“Bićemo uz Crnu Goru kada i sve ovo prođe”: Aivo Orav, Foto: Shuttersrtock, Shuttersrtock

INTERVJU: AIVO ORAV - ŠEF DELEGACIJE EU ZA "VIJESTI"

Nijesmo zaboravili na Crnu Goru, odgovor Evrope na pandemiju se zahuktava

Komisija snažno poziva članice EU da omoguće izvoz medicinske opreme na Balkan. Istina je da je u početku previše zemalja pazilo na sopstvene interese, ali tokom posljednjih nekoliko nedjelja Brisel je preduzeo izvanredne mjere kako bi koordinirao i omogućio potrebne akcije
32563 pregleda 154 komentar(a)
“Bićemo uz Crnu Goru kada i sve ovo prođe”: Aivo Orav, Foto: Shuttersrtock, Shuttersrtock
“Bićemo uz Crnu Goru kada i sve ovo prođe”: Aivo Orav, Foto: Shuttersrtock, Shuttersrtock
Ažurirano: 28.03.2020. 11:08h

Solidarnost je oduvijek bila najvažnija osobina naše Unije. Radimo maksimalnom brzinom da bismo odgovorili na ovu, do sada neviđenu, vanrednu zdravstvenu situaciju. Ali nijesmo zaboravili na Crnu Goru - rekao je šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav.

U intervjuu “Vijestima” on je podsjetio da je u srijedu postignut dogovor i sa tri miliona eura podržan crnogorski zdravstveni sistem“za nabavku najneophodnije opreme, poput maski, ljekova, respiratora, kao i druge potrebne opreme i proizvoda”.

- U narednih nekoliko dana, najavio je Orav, potpisaćemo sporazum s UNDP-om koji će isporučiti pomoć i nadamo se da će prve hitne zalihe i oprema stići što je prije moguće tokom sljedećeg mjeseca. - Kada se ova vanredna zdravstvena situacija okonča, Evropi i Crnoj Gori će biti potrebno vremena da se oporave. EU će i u tom periodu biti uz Crnu Goru. Opredjelili smo 50 miliona eura za dugoročni program, koji ćemo sprovesti u narednih nekoliko godina kako bismo olakšali teret pandemije. Blisko ćemo sarađivati s državnim organima kako bismo odlučili kako najbolje upotrijebiti ta sredstva. Većina će biti usmjerena na podršku zdravstvenom sektoru, ali i oporavku ekonomije, podržavajući na primjer preduzetnike, ranjive i marginaliziovane grupe građana ili bilo koje druge pogođene djelove društva, rekao je Orav.

Predsjednici parlamenata apelovali su na Evropsku komisiju i Evropski parlament da izuzmu Zapadni Balkan iz zabrane izvoza medicinskog materijala. Da li je to realno očekivanje?

- Evropska unija utvrđuje svoja pravila za nabavku medicinske opreme unutar i izvan granica EU. Izvoz zaštitne medicinske opreme i dalje je moguć, ali ga moraju odobriti vlasti država članica. Komisija snažno poziva države članice da izdaju autorizacije u onoj mjeri u kojoj je to potrebno u slučaju susjednih zemalja, poput zemalja Zapadnog Balkana, kako bi se izbjeglo ometanje integrisanih lanaca vrijednosti i distribucione mreže. Takođe smo tražili od naših partnera na Zapadnom Balkanu da nas obavijeste o njihovim konkretnim potrebama, kako bismo ih bolje razumijeli i pomogli što je više moguće.

Kako ocjenjujete reakciju EU u pružanju pomoći zemljama članicama tokom krize? Bilo je dosta kritika...

- Najprije je važno shvatiti da je javno zdravstvo pod kontrolom samih država članica, a ne Evropske unije - zbog toga smo vidjeli da države EU preduzimaju različite nacionalne mjere kako bi ublažile efekte Covid-19. Istina je da je u početku previše njih pazilo na sopstvene interese, ali tokom posljednjih nekoliko nedjelja Brisel je preduzeo izvanredne mjere kako bi koordinirao i omogućio potrebne akcije. Od tada se stvari poboljšavaju i države članice počinju pomagati jedna drugoj – kako bi pomogle sebi. Kao što je rekla predsjednica Komisije, Von der Lajen prije nekoliko dana: virus nas je teško pogodio, ali ljudi širom Evrope uzvratili su podjednako snažno. Odgovor Evrope se sada zaista zahuktava. Na primjer, stvorena je prva evropska zaliha medicinske opreme. Devedeset odsto ove zalihe finansiraće se kroz kolektivni odgovor EU na prirodne katastrofe, poznatiji kao ‘RescEU’. EU je takođe pokrenula nekoliko zajedničkih nabavki za setove za testiranje, respiratore i zaštitnu opremu. Dodatno, osnovan je evropski tim naučnika i stručnjaka koji će nam pomoći da uspostavimo koordinirane mjere koje svi možemo slijediti. Zajedno sa ostatkom skupine zemalja G-20, EU je pristala da uloži u istraživanje za pronalaženje vakcine protiv koronavirusa, koja će se staviti na raspolaganje u cijelom svijetu.

Svi znamo da će ova pandemija dugoročno uticati na globalnu ekonomiju i trgovinu i zato je EU preduzela mjere, kako bi osigurala održavanje trgovinskih lanaca i lanaca za snabdijevanje, uprkos tome što su granice zatvorene. Komisija, Evropska centralna banka i Evropska investiciona banka predstavile su dosad neviđene mjere za pružanje finansijske podrške za klinički, javno-zdravstveni i socijalno-ekonomski odgovor na bolest Covid-19. Na primjer, samo predložena Investiciona inicijativa za odgovor na koronavirus će osigurati 37 milijardi eura investicija za rješavanje posljedica krize.

Aivo Orav
Aivo Orav(Foto: Savo Prelević)

EU ostaje posvećena međunarodnoj saradnji i multilateralnim rješenjima u rješavanju pandemije i njenih posljedica, te će učiniti sve da pomogne zemljama i zajednicama u borbi protiv krize Covid-19, kao što je to učinila kada je poslala zaštitnu opremu u Kinu kada je bila najteže pogođena. I svi smo vidjeli dirljive vijesti o bolnicama u Njemačkoj i Luksemburgu koje preuzimaju pacijente iz Italije i susjedne Francuske dok Austrija, Francuska i Njemačka šalju zaštitne maske u Italiju. Ovo potvrđuje da možemo pomoći sebi samo ako pomažemo jedni drugima. Poznati citat stvaraoca ideje ujedinjene Evrope Žana Moneada se Evropa gradi tokom kriza i danas važi. Uvjeren sam da će, kao i u slučaju bilo koje druge krize, EU iz nje izaći jača.

Šta mislite, kako će ova kriza uticati na proces pridruživanja u cjelini?

- Teško je procijeniti kako će se trenutna situacija odraziti na nas u mjesecima i godinama koje predstoje, ali dopustite mi da naglasim da će EU nastaviti da stoji uz Crnu Goru i druge zemlje Zapadnog Balkana. Protekle sedmice su nam pokazale važnost uzajamnog pomaganja i da se solidarnost EU ne zaustavlja na njenim granicama. Uporedo sa odlukom da otvori pregovore o pristupanju sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, EU je najavila da će 38 miliona eura biti usmjereno za neposrednu podršku zdravstvenom sektoru u zemljama Zapadnog Balkana i preraspodjelu više od 373 miliona eura za socijalni i ekonomski oporavak u regionu. Više nego ikad prije, politika proširenja Evropske unije znači ulaganje u našu međusobnu bezbjednost, ekonomski rast i oporavak, kao i sposobnost da zaštitimo naše građane.

Civilni sektor je izrazio zabrinutost zbog odluke Vlade da objavi imena i adrese ljudi kojima je naređeno da se samoizoluju. Iz međunarodne zajednice pojedini ukazuju na isto to. Kako Vi gledate na to?

- To je teška zagonetka, ali treba imati u vidu da su ovovanredne okolnosti. U cilju zaštite javnog zdravlja i sprečavanja širenja zarazne bolesti, nacionalne vlasti mogu uspostaviti mjere koje ograničavaju pravo na privatnost. Međutim, ono što je važno jeste da su takva ograničenja u skladu s važećim zakonom i srazmjerna legitimnom cilju kojem se teži. Podstičem crnogorske vlasti da pronađu pravi balans između zaštite zdravlja i poštovanja povjerljivosti zdravstvenih podataka i prava na privatni život svojih građana.

Osim te, Vlada je dobila pohvale zbog uvedenih mjera. Kakav je Vaš utisak?

- Ja nijesam dovoljno stručan da procjenjujem prikladnost vladinih mjera. Svi učimo kako se nositi sa ovim zaista vanrednim okolnostima. Ipak, vjerujem da Crna Gora zaslužuje pohvale zbog ranog usvajanja i postepenog uvođenja strožih preventivnih mjera, sa ciljem odlaganja lokalne epidemije i ograničavanja njenog djelokruga. Vlada je djelovala odlučno i prihvatila pomoć Svjetske zdravstvene organizacije kako bi što bolje pripremila svoj zdravstveni sistem. Kako je rečeno, od ključne je važnosti da sve mjere i naredbe o zaštiti budu u skladu s međunarodnim standardima o ljudskim pravima i odredbama Ustava. Transparentnost i pravovremene i tačne informacije takođe su od ključne važnosti, a u vezi sa tim, pohvalni su i više nego dobrodošli napori Instituta za javno zdravlje da informacije budu dostupne najširoj javnosti. Takođe sam bio veoma pozitivno impresioniran nivoom solidarnosti u društvu i velikodušnošću koju je iskazao veliki broj građana.

Novinari su tihi heroji krize i nastavićemo sa podrškom

Pohvalili ste rad crnogorskih novinara. Kriza će oštro uticati na medijsko poslovanje. Hoće li EU pomoći profesionalnim medijima da opstanu, s obzirom na to da su rijetki nedržavni službenici u potpunosti izloženi situaciji u kojoj su životi ugroženi?

- Crnogorski novinari, baš kao i njihove kolege drugdje, su među tihim herojima ove krize. Za razliku od nas, mnogi od njih ne mogu ostati kod kuće sa porodicama. Oni su na terenu i preuzimaju velike rizike kako bi nama prenijeli važne i tačne informacije. Usred glasina, lažnih vijesti i teorija zavjere oko pandemije, većina novinara u Crnoj Gori preduzela je dodatne mjere predostrožnosti kako bi pružila tačne informacije. Ovakvi napori zaslužuju pohvale. Međutim, izuzetno je važno za sve medije da održavaju visoke profesionalne standarde u vremenima krize, da nastave da izvještavajuprofesionalno i tačno, kao i da izbjegnu dezinformacije, senzacionalizam i klikbejt mamce, tako što će sprovesti dvostruku i trostruku provjeru informacija.

Istovremeno je jednako važno ne ograničiti osnovno ljudsko pravo na slobodu izražavanja. Sloboda izražavanja može se ograničiti zakonom samo na strogo definisane načine i pod određenim okolnostima. Malo je prostora za ograničenja slobode izražavanja ili rasprave o pitanjima od javnog interesa. Ne postoji demokratsko društvo bez pluralizma, tolerancije i slobodoumnosti.

Nijedan sektor ili industrija neće se izvući iz ove krize neoštećeno i to važi za medijski sektor u Crnoj Gori, koji već posluje u veoma teškim okolnostima. EU je uvijek podržavala nezavisno, slobodno i profesionalno novinarstvo, naročito u doba krize, kada se novinari suočavaju sa još većim rizikom. U proteklih pet godina uložili smo više od dva miliona eura u profesionalizaciju medija davanjem grantova medijskim kućama i profesionalnim medijskim organizacijama. Naša podrška će se nastaviti i u budućnosti, kako kroz Program profesionalizacije medija, tako i kroz Evropski fond za demokratiju (European Endowment for Democracy), koji neprekidno pruža mogućnosti finansiranja. Spremni smo razmotriti dodatne potrebe medijskog sektora nakon krize.

Gradiće se novo krilo Kliničkog centra, laboratorije…

Orav je u podsjetio da aktuelna vrsta podrške Evropske unije nije nova.

- EU je već uložila četiri miliona eura u zdravstveni sektor u Crnoj Gori, osiguravajući na primjer 12 vozila hitne pomoći za domove zdravlja širom zemlje, kao i opremu za gorske službe spašavanja. Takođe, podržavamo organizacije civilnog društva koje obavljaju važan posao, poboljšavajući medicinsku njegu trudnica i novorođenčadi, osiguravajući jednak pristup zdravstvenoj njezi za marginalizovane grupe, destigmatizaciju mentalnog zdravlja i opremanje organizacija za zaštitu od poplava i hitne slučajeve spasavanja, posebno u pograničnim područjima. Još prije izbijanja Covid-19, postigli smo sporazum s Ministarstvom zdravlja kako bismo donirali dodatnih 8 miliona eura za različite projekte. Od sljedeće godine, trebalo bi da počne izgradnja novog bolničkog krila u Kliničkom centru Crne Gore, kao i dogradnja i opremanje 12 mikrobioloških laboratorija. A što se tiče ekonomije, zajedno sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja i drugim partnerima, trenutno sprovodimo zajednički program EU i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu od 18 miliona eura. Kroz ovaj program, već smo osigurali grantove za preduzetnike, sa posebnim fokusom na nezaposlene i ranjive grupe građana, poput žena, mladih i osoba s invaliditetom. Potrudićemo se da se u narednom periodu ovaj program još više prilagodimo potrebama onih koji su pogođeni ovom situacijom – rekao je šef Delegacije.

Raduje početak pregovora sa Skopljem i Tiranom

Sjeverna Makedonija i Albanija otvorile su pregovore o pristupanju. Šta to znači za čitav region?

- Budući da sam četiri godine obavljao funkciju šefa Delegacije EU u Skoplju, veoma sam se obradovao ovoj odluci. Srećan sam što je Evropska unija ispunila svoje obećanje. I Sjeverna Makedonija i Albanija učinile su ono što se od njih tražilo i nastavile su da sprovode reforme i napreduju. Kao što je rekla predsjednica Von der Lejen: ova odluka označava početak puta ka većoj i jačoj Evropskoj uniji. I čvrsto vjerujem da je ova toliko očekivana odluka poslala snažnu poruku ne samo Skoplju i Tirani, već i cijelom regionu. Ova poruka je trostruka: 1) potvrđuje da su sadašnjosti budućnost Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji; 2) potvrđuje geostrateški značaj regiona i da je vaša perspektiva članstva u EU, zasnovanogna zaslugama, u samom političkom, bezbjednosnom i ekonomskom interesu Unije; i 3) pokazuje volju i sposobnost Evrope da donosi geopolitičke odluke, čak i u ovim teškim vremenima.