Razgraničenje Crne Gore sa Hrvatskom i Kosovom ne mogu biti prepreka napretku ka Evropskoj uniji (EU) jer ima dovoljno vremena da se granična pitanja riješe, ocijenio je bivši šef crnogorske diplomatije Branko Lukovac.
U Strategiji za proširenje EU na zapadni Balkan izričito se kaže da u EU ne mogu ući države koje imaju neriješena granična pitanja, a što su predsjednik Evropske komisije (EK) Žan Klod Junker i komesar za proširenje i susjedsku politiku Johanes Han i naglasili, predstavljajući Strategije EU.
Crna Gora danas ima neriješeno pitanje Prevlake, kao i granice sa Kosovom, a još uvijek nije potpisan ni sporazum o granicama sa Srbijom.
Lukovac, govoreći o sporu za Prevlaku podsjetio je da je decembra 2002. godine dogovoreno privremeno rješenje, koje se, kako kaže, već više od 15 godina sprovodi sa uspjehom i bez bilo kakvih problema. Pored toga, podsjeća Lukovac, između vlada Crne Gore i Hrvatske postignut je još 2008. godine dogovor da ukoliko se između nadležnih organa dviju država ne postigne sporazum o konačnom rješenju, Crna Gora i Hrvatska prepuste da takvu odluku donese Međunarodni sud pravde u Hagu.
“Dakle, pitanje razgraničenja na prostoru Prevlake, na kopnu i moru, uspješno je riješeno, makar da je to privremeno rješenje. Dovoljno je vremena da se sadašnje privremeno rješenje zamijeni konačnim, bilo kroz bilateralni dogovor ili da se ono povjeri za odlučivanje Međunarodnom sudu pravde”, kazao je Lukovac za “Vijesti”.
Slovenački mediji nedavno su objavili da “Hrvatska sada cijeli Balkan drži za jaja”. “Junker je bez dlake na jeziku kazao da članstva sa otvorenim graničnim pitanjima neće biti i tako slovensko-hrvatski zaplet čak aplicirao na cijeli region. Tako se cijeli Balkan može učiniti taocem službenog Zagreba. Hrvatska nema riješeno granično pitanje ni sa jednom susjednom državom, osim sa Mađarskom. To znači da je u potencijalnom konfliktu sa Srbijom oko granice na Dunavu, sa Crnom Gorom zbog granice na moru i Prevlake, te sa BiH u skoro cijeloj dužini granice. Moglo bi se slikovito reći da Hrvatska sada cijeli Balkan drži 'za jaja'”, objavio je mariborski list “Večer”.
Lukovac smatra da su izuzetno dobri politički i ukupni odnosi Crne Gore i Hrvatske garancija da eventualno dalje odlaganje dogovora o konačnom rješenju pitanje Prevlake neće biti korišćeno od strane Hrvatske da se zaustavi ili uspori prijem Crne Gore u EU.
“Državni organi Hrvatske su, u dosadašnjem periodu, javno isticali jasne i pozitivne stavove i pružali podršku napredovanju država zapadnog Balkana prema članstvu u EU. Vjerujem da je takvo njihovo opredjeljenje u interesu Hrvatske, tim više ako se imaju u vidu nastojanja nekih drugih sila da zaustave ili ometu takvu orijentaciju, zarad svojih strateških interesa”, poručio je Lukovac. Ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović takođe smatra da su prenaglašeni strahovi od problema koje bi države regiona mogle imati zbog neriješenih graničnih pitanja, prije svega sa Hrvatskom. “Kredibilitet jedne države ne zasniva se na tome da pravite svima probleme. Hrvatska kao ozbiljna država koja želi ozbiljnu poziciju unutar EU, ne može sebi dozvoliti da krene u blokadu ostalih država”, kazao je ministar u emisiji “Živa istina”.
Lukovac dodaje da je, u svakom slučaju, na državama zapadnog Balkana, kandidatima i aspirantima za članstvo u EU, obaveza da ulože dodatne napore kako bi se blagovremeno našla rješenja za otvorena pitanja. “Princip saglasnosti svih članica EU, biće i nadalje važeći princip u pregovorima i u donošenju konačne odluke o članstvu u Uniji”, zaključio je Lukovac.
Sa Albanijom granice iz 1926. godine
Crna Gora od susjednih država granična pitanja je riješila sa Allbanijom i Bosnom i Hercegovinom. Granica sa Albanijom riješena je Firentinskim protokolom 26. juna 1926. kada je definisana granica, a 2009. godine je potpisan Sporazum o obnavljanju graničnih oznaka izmedju dvije države i ta granica je u potpunosti definisana. Sporazm sa BiH potpisan je 2015. a dio političkih snaga u toj državi tražio da Sutorina pripadne BiH, ali ipak taj zahtjev nije imao potrebnu većinu.
Crna Gora ne može snositi posljedice ako Evropska unija opominje Kosovo
Kada je u pitanju granica sa Kosovom, parlament u Prištini već dugo odlaže ratifikaciju demarkacije granica sa Crnom Gorom. Po mnogim ocjenama, kaže Lukovac, ratifikacija izostaje zbog kontradiktornosti i nesaglasnosti političkih snaga Kosova. "Državnim organima Kosova su, u vezi sa tim, više puta upućena upozorenja od strane EU, tako da Crna Gora nikako ne može snositi posljedice u svom napredovanju prema članstvu u EU zbog odlaganja ratifikacije Sporazuma kao rezultat unutrašnjih procesa na Kosovu", rekao je Lukovac i dodao da očekuje da će narednih mjeseci biti prevladana sadašnja blokada kako bi se i u parlamentu Kosova ratifikovao Sporazum o granici.
Bonus video:
