Ambasador Srbije u Crnoj Gori Vladimir Božović rekao je da odnose dviju država treba graditi kroz kulturu dijaloga i uvažavanja, jer “dvije bratske države treba da budu primjer najbolje susjedske, regionalne i evropske politike i saradnje”.
“Srbija Crnu Goru vidi kao samostalnu i suverenu članicu Ujedinjenih nacija, ali i kao svog najbližeg saveznika, brata, prijatelja i nema nikakvih pretenzija prema njoj. Ali svakako pretenduje na punu podršku i svaku moguću pomoć i zaštitu za srpski narod u Crnoj Gori smatrajući to prirodnim i svojom državnom obavezom i dužnošću, iako su Srbi u Crnoj Gori državotvorni, autohtoni i svoji na svome se. Jer ni i ja ni drugi Srbi u Crnoj Gori nismo došli iz Srbije, već su je naši preci stvarali i branili zajedno sa svojom svetorodnom lozom Petrovića. To što su nas istorijske prilike dovele u sadašnje vrijeme, državne okvire i forme, ne treba da nas razdvaja. Različiti pogledi na naciju i vjeru i njenu crkvenu formu nipošto nas ne smiju učiniti neprijateljima”, kaže ambasador.
U intervjuu “Vijestima” on je izrazio očekivanje da će situacija izazvana pandemijom “dodatno opametiti i zbližiti sve građane, ali i dvije države.
S obzirom na trenutnu situaciju, šta je prioritet vašeg rada i da li još ima građana koji iz Crne Gore planiraju povratak u Srbiju?
Pandemija COVID19, nažalost, nije mimoišla ni Srbiju ni Crnu Goru, nužno je dovela do izmijenjenog prioriteta rada Ambasade, tako da je u prvi plan izbila potreba za pomoći i zbrinjavanjem državljana Srbije koji su se zbog svojih razloga i potreba našli na teritoriji Crne Gore. Značajnu energiju usmjerili smo na omogućavanje njihovog povratka u Srbiju, uz istovremeno poštovanje neophodnih mjera, kako ne bismo nimalo naškodili cilju zbog kojih su one i uvedene. Dodao bih i pomoć oko komunikacije među njima, objašnjenja nastale situacije i tumačenja zaštitnih mjera, ali i pomoć oko hitnog prebacivanja njih, ali i nekih državljana Crne Gore na hitno liječenje u Beogradu.
Od početka primjene mera, do sada, u Srbiju se, u više organizovanih grupnih i pojedinačnih puta, vratilo preko 500 ljudi. Ambasada Srbije je pri tome imala odličnu saradnju i izvanrednu pomoć nadležnih organa Crne Gore, posebno MVP-a, Uprave policije i Montenegro Airlinesa i Aerodroma Crne Gore, za šta smo im veoma zahvalni. Očekujemo takvu saradnju i u neposrednoj budućnosti, jer još uvijek na teritoriji Crne Gore ima dosta državljana Srbije koji bi da se vrate. Ambasada i ja redovno i svakodnevno radimo i nema nikakvog zastoja u funkcionisanju, osim donekle u određenim funkcijama konzularnog odjeljenja Ambasade, što je uslovljeno izvjesnom redukcijom kontakata sa građanstvom.
Kakva je vaša saradnja sa vlastima u Podgorici, s obzirom na tenzije koje su podignute početkom godine zbog pitanja crkvene imovine?
Saradnja sa vlastima Crne Gore, ali i svim drugim javnim i društvenim strukturama u Crnoj Gori, je dobra i sa tendencijom unapređenja. Istakao bih dobru i korektnu saradnju sa opozicionim parlamentarnim strankama, Mitropolijom crnogorskom i drugim eparhijama SPC, kolegama ambasadorima i diplomatskim korom, akademskom zajednicom, medijima i istaknutim kulturnim i javnim radnicima.
Samo u saradnji i sinergiji sa svim društvenim činiocima može se postići pozitivan rezultat. Moramo predano raditi na kulturi uopšte jer na njoj počiva cijela civilizacija, a naročito u kulturi dijaloga kao djelotvornog mehanizma koje jedno društvo čini stabilnim i prosperitetnim. Upravo zato vjerujem da će u budućnosti ekspertski timovi Mitropolije crnogorsko-primorske i Vlade Crne Gore kroz konstruktivan dijalog doći do rješenja koje je u skladu sa pozitivno-pravnim propisima Crne Gore i evropskom i UN praksom u ovoj oblasti, a koje će biti prihvatljivo za obje strane.
Takvi pomirljivi tonovi nisu stizali od vlasti u Beogradu, ali ni iz Podgorice čiji zvaničnici i danas optužuju Srbiju da uporno ima pretenzije na ovaj prostor?
Politika Srbije je odgovorna politika saradnje, dogovora, međusobnog uvažavanja i poštovanja svih principa i standarda UN. Sve poruke i izjave predsjednika Srbije koji simbolizuje državno jedinstvo bile su u duhu naših najboljih mogućih odnosa, pune regionalne saradnje i stabilnosti ili visokog poštovanja ili uvažavanja države Crne Gore. To su pored ostalog bile glavne poruke predsjedniku Crne Gore, kada sam predavao akreditivna pisma.
Nešto drugačiji tonovi su ponekada dolazili iz zvanične Podgorice i na njih je Beograd samo reagovao, ali opet rekao bih vrlo suzdržano ili sa sa uvažavanjem da je to više proizvod unutrašnjih potreba nego što je direktno upućeno Srbiji. Sličnom sam svjedočio dok sam bio savjetnik premijera Srbije iz drugih zemalja regiona dok je njegova i Vladina reakcija i Beograda bila spuštanje tenzija i poruke mira i saradnje.
Držim da pored ogromnog broja naših sličnosti i podudarnosti spoljne politike ima i onih stvari na koje gledamo različito, ali to ne treba da nas udaljava i čini neprijateljima. Srbija Crnu Goru doživljava kao najbližu bratsku, prijateljsku i susjednu državu i sa njom želi da razvija i unapređuje ekonomsku, političku, kulturnu, naučnu i svaku drugu saradnju.
Kako procjenjujete da će biti posljedice trenutne pandemije po Srbiju, odnosno po odnose dviju država?
Nadam se i želim da vjerujem da će nas ova pandemija i dodatno opametiti i zbližiti. Ovo je vrijeme velikog preispitivanja savremenog čovjeka i njegovog odnosa prema Bogu, drugom čovjeku, Zemlji i prirodi. Sada je najvažnije uspostaviti antipandemijsku koaliciju na nivou cijelog društva, regiona, Evrope i svijeta i što je moguće bolje sarađivati i pokazati solidarnost i čovjekoljublje na djelu a ne riječima. Moja je inače omiljena maksima Res non verba - Djela, a ne riječi.
Nadam se da ćemo svi izvući pouke iz ove velike svjetske, civilizacijske, egzistencione krize i duha i tijela i da ćemo i kao svijet, i mi u Srbiji i Crnoj Gori, izvući neophodne jasne pouke. Čini mi se nećemo dalje moći na isti način kao prije, trebaće nam više istinske ljubavi, vjere, nade i strpljenja, iskrenog odnosa prema građanima i njihovim problemima kojih će biti još više. To je smisao i suština poimanja životne filozofije bavljenja politikom na korist drugih a ne sebe, a to će biti prioritetno nastavljeno i istaknuto kroz moju diplomatsku misiju u Crnoj Gori.
Pred Srbijom je izazovan proces evropskih integracija. S obzirom da Crna Gora dobija pohvale iz Brisela da je lider u regionu, da li postoji saradnja na ovom polju i da li je pokušaj paljenja zastave Crne Gore na ambasadi u Beogradu nešto što je težak balast za dvije države?
Svakako je prioritet obje države evropska perspektiva i što uspješniji djelotvorniji pregovarački proces sa Evropskom unijom. Pristupanje Evropskoj uniji je nacionalni prioritet i Srbije i Crne Gore i smatram da međusobna podrška i saradnja u tom procesu je veoma dobrodošla. Nalazimo se pred novom fazom u pregovaračkom procesu koju treba što bolje i kvalitetnije da iskoristimo kako bismo izgradili institucije pravne države i istinskog javnog servisa naših građana. Evropske integracije su zajednička tačka oslonca naših problema koji kroz taj proces koristeći najbolja evropska iskustva treba prevazići. Postavljanjem zajedničkih ciljeva iznad povremenih političkih razlika, kao što su stavovi oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja upravo kroz stavove Venecijanske komisije i evropsku praksu, odgovorno treba prevazilaziti.
Respiratori su završili tamo gdje su bili najpotrebniji
Gdje su završili respiratori koji su nuđeni Crnoj Gori i kako gledate na politizaciju epidemije?
Cjelokupna svjetska javnost, pa i politička u Crnoj Gori, regionu i Evropi slaže se da nema mjesta politizaciji epidemije i širenju infodemije. Na tome opet svi zajedno i predano moramo i treba da radimo i uz svestranu i iskrenu pomoć i vas iz medija. Vidimo i svjedočimo o velikoj pomoći EU Zapadnom Balkanu, vidimo sjajnu saradnju SAD i Rusije, veliku i bratsku pomoć Kine, Turske i Srbiji i Crnoj Gori i drugima, pa u tom kontekstu smatram ponudu i pomoć Srbije Crnoj Gori dobronamjernom i prijateljskom i na to sam ponosan. Poštujemo i razumijemo stav zvanične Crne Gore o toj pomoći.
I Ambasada i ja smo više puta poslali jasnu poruku javnosti o važnosti uvažavanja preporuka medicinske struke koje su građanima predstavljene kroz Privremene mjere u Crnoj Gori, odnosno mjere koje su donijete kroz Odluku za uvođenje vanrednog stanja u Srbiji. To smatramo našim doprinosom borbi protiv zarazne bolesti i politizacije pandemije, odnosno političke infodemije.
Tako će biti i u buduće i siguran sam nećemo biti deo problema već dio rješenja.
A respiratori su završili tamo gdje su bili najpotrebniji da nekome spasu život.
Ja sam Nikšićanin, Crnogorac, Srbin, Beograđanin, zvezdaš...
Da li vam činjenica da ste porijeklom iz Crne Gore olakšava posao ili stvara dodatni pritisak?
Biću krajnje iskren i reći da mi to stvara određeni pritisak. Nadaleko je poznata i čuvena riječ Gospoda našeg Isusa Hrista koji je rekao: “Niko nije prorok u svom selu”, kako nam kaže Jevanđelje po Tomi ili što je u mom slučaju bolje objašnjeno citatom Jevanđelja po Luki: “Zaista vam kažem da nijedan prorok nije dobro primljen u svom rodnom kraju”.
Istakao bih da sam veoma počastvovan i ponosan što sam na predlog predsjednika Srbije i Vlade određen da predstavljam Srbiju u državi u kojoj sam rođen. To predstavlja veliku čast, ali i obavezu. Došao sam sa tom sviješću i odgovornošću da gradim i unapređujem najbolje moguće bratske i prijateljske odnose dviju država. Došao sam da radim u interesu Srbije i svih njenih građana, ali nikada na štetu Crne Gore i njenih građana, prirodno i logično smo po meni najbliže dvije države članice Ujedinjenih nacija.
Kada sam predavao akreditivna pisma predsjedniku Crne Gore zamolio sam ga da to što sam rođen i porijeklom iz Crne Gore mi ne bude uzeto za zlo i teret za obavljanje nimalo lakog posla. Objasnio sam da sam ja Nikšićanin, Crnogorac, Srbin, pravoslavac, Beograđanin, zvezdaš, Evropljanin i građanin svijeta i da mi svi ti moji identiteti jedan drugi ne isključuju, već naprotiv čine jedinstven mozaični kolorit moje ličnosti, a uvjeren sam i mnogih mojih sunarodnika i u Crnoj Gori i Srbiji i u svijetu.
Sada je važnije nego ikad pozvati se na odgovornost i ljubav
Božović je vjernicima SPC, patrijarhu Irineju, mitropolitu Amfilohiju i vladikama Joanikuju, Atanasiju i Dimitriju čestitao Vaskrs: “Ove godine vaskrsenje gospodnje dočekujemo u iskušenju i stradanju kada je jedan virus bacio cijelo čovječanstvo na koljena i zato nam je još važniji i potrebniji. Kao što je potrebnije i važnije nego ikada od kada se praznuje da se međusobno pozovemo na ljubav i odgovornost, da se zamislimo i zapitamo kako se odnosimo prema Bogu, jedni prema drugima, prema zemlji i prirodi”, navodi ambasador.
On podsjeća na riječi bivšeg patrijarha SPC Pavla - “Budimo ljudi”, navodeći da bez toga ljudi nijesu dostojni Hristovog nevinog stradanja.
Bonus video:
