Konsenzus oko usvajanja Predloga zakona o amnestiji zavisiće od toga da li će biti prihvaćeni amandmani poslanika vlasti i opozicije, koji traže da se zatvorska kazna ne smanjuje počiniocima teških ubistava.
Demos neće dati podršku zakonu, u Posebnom klubu poslanika se još nisu odredili, dok je poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Danijela Pavićević kazala da će glasati protiv zakona ako ne bude usvojen amandman koji je podnijela sa poslanicima Demokratskog fronta.
“S obzirom na temeljni značaj amandmana ne očekujem da bi bilo ko od predlagača, bez obzira da li dolazi iz vlasti ili opozicije, mogao podržati zakon”, kazala je “Vijestima”.
Na predlog zakona koji su predložili poslanici vladajuće koalicije, a koji bi Skupština trebalo da razmatra sljedeće sedmice, podnijeto je pet amandmana.
Grupa poslanika vladajuće koalicije traži da se iz Zakona o amnestiji izuzmu osobe koje su počinile teško ubistvo.
Poslanici Demokratskog fronta i Pavićević svojim amandmanom traže da se iz amnestije izuzmu osobe koje su na dan stupanja zakona pravosnažno osuđene za krivično djelo teško ubistvo.
Prije toga, trojica lidera DF-a su podnijeli amandman kojim traže da se za 40 odsto umanji kazna pravosnažno osuđenima koji izdržavaju zatvorsku kaznu, kao i osobama koje još nisu počele izdržavanje kazne i onima koji su osuđeni stranom krivičnom presudom koja se izvršava u Crnoj Gori ili čiji je premještaj izvršen u drugu državu, radi izvršenja zatvorske kazne.
Poslanica DF-a Branka Bošnjak je podnijela amandman kojim traži da iz amnestije budu izuzete osobe koje su na dan stupanja zakona zaključile sporazum o priznanju krivice.
“Ove osobe se već nalaze u povlašćenom položaju, pa bi se dodatnim smanjivanjem kazne izgubio smisao kazneno-popravne mjere”, obrazložila je ona.
Poslanici Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović i Goran Radonjić svojim amandmanima traže da se pravosnažno osuđene osobe za krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti iz člana 287 Krivičnog zakonika, oslobađaju od izvršenja izrečene kazne zatvora i ukidaju im se mjere zabrane vršenja poziva, djelatnosti i dužnosti, briše se osuda i prestaju sve njene pravne posljedice.
Između ostalog, traže da se oslobode od krivičnog gonjenja osobe protiv kojih je pokrenut postupak za krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.
Poslanik Nedjeljko Rudović kazao je da DEMOS neće glasati za predloženi zakon.
Za to, kako je ocijenio, imaju više razloga, od kojih je ključni taj što izvornim predlogom zakona od amnestije nisu izuzeti počinioci teških ubistava.
On je podsjetio da su poslanici vladajuće grupacije, između ostalog, predložili da se amnestija koja predviđa smanjenje kazne za 15 odsto ne odnosi na osobe koje su osuđene za zločin protiv civilnog stanovništva, za krivična djela silovanja, obljube, nasilje u porodici, kriminalno udruživanje, za razna krivična djela korupcije, ali i za krivično djelo-sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje. „Ne znam kako je moguće objasniti da se od amnestije izuzima, na primjer, osoba koja je počinila krivično djelo-sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje, kao što može biti neko ko je spriječio komunalne policajce da rade svoj posao, a da se izuzetak ne odnosi i na počinioce teških ubistava“, kazao je Rudović.
On je istakao da bi osobama koje su počinile teška ubistva i osuđene su, na primjer, na 30 godina zatvora, na ovaj način kazna bila umanjena za četiri i po godine.
"Teško se oteti utisku da je ovakav predlog dat sa nekom namjerom”.
Rudović je kazao da prema priznanju Nacionalnog koordinacionog tijela, koronavirus više nije toliko opasan kao što je bio kada je ovaj Zakon predložen, te je stoga ovaj predlog potpuno izlišan.
U posebnom klubu poslanika se još nisu odredili prema predlogu.
Predlogom zakona, koji su podnijeli poslanici vladajuće koalicije a podržala Vlada, predviđeno je skraćenje kazne zatvora 15 odsto za pojedina krivična djela osobama koje su pravosnažno osuđene i nalaze se na izdržavanju kazne.
Za lica koja su pravosnažno osuđena za pojedina krivična djela, a nijesu počela izdržavanje kazne zatvora, njeno skraćenje je deset odsto.
Rudović: Nije ključni motiv da se zatvorenici sačuvaju od virusa
Rudović je istakao da se u poslednjih 10-15 godina često pokreće pitanje amnestije, dok se u demokratskim zemljama to vrlo rijetko dešava:
"Da li je to praksa koju vlast primjenjuje da bi pomogla svim zatvorenicima ili samo nekima? Očigledno je da tu ima prostora za ozbiljne sumnje...“.
Podsjetio je da je amnestija bila predložena 2013, pa 2017. i sada "navodno zbog pandemije“:
"Očigledno je da nije ključni motiv da se zatvorenici i zatvorski čuvari sačuvaju od virusa, nego nešto drugo. Postoji ogroman prostor za sumnju da je to tako".
Bonus video:
