pozicije Srpske pravoslavne crkve (SPC) i predstojećeg popisa u Crnoj Gori jasno označio kao ona kojima će se posvećeno baviti.

„Svaka vlast koristi različita dešavanja za svoje partikularne interese, ali preskupo nas je već u regionu koštao cirkuski patriotizam koji forsiraju balkanske vladajuće strukture“, rekla je Uljarević.

Ona je kazala da iako se radi o dvije bliske države po mnogo osnova, odnosi između Srbije i Crne Gore, od obnove crnogorske državnosti do danas, nijesu nikad bili sadržajno i kvalitativno dobri po dubini, recipročno toj blizini.

Kako je navela Uljarević, očekivano su odnosi između Crne Gore i Srbije u značajnom uvijek zavisili i od ličnih relacija lidera obje države, pa je tu bilo različitih faza.

Posebno se idiličnom, kako je dodala, doimala ona koju je obilježio uspon naprednjaka sa Vučićem u Srbiji i prvi period njegove vladavine.

“Međutim, moj je utisak da je taj odnos Đukanovića i Vučića slojevit, iako se radi o dva nedemokratska lidera koji se dobro razumiju kad je riječ o korišćenju i razmjeni metoda održanja vlasti na unutrašnjem planu”, navela je Uljarević.

Kako je kazala, oni vrlo vode računa o svom interesu, kako unutrašnjem, tako i onom prema spoljnim faktorima.

“A to znači i da s mjerom pale i gase vatre čime drže rejting, homogenizuju ciljanu javnost i sebe pozicioniraju na širem planu. U tom kontekstu treba posmatrati i postojeće krajnje tenzične odnose Srbije i Crne Gore”, dodala je Uljarević.

Ona je kazala da je Vučić u kampanji u kojoj ne može pred birače sa rezultatima oko Kosova, sa obzirom na to da su oni sporadični i mršavi.

U interesu mu je, kako je rekla, i da izbjegne priču o pregovorima oko Kosova “koji se vode iza leđa javnosti, pod patronatom Grenela, čovjeka od ličnog Trampovog povjerenja”.

“I zato se svjesno uvlači u izbornu kampanju druga priča koja ima potencijal da prekrije “najskuplju srpsku riječ” i pokrene emociju kod birača – položaj SPC u Crnoj Gori”, kazala je Uljarević.

Kako je navela, vidno je pokrenuta čitava mašinerija, počev od zloglasnih tabloida do brojnih drugih medija, preko partijskih vojnika, profesionalnih intelektualaca do samih zvaničnika.

To, kako je kazala, ne može da spori niko ko prati to pitanje.

“Na to ukazuju i empirijska istraživanja – trećina populacije u Crnoj Gori ima tu percepciju, pri čemu je važno naglasiti da iako je tu većinski dio Crnogoraca i manjinskih naroda, među njima je i petina Srba u Crnoj Gori koja takođe prepoznaje otvoreno miješanje Srbije u unutrašnje prilike u Crnoj Gori kroz korišćenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti”, dodala je Uljarević.

Upitana da li je saglasna sa određenim ocjenama da Srbija i Rusija koriste SPC za podrivanje crnogorske prozapadne Vlade, Uljarević je odgovorila da bi država, da je crnogorska Vlada bila do sada posvećena demokratskim reformama, bila rezistentnija na miješanja eksternih aktera i da bi imala potrebniji stepen unutrašnje kohezije.

Kako je navela, ne treba zanamariti ni interese i akcije drugih.

Ona je podsjetila da je nedavno specijalni izaslanik za zapadni Balkan, Metju Palmer, izrazio zabrinutost zbog ruskog miješanja preko srpskih posrednika, dovodeći to u vezu i sa situacijom nastalom nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

„SPC u Crnoj Gori brani svoj interes i ako ga odbrani na način za koji smatra da ispunjava njene zahtjeve vratiće se na pozicije koje je imala i prije donošenja ovog Zakona“, kazala je Uljarević.

Ona smatra da je mnogo važnie pitanje u kojoj mjeri SPC u Crnoj Gori priznaje državu Crnu Goru i crnogorsku naciju, nego kakav stav ima prema Vladi Crne Gore.

„Treba podsjetiti da razlaz SPC sa ovom Vladom počinje onda kada DPS sa Đukanovićem napušta političke pozicije SPC-a, a ne oko bilo kojih pitanja koja se odnose na demokratizaciju“, navela je Uljarević.

Ona je rekla da treba praviti razliku između proklamovanog spoljno-političkog cilja koji se odnosi na pristupanje Evropskoj uniji (EU) i onog što crnogorska Vlada zaista radi, a što je, kako je ocijenila Uljarević, nerijetko u nesaglasju sa evropskim standardima i najboljim praksama.

To, kako je dodala, više nije nešto na što ukazuju samo kritički orijentisane nevladine organizacije (NVO) i mediji, to konstatuje sve otvorenije, preciznije i snažnije i sama EU.

„Uostalom, što su to učinci Vlade na putu ka EU“, pitala je Uljarević.

Kako je navela, Crna Gora ušla je u osmu godinu pregovora, a nije zatvorila više od tri pregovaračka poglavlja.

„Pri čemu u dva nije ni bilo pravne tekovine EU, a u jednom je trebalo usvojiti jedan akcioni plan. Više od godinu i po ne možemo otvoriti jedino preostalo poglavlje, a davno najavljivana završna mjerila za poglavlja 23 i 24 ne stižu jer je tu najveći problem, sa već preuzetim, a neispunjenim obavezama“, dodala je Uljarević.

EU je, kako je rekla, pokretna meta, ali se stiče utisak da crnogorske vlasti, „zauzete očuvanjem sopstvenih monopola moći i ne ciljaju ka njoj, i da prevagu nose takozvani veto igrači“.

Uljarević je kazala da su ključne institucije u Crnoj Gori u VD stanju, ili značajno urušenog kredibiliteta.

„Javni servis je partijski zarobljen i to je možda i ponajbolja ilustracija „privrženosti“ vlasti evropeizaciji, jer sve što je urađeno sa Radio Televizijom Crne Gore bilo je u direktnoj suprotnosti sa onim što je vlast dobijala kao upozorenja od EU i država članica“, rekla je Uljarević.

Kako je navela, žestina i prizemnost obračuna vlasti sa pro-evropskim kritičkim glasovima koji su upozoravali da skrećemo sa puta ka EU dobila je izraz i u lošim ocjenama relevantnih međunarodnih izvještaja koji prate stanje ljudskih prava i sloboda i demokratije.

Za to, kako je rekla Uljarević, nijesu krive ni Srbija ni Rusija.

Upitana da li smatra da se protestima koje se organizuju zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti dovodi u pitanje nezavisnost Crne Gore i građanski koncept države, ona je navela da su mirni protesti protiv neke odluke, zakona ili javne politike vlasti legitiman izraz na koje svi građani imaju pravo, nezavisno od toga koliko nama bilo blisko ili ne neko pitanje.

Uljarević ne smatra da takvi mirni protesti u vidu litija urušavaju nezavisnost i građanski koncept države Crne Gore, ali ne vidi u njima ni emancipatorski izraz.

Ona je kazala da se u ovom trenutku zapravo „bije bitka za duše Crnogoraca, odnosno imamo nastojanje da se oni pretvore u rezervne Srbe ili Srbomrzitelje”.

„Mislim da treba, na jednoj strani, srpskoj, shvatiti i prihvatiti da Crnogorci nisu Srbi, pa ni rezervni i vazalni, ali i na drugoj, crnogorskoj, da mogu biti Crnogorci i bez kopanja svake veze sa Srbima. Kad do toga dođemo bićemo na pravom putu ka snaženju postavljenog građanskog okvira“, rekla je Uljarević.

Na pitanje da li su osnovane optužbe na račun zvaničnog Beograda za oživljavanje nacionalističkog koncepta Velike Srbije, ona je odgovorila da taj koncept nije nikad sahranjen, ali je u jednom periodu bio potisnut.

„Srbija vaskrsava politiku 90-ih dijelom istih aktera u retoričkoj ravni i medijskoj propagandi što, pretpostavljam, ima upotrebnu vrijednost u unutrašnjoj konstelaciji snaga“, navela je Uljarević.

Međutim, kako je kazala, realnost je danas drugačija.

Kako je dodala, Srbija je trenutno okružena NATO članicama i Bosnom i Hercegovinom i Kosovom gdje se nalaze vojne baze NATO članica, tako da ma koliko izgledao strašan na jednoj ravni, taj velikosrpski nacionalizam je danas karikaturalan.

„Naravno, to ne znači da ga treba ignorisati ili potcijeniti, ali ni precjenjivati, a činjenica je da se crnogorsko društvo uglavnom opredjeljuje između ta dva pola gledanja“, zaključila je Uljarević.

Preporučujemo za Vas