Slavlje pristalica DPS-a nakon lokalnih izbora 2018., Foto: Zoran Đurić

REAKCIJE NA IZVJEŠTAJ FRIDOM HAUSA

Crna Gora klizi ka diktaturi

Mit o Crnoj Gori kao lideru u regionu i “svjetskom rekorderu u evropskim integracijama” izgleda da se ruši kao kula od karata
33160 pregleda 99 komentar(a)
Slavlje pristalica DPS-a nakon lokalnih izbora 2018., Foto: Zoran Đurić
Slavlje pristalica DPS-a nakon lokalnih izbora 2018., Foto: Zoran Đurić

Izvještaj nevladine organizacije “Fridom haus”, koja je Crnu Goru svrstala u kategoriju hibridnih režima sa manjkom demokratije, precizno oslikava nedemokratsku državu koja tri decenije nije imala fer izbore i promjenu vlasti.

To su ocijenili predstavnici civilnog sektora i političkih partija, navodeći da je dokument uticajne organizacije koji je juče objavljen, ozbiljan znak upozorenja crnogorskoj vlasti da se negativni trendovi o stanju demokratskih institucija i vladavini prava moraju prekinuti.

Iz Vlade juče nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” o izvještaju u kome se navodi da je indeks demokratije za Crnu Goru 3,86 što je svrstava u hibridni, tranzicioni režim. Odnosno, državu u kojoj su vladavina prava i izborne neregularnosti među ključnim problemima. Demokratski karakter vlade je ocijenjen sa 3,25, izborni proces sa 4,25, civilni sektor 5,25, a nezavisnost medija sa 3,25. Za demokratski karakter lokalne uprave Crna Gora je dobila 4,5, nezavisnost pravosuđa 3,5 i za borbu protiv korupcije 3.

Indeks demokratije
Indeks demokratije(Foto: Jasna Kalač)

Ocjene se daju na skali od jedan do sedam, gdje sedam predstavlja najviši nivo demokratskog napretka.

Niska stavka za demokratiju je objektivna slika stvarnosti i rezultat nedemokratskih procesa, koji su naročito intenzivni posljednjih pet godina, ocijenio je predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa (IA) Stevo Muk.

“Činjenica da takva ocjena dolazi iz Vašingtona, morala bi da zamisli vođe režima, koji su kritičke ocjene uvijek povezivali sa Moskvom, Beogradom i ‘unutrašnjim neprijateljima’”, kazao je za “Vijesti” Muk.

Parlament sve više podređen Vladi

U dokumentu piše da su izvršna i zakonodavna vlast nastavile da se zbližavaju i da je “posljednja sve više podređena prvoj”.

Vodeće države po padu demokratije
Vodeće države po padu demokratije(Foto: Fridom haus)

Podsjeća se na kritike dijela NVO i opozicionih stranaka da je smanjena nadzorna uloga parlamenta u odnosu na prethodne godine i da je vladajuća koalicija donijela nekoliko upitnih odluka, poput Zakona o slobodi vjeroispovijesti i odluke o spasavanju nacionalne aviokompanije od bankrota.

Takođe, ukazuje se i na nekoliko kontroverznih imenovanja u parlamentu kao što je imenovanje Sretena Radonjića za predsjednika Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i Zorice Kalezić za viceguvernerku Centralne banke.

Zorica Kalezić
Kalezić(Foto: Savo Prelević)

Podsjeća se i na hapšenja lidera DF-a i poslanika tog opozicionog političkog saveza, kao i da je Crna Gora ušla u osmu godinu pregovora o pristupanju EU, bez očekivanih rezultata u ovoj fazi.

Navodi se da se izbori očekuje najkasnije u oktobru, a država još nije kompletirala reformu izbornog zakonodavstva.

“Predizbornu godinu je obilježilo intenziviranje političke krize koja je nastala nakon parlamentarnih izbora 2016. godine, kada je DPS ponovo uzeo vlast usljed brojnih nepravilnosti. Opozicija je od tada bojkotovala parlament. Međutim, zato što je opozicija fragmentirana nijesu se svi opozicionari opozicije pridružili bojkotu”, navodi “Fridom haus”.

U 2019, kako se dodaje, dijalog između DPS-a i opozicije propao je uprkos posredovanju međunarodne zajednice.

Ocijenjeno je da odnos vlade, drugih političkih aktera i sektora civilnog društva karakteriše visok nivo nepovjerenja i nizak nivo saradnje.

“Međutim, crnogorsko civilno društvo uživa snažniju podršku i veći nivo povjerenja među građanima Crne Gore. Nivo povjerenja javnosti u nevladine organizacije (39,3 procenta u decembru 2019.) je viši od poverenja u političke stranke (25,6 procenata), parlament (33,7 procenata) i vladu (36,2 procenta). Vlada i drugi politički akteri percipiraju NVO kao rivale, a ne kao partnere”, piše u izvještaju.

Crna Gora, kako se dodaje, još nije razvila bazu NVO projekata koji se finansiraju iz javnih sredstava.

Ističe se uloga civilnog sektora u organizaciji protesta “Odupri se” zbog afere “Koverta”, a podsjeća se i da su NVO tražile povlačenje izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama kojim se uvode nove restrikcije u pristupu informacijama.

Integritet pravosuđa podrilo više skandala

U dijelu koji se tiče pravosudnog sistema, ocijenjeno je da je njegovu nezavisnost i integritet ozbiljno podrilo više upitnih administrativnih odluka i skandala koji uključuju visokorangirane pravosudne autoritete, što je rezultiralo padom povjerenja javnosti u njih.

Iz FH-a ističu da je Vlada usvojila novi Strategiju reforme pravosuđa 2019-2022, kojim se, navode, nastavlja višedecenijski proces reoformi u tom dijelu. Prethodni napori, upozoravaju, nisu proizveli željene rezultate stvaranja nezavisnog, nepristrasnog, odgovornoog i efikasnog pravosudnog sistema.

U ovom dijelu se pominju sporna imenovanja, među kojima je treći mandat Vesne Medenice, kao i više afera, među kojima su i “stanovi”.

“Ova praksa podriva podjelu vlasti i daje vladi politički uticaj nad zvaničnicima pravosuđa”, navodi se u dokumentu.

Istakli su da je Institut alternativa tražio od Ustavnog suda da se bavi tim pitanjem, ali i ukazao u isto vrijeme da je više sudija u konfliktu interesa jer su i sami dobili povoljnosti od države u ovom dijelu.

Podsjeća se i na optužbe biznismena za kojim je rapisana potjernica Interpola Duška Kneževića da je vrhovni državni tužioc podmićen, ali da nadležni to nisu istražili, a da VDT Ivica Stanković negira optužbe.

Duško Knežević
Duško Knežević(Foto: Filip Roganović)

Kao pozitivan dio navoda o pravosuđu, ističe se da su sudovi imali napretka u transparentnosti.

I izvještaj FH konstatuje da Crna Gora nije uspjela da uspostavi čvrste rezultate u borbi protiv korupcije, posebno na visokom nivou. Nekoliko skandala koji su izbili prošle godine, dodaje se, podrilo je vladavinu prava, ali i ukazalo na manjak političke volje da se procesuira korupcija.

U dijelu koji se tiče Agencije za sprečavanje korupcije, piše da je njen direktor Sreten Radonjić odlučio da se povuče prije isteka mandata nakon radnog dokumenta Evropske komisije u kojem su kritikovani antikorupcijski napori.

ASK nije istražila sumnje u moguće nezakonito bogaćenje

FH spočitava i rezultate ASK-u, navodeći da je mali broj odluka u odnosu na broj javnih funkcionera.

“Nekoliko potencijanih slučajeva korupcije na visokom nivou ASK je ignorisala 2019, kao što je radila i prethodnih godina. Na primjer, predsjednik Milo Đukanović optužen je za neobjašnjivo bogaćenje i kršenje Zakona o sprečavanju korupcije kada su objavljene fotografija na kojima nosi sat vrijedan preko 1,5 miliona eura. ASK je ignorisala to što predsjednik nije prijavio ovu imovinu u zvaničnim izvještajima”, navodi se u nalazu.

Navodi se i da afera “Koverta” nije istražena do kraja, a u nalazu se pominje i da je ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović podnio ostavku poslije snimka na kojem se čuju građevinski inspektori kako pokušavaju da iznude novac od lokalnog biznismena. Protiv njih nije podignuta optužnica, napominje se u izvještaju.

Pavle Radulović
Radulović(Foto: Savo Prelević)

U dijelu koji se tiče lokalnih samouprava, iz FH-a ističu da su glavni izazovi sa kojima se suočavaju opštine strukturalne i finansijske poteškoće, a ističu i da nivoi njihove transparentnosti nastavlja da opadaju.

Napominje se da je u međuvremenu vlast, koju su predvodile Demokrate, smijenjena u Kotoru.

“Centralna vlada nastavlja da vrši pritisak na opštine gdje DPS nije na vlasti, uključujući uskraćivanjem sredstava za projekte i slanjem različitih inspektora da uznemiravaju lokalne zvaničnike”, navodi se u dokumentu.

Takođe se napominje da se većina opština suočava sa viškom zaposlenih, a da su prethodni pokušaji smanjivanja bili neuspješni.

Ističu da je država donijela novi plan za smanjivanje zaposlenih za 10 odsto, ali da značajan napredak u tom pravcu nije postignut. Istakli su kao primjer da je prošle godine lokalne uprave napustilo 230 službenika, ali da je uposleno novih 137.

Neistraženi novi, ali i stari napadi na novinare

U izvještaju FH-a se napominje da su sloboda izražavanja, sloboda štampe i druge medijske slobode pod stalnim napadima i političkim pritiskom u Crnoj Gori, a kao dokaz za to ističu ocjenu “bez napretka u posljednja tri izvještaja Evropske komisije”.

Napominje se da je prošle godine bio jedan ozbiljan fizički napad na novinara “Dana” Vladimira Otaševića, a da je portal “Vijesti” bio na meti hakerskih napada četiri mjeseca prošle godine. U izvještaju se ističe da nijedan od napada nije riješen.

Napominju i da je istraživački novinar Jovo Martinović prošlog januara osuđen na 18-mjesečnu robiju, ali da je naloženo ponovno suđenje.

U ovom dijelu se napominje da je novinara “Dana” Vladimira Otaševića napao službenik Ministarstva unutrašnjih poslova Mladen Mijatović, koji je tjelohranitelj kontroverznog biznismena Zorana Bećirovića. Napad nije spriječio tužilac Miloš Šoškić, koji je bio u društvu Mijatovića i Bećirovića. Kasnije je RTCG objavio nepotpuni snimak napada.

Nije bilo napretka tokom godine koji se tiče rješavanja prethodnih napada na novinare i imovinu medija. Napominje se izjava direktora Uprave policije Veselina Veljovića da će ubistvo glavnog i odgovornost urednika lista “Dan” Duška Jovanovića i pokušaj ubistva novinara “Vijesti” Tufika Softića najvjerovatnije ostati neriješeni zbog propusta u istrazi. FH ukazuje da nije bilo napretka u pronalaženju pravog napadača na Oliveru Lakić, novinarku “Vijesti”, koja je ranjena prije dvije goidne.

Ističe se da je prošle godine Crna Gora započela značajnu reformu medijskih zakona. Međutim, ukazuje se da se u nekim rješenjima podriva povjerljivost izvora.

Iz FH, kao pozitivnu vijesti ističu da je Viši sud potvrdio da je cijelo rukovodstvo RTCG nezakonito smijenjeno 2018. godine, a da su novinarke “Monitora” Milka Tadić Mijović i Milena Perović Korać poslije dugogodišnjeg procesa na sudu dobile “Pobjedu” i njenog tadašneg urednika Srđana Kusovca.

Milka Tadić Mijović
Tadić Mijović(Foto: Savo Prelević)

Jedan od koautora izvještaja “Fridom hausa” “Zemlje u tranziciji” za 2020, izvršni direktor Medijske asocijacije jugoistočne Evrope Vuk Maraš, ocijenio je da “ovaj izvještaj treba da služi kao opomena crnogorskim vlastima da fingiranje reformi više ne pije vodu, te da se moraju obezbijediti konkretni rezultati u raznim oblastima”.

“Nesporno je da će bez tih konretnih rezultata proces EU integracija Crne Gore nastaviti da stagnira, te da će odnosi sa ključnim međunarodnim partnerima kao što su zemlje članice EU i SAD biti opterećeni nepovjerenjem zbog činjenice da vlast u Crnoj Gori uporno ne uspijeva da obezbijedi veći stepen ukupne vladavine prava u našoj zemlji”, rekao je Maraš za Glas Amerike.

Muk: Vlast sad krivi NVO

Aktivista IA Stevo Muk kazao je da prve reakcije vlasti za loše stanje u državi ponovo krivca traže u nevladinim organizacijama iz Crne Gore, što, kako je rekao, govori da vlast nije spremna da ode korak dalje od traženja krivaca u tuđim redovima.

Poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić ranije juče je kazao da su u izvještaju poseban ton dale NVO koje su “prepoznate kao protivnici vlasti”.

Muk napominje da Crna Gora godinama stagnira ili nazaduje u svim važnim oblastima koje prati FH, i da u kontekstu takvih trendova ovogodišnja ocjena nije iznenađenje.

Stevo Muk
Stevo Muk(Foto: Savo Prelević)

Dodaje da procjena kako tehničke reforme u okviru evropskih integracija nisu dale rezultate, sada postaje dominantan stav u zapadnim krugovima.

“Mit o Crnoj Gori kao lideru u regionu i ‘svjetskom rekorderu u evropskim integracijama’ izgleda da se ruši kao kula od karata. Crna Gora će morati unutar sebe da pronađe odgovor na pitanje hoće li do kraja skliznuti u diktaturu prema kojoj se ubrzano kreće, ili će pronaći prostor za dogovor o dugoročnoj demokratskoj tranziciji”, upozorava Muk.

Marić: Naivno očekivati da ASK “pogleda” Milov sat

Izvršni direktor Centra za građanske slobode (CEGAS) Boris Marić se slaže da su ocjene iz izvještaja utemeljene i zasnovane na realnim indikatorima.

“Demokratske reforme su u stagnaciji već dugo, skoro cijelu deceniju, a ono što posebno zabrinjava je činjenica da se ne nazire neki vid rješenja političke krize”, kazao je on.

Ističe i da danas nema jasne granice između tri noseće grane vlasti, jer su, ističe, najvećim dijelom zarobljene, partijski uslovljene, demokratski urušene. Takođe i da je pravosudni sistem imao nekoliko ključnih nazadovanja.

“Neustavan izbor po treći put predsjednice Vrhovnog suda, Sudski savjet u v. d. stanju, Tužilaštvo je u v. d. stanju. Afera ‘Koverta’ je i definitivno crnogorski izborni sistem dovela u polje neligitimnosti. Borba protiv korupcije je deklarativna”, upozorava Marić.

Na pitanje da prokomentariše konkretno rezultate ASK-a, Marić je kazao da je ta institucija definisana kao nezavisna a da je u stvari krajnje zavisna “kojoj budžet opredjeljuje izvršna vlast, gdje se ključni kadrovi biraju po sistemu političke podobnosti, što je suštinski recidiv jednopartiskog sistema, koga se DPS nikada nije odrekao”.

Boris Marić
Marić(Foto: Savo Prelević)

“Tako je naivno očekivati od ASK-a da pokrene neki vid administrativne istrage o vrijednosti satova Đukanovića, o enormnoj imovini brojnih funkcionera vlasti, o zloupotrebi državnih resursa u izborne potrebe,” kazao je Marić.

U dijelu izvještaja se pominje da je ASK ignorisala to što u svojim imovinskim kartonima predsjednik države i DPS-a nije prijavio sat vrijedan više od 1,5 milion eura, nakon što su fotografije objavljene u javnosti.

Marić dodaje i da je postupak u vezi sa aferom “Koverta” i Slavoljubom Stijepovićem bio očigledan primjer zadovoljavanja forme i postupanja iz nužde.

“Kojim je u stvari trebalo jednim dijelom sanirati političku štetu i pokušati dio građana ubjediti da institucije i nijesu tako beznadežno zarobljene”, kazao je Marić.

Smatra da su medijski zakoni jedan od ključnih indikatora spremnosti vlasti da podstiču demokratske procese.

“RTCG i uspostavljanje direktne i otvorene partijske kontrole nad javnim servisom može da se desi samo u društvima sa hibridnim režimima. Vjerujem da će pritisak nezavisnih medija, civilnog društva i međunarodnih predstavnika doprinijeti da medijski zakoni dobiju riješenja koja će afirmisati slobode neophodne za afirmaciju demokratskih procesa”, kazao je Marić za Vijesti”.

Janjušević: Nema ni najelementarnijih demokratskih obrisa

Politički analitičar Dragiša Janjušević je kazao „Vijestima“ da izvještaj pokazuje samo jednu ogoljenu istinu koja se vješto prikrivala i maskirala, navodeći da je gotovo aksiomski jasno i precizno da države u kojima vlast nikada u svojoj istoriji nije promijenjena na izborima ne može biti demokratija.

“Tako i u našoj državi koja je od 1905. godine postala ustavna demokratija, vlast nikada nije promijenjena na izborima i Ustav nije nikada zaživio u punom kapacitetu, odnosno, nikada nije zaživio u institucionalnom kapacitetu”, istakao je Janjušević.

On je ocijenio da se to najbolje odslikava ako se analiziraju sve tri grane vlasti, gdje se “najbolje pokazuje kako partija čuva svoju dugovječnost na vlasti sa velikim uticajem na sudsku, zakonodavnu i izvršnu vlast”.

Dragiša Janjušević
Dragiša Janjušević(Foto: Zoran Đurić)

Zbog toga, kako je istakao, i niži nivoi vlasti i uprave ne mogu imati svoju autonomiju i stepen demokratičnosti nego i one moraju biti partijski kontrolisane”.

“Negdje, kada je parlament pokazivao autonomiju i nezavisnost, imali smo pojam od strane najače partije - parlamentarna diktatura, što zapravo pokazuje koliko smo zreli kao društvo i država u demokratskom smislu. Zbog toga, koliko dugo traje taj tranzicioni period, sve je teže prepustiti vlast, a sa druge strane oblik vladavine postaje do te mjere ogoljen da i najveći laik vidi da nema ni najelementarnijih demokratskih obrisa, već je to hibridni model ili fasadna demokratija”, ocijenio je Janjušević.

Demokratska država ne hapsi zbog objava na mrežama

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Jovan Vučurović, kazao je da izvještaj ne treba da iznenadi, navodeći da narod živi u najgoroj diktaturi u Evropi.

"To je vidljivo na svakom koraku. To je posebno vidljivo u posljednja dva mjeseca kada je pandemija iskorišćena da bi DPS vodio izbornu kampanju i da bi pojačao diktaturu. To je viđeno i juče u Crnoj Gori, kada je u Pljevljima uhapšen Velimir Čabarkapa zato što je na duhovit i satiričan način opisao Crnu Goru ovoga vremena...“, istakao je Vučurović.

Jovan Vučurović
Vučurović(Foto: Savo Prelević)

Iz Građanskog pokreta URA saopšteno je da izvještaj “Fridom hausa” po kojem Crna Gora nije demokratska država, jasno i koncizno ilustruje stanje u državi, sa premisom da ona nikada nije ni bila demokratska.

"Država koja u svojoj istoriji nikada nije imala slobodne i fer izbore i u kojoj se nikada na takvim izborima nije smijenila vlast ne može biti demokratska. Država u kojoj aktuelni predsjednik i vođa režima poziva na deratizaciju političkih neistomišljenika i slobodnih novinara ne može biti demokratska. Država u kojoj se ljudi hapse zbog objava na društvenim mrežama ne može biti demokratska. I to je samo osnova svega onoga što ovu zemlju čini mekom diktaturom“, navode u URA.

Tvrde da im je drago što gotovo sve relevantne međunarodne organizacije shvataju karakter DPS režima u Crnoj Gori i što više nema fingiranja u njihovim izvještajima.

"Nema više fingiranja ni o slobodi medija - vidjeli smo nedavno da smo na rang-listi u društvu sa afričkim zemljama, nema više fingiranja ni u osnovnim slobodama i demokratiji - vidimo kako stojimo u ovom izvještaju“.

Osvrćući se na na problematizovanje pravosudnog sistema, iz URA ukazuju da to pored svih ostalih tridesetogodišnjih problema jeste jedan od najvećih sa kojima se Crna Gora susrijeće.

“Teško je bilo šta očekivati od pravosudnog sistema kad u osnovi cijelog sistema imate autokratiju a još teže kad na vodećim mjestima u pravosuđu imati šoumene koji obraćanjem zabavljaju javnost a za to su debelo plaćeni od građana. Dakle, sa te adrese nema iskoraka i pored svih neoborivih dokaza koji kompromituju i vlast, ali i same ljude u sudstvu. Migo (Slavoljub) Stijepović, akter najveće osvjedočene kriminalne i korupcionaške afere u istoriji Crne Gore i dalje je generalni sekretar vođe režima. Svetozar Marović, akter najveće kriminalne i korupcionaške pohare u Crnoj Gori i dalje je na bezbrižnom u Srbiji“, podsjećaju iz URA.

Posebna je priča, dodaju i to što oni koji bi trebalo da vode brigu o poštovanju Ustava, kao svetog pravnog pisma u jednoj državi, isti gaze. Podsjećaju na treći mandat predsjednice Vrhonog suda Vesne Medenice.

Znak upozorenja za vlast

Generalni sekretar Socijaldemokratske partije (SDP) Ivan Vujović, ocijenio je da je novi izvještaj ozbiljna poruka crnogorskim vlastima, ozbiljan znak upozorenja da se negativni trendovi kada je riječ o stanju demokratskih institucija i vladavini prava moraju prekinuti i napraviti jasan otklon od dosadašnjeg modela vladanja koje se, umjesto demokratskog, zasniva na autoritarnom modelu.

On je rekao da vlast mora da shvati da se država najbolje brani demokratijom i da je prošlo vrijeme kada se sa naših partnerskih zapadnih adresa znalo i zažmuriti na očigledne probleme crnogorskog političkog sistema.

“Crnogorskim vlastima mora biti više nego jasan i dovoljan znak to što nakon 2003. godine, prvi put, Crna Gora i formalno gubi status demokratske zemlje i pominje se kao zemlja gdje se vlast zasniva na autoritarizmu. Valjda je svakome jasno da zemlja sa takvim načinom vladanja ne može nikada postati član Evropske unije”.

Ivan Vujović
Vujović(Foto: Savo Prelević)

Vujović je ocijenio da Crna Gora mora napraviti novi veliki demokratski iskorak i na djelima pokazati da se mora napustiti paradigma partijskog vladanja i otvoriti prostor za široki konsenzus i dogovor o ključnim izazovima koji nas očekuju u narednom periodu.

Iz Socijalističke narodne partije (SNP) navode da je surova i tužna činjenica da je ova renomirana međunarodna organizacija svrstala Crnu Goru u kategoriju vlada u tranziciji ili hibridnih režima, u kojima je vlast zasnovana na autoritarizmu kao posljedici nepotpune demokratske promjene.

Povodom ocjena “Fridom hausa” o problemima u pravosuđu u kojem su zabilježeni negativni trendovi i koje se ne može pohvaliti nezavisnošću u radu, iz SNP-a je saopšteno da su mnogo puta ukazivali na neodrživo stanje u pravosudnom sistemu Crne Gore.

Poslanica Demokratske Crne Gore Zdenka Popović ocijenila je da je dramatičan i zabrinjavajući dio izvještaja koji se odnosi na stanje u pravosuđu, naročito ako se zna da “se ideolog DPS-a Svetozar Marović ruga u lice pravdi i pravosudnim organima i to iz susjedne Srbije”.

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović smatra da su ocjene iz izvještaja da je Crna Gora hibridna ili nedemokratska zemlja, rezultat djelanja aktuelne vlasti, naročito od 2016. godine.

Aleksandar Damjanović
Damjanović(Foto: Boris Pejović)

Damjanović je rekao da je time za manje od četiri godine srušeno sve ono što je mukotrpno rađeno u konstituisanju, kako je naveo, ne baš sjajnog pravnog i institucionalnog poretka.

“Izvještaj ‘Fridom hausa’ samo konstatuje ono što vidi i doživljava svaki slobodnomisleći građanin Crne Gore, pred čijim očima se uništavaju, inače krhke institucije, ukida se pravna država i onemogućava slobodno izražavanje političkih stavova”, kazao je Damjanović agenciji Mina.

“Crna Gora i Srbija, prvi put od 2003, nijesu demokratske države”, zaključak je izvještaja “Zemlje u tranziciji” u kojem je istražen i opisan način upravljanja u 29 država bivšeg Sovjetskog Saveza i istočne Evrope.

Izvještaj za 2017. pisao Ivan Vuković

Iz vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) saopštili su da su mišljenju “Fridom hausa” doprinijele nevladine organizacije prepoznate, kako tvrde, kao protivnici vlasti i lišene objektivnosti i mjere u svojim kritikama.

Poslanik DPS-a Andrija Nikolić je komentarišući izvještaj “Fridom hausa” u kojem piše da je Crna Gora izgubila epitet “djelimično konsolidovanih demokratija”, rekao da u njemu postoje percepcije sa kojima nijesu saglasni, ali da ih “primaju k’ znanju”.

Inače, izvještaj za 2017. godinu radio je tadašnji politički analitičar a danas gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković (DPS).

Ivan Vuković
Vuković(Foto: Boris Pejović)

Među njegovim nalazima je da među socioekonomskim izazovima Crne Gore ostaju visoka nezaposlenost, naročito među mladima, i rastući javni dug, da korupcija ostaje jedan od najtežih izazova za razvoj, a u dijelu koji se tiče medija, jasno uočava podjelu na one koji su bliski vladi i na one koji nisu.

U dijelu koji se tiče izvještavanja medija o suđenju za državni udar, piše da “dok provladini listovi i portali striktno slijede zvaničnu liniju, opozicioni mediji su gotovo ismijali slučaj”.

EK prognozirala pad ekonomije, čiji se oporavak ne može procijeniti

Evropska komisija je u novom izvještaju, koji je juče objavljen, prognozirala pad crnogorske ekonomije od 5,9 odsto u ovoj godini, dok će oporavak u narednoj, kako su naveli, zavisiti od trajanja šoka.

Za narednu godinu predviđen je rast od 4,4 odsto, ali je, kako je navedeno, oporavak je još neizvjestan i podložan mnogim rizicima.

“Očekuje se da će se BDP znatno smanjiti do 2020. godine zbog negativnih efekata epidemije kovida-19. Crnogorska ekonomija je snažno zavisna od turizma, ključnog izvora rasta BDP-a, deviznih promjena, zaposlenosti i fiskalnih prihoda. Međutim, “zaključavanje” je zamrzlo turizam i putovanja u vrijeme kada su ove aktivnosti trebale da uđu u visoku sezonu. Ekonomski oporavak u 2021. zavisi od trajanja šoka”, navodi se u novim proljećnim prognozama EK.

MMF je nedavno prognozirao pad crnogorske ekonomije od devet odsto, Standard and Poor’s 7,8 odsto, a Svjetska banka 5,6 odsto.