Klub poslanika Demokrata saopštio je da se sjednice Skupštine i skupštinskih odbora ne mogu održavati elektronskim putem.
To bi, kako kažu iz ove partije, bila još jedna zloupotreba zakonodavne vlasti
"Da je model virtuelnih sjednica parlamenta koje organizuje Skupština Crne Gore nepoznanica i u regionu, potvrđuje i odluka kolegijuma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, održana 15.aprila Sarajevu, a na kojoj je iskazano opredjeljenje, da se, vodeći računa o uslovima u stanju prirodne ili druge nesreće izazvane pandemijom korona virusa, omogući rad Predstavničkog doma na zakonit način, na način koji je usklađen sa pravom. Naime, parlament BiH će prije svega donijeti odluku o dopuni poslovnika kako bi se omogućio rad u vrijeme pandemije. Dakle, kolegijum je odlučio da se prvo održi sjednica parlamenta sa jednom tačkom dnevnog reda, a to je izmjena i dopuna poslovnika, što je uslov za nastavak rada. I regionalni primjeri potkrijepljuju stav Demokrata da se sjednice Skupštine i skupštinskih odbora, ne mogu održavati elektronskim putem jer bi to bila još jedna zloupotreba zakonodavne vlasti. Dakle, svjedoci smo pristupa u regionu: prvo poslovnik pa rad, i nema rada, bez poslovnika, a to jasno pokazuje primjer BiH", saopštio je klub poslanika Demokrata.
Dodaju da je suprotno tome, u Crnoj Gori "evidentno razaranje i legitimiteta i legaliteta, od strane institucije koja bi ove vrijednosti trebala naročito da čuva, a takvim se djelovanjem van pravnog sistema, kapacitet institucija da odgovore društvenim izazovima svodi na nulu."
"Ponavljamo da u Poslovniku Skupštine Crne Gore apsolutno nigdje, ni u jednom članu ili stavu, nema uporišta za održavanje elektronskih sjednica, ni u jednom obliku. Virtuelna skupština je potpuna nepoznanica za važeći Poslovnik. Prema tome, sve odluke koje bi na taj način bile donijete, kako na Odborima, tako i na samoj Skupštini, biće i pravno nevažeće i politički ništavne."
Demokrate kažu da član 222 Poslovnika propisuje da se organizacija i rad Skupštine u slučaju vanrednog stanja, neposredne ratne opasnosti ili rata, uređuje posebnom odlukom, "a u Crnoj Gori ta stanja nijesu proglašena, te za sjednice Skupštine i skupštinskih odbora, isključivo važe opšta pravila Poslovnika."
"Takođe, u javnom komentaru, predsjednik Odbora za ekonomiju, budžet i finansije, koji je održao sjednicu elektronskim putem, suprotno Poslovniku, Predrag Sekulić, priznavši da taj oblik rada nigdje nije normiran u Poslovniku, skandalozno je naveo kao opravdanje za takve sjednice da to nigdje nije zabranjeno. Time je ovaj predsjednik parlamentarnog Odbora ne sano ušao u anale pravnih nonsensa, nego je i razotkrio način funkcionisanja državnih institucija. Naime, princip "dozvoljeno je sve što nije zabranjeno" važi isključivo za pojedince, za privatna lica u pogledu, prije svega, ljudskih prava i sloboda. Za nadležnosti i način rada državnih organa važi dijametralno suprotan princip: "zabranjeno je sve što nije izričito dozvoljeno". Za državne organe ne važi niti može važiti ono što važi za pojedince kao korisnike ljudskih prava i sloboda. U suprotnom postojao bi neogranicen prostor za diskreciju, proizvoljnost i samovolju vlasti. Najteži oblik bezakonja je kad državni organi ne rade po pravu i u okviru prava. Ovo djelovanje van pravnog sistema je razlog više da se ne daje legitimitet, a ponajmanje skajp kvorumom. Ovo djelovanje van pravnog sistema je pretvaranje parlamenta u uslužno tijelo, koje treba da verifikuje planove Vlade oko pohare budžetskog novca."
Demokrate su saopštile da je činjenica i da uporedno iskustvo regiona i zemalja koje nijesu ni članice NATO-a niti su još uvijek u statusu kandidata za članstvo u EU, kao što je slučaj sa Parlamentarnom skupštinom BiH, a govori o tome da ni u jednom momentu državni organi ne smiju izaći iz okvira prava, može poslužiti kao makar orjentir za pravilno postupanje domaćih institucija, ako već u njima ne stanuje postojana pravna svijest.
"Ovo sebi ne smije dozvoliti država koja je kandidat za članstvo u EU, kao što je dozvolila da joj se dijele oštre opomene u pogledu neustavnog i nedemokrarskog ograničavanja slobode izražavanja. Ako je za Đukanovića "parlamentarna diktatura" to kad parlament ne glasa po njegovoj volji, šta je onda parlament koji ne radi prema važećim propisima. Zato pozivamo Ustavni sud da reaguje i zaustavi dalje unižavanje parlamenta", zaključeno je.
Bonus video:
