Predsjednik države Milo Đukanović nije potpisao ukaz o proglašenju izmjena i dopuna zakona o javnom redu i miru, iako ga je Skupština usvojila krajem decembra prošle godine, a nije ga ni vratio parlamentu.
“Vijesti” su pretragom svih brojeva Službenog lista od 27. decembra do danas utvrdile da zakon nije objavljen, a na sajtu parlamenta još ima status “u proceduri”. Nema ga ni na sajtu paragraf.me na kojem se objavljuju usvojeni zakoni.
To praktično znači da zakon nije na snazi i da niko nije mogao biti kažnjen za njegovo nepoštovanje.
Država je tim zakonom za neustajanje i druge oblike nepoštovanja državne himne predvidjela novčane kazne od 300 do 15.000 eura, ali i dva mjeseca zatvora ako se procijeni da je neko narušio teritorijalni integritet države...
Prema Ustavu (član 94), predsjednik Crne Gore je dužan da proglasi zakon u roku od sedam dana od dana usvajanja, odnosno u roku od tri dana ako je usvojen po hitnom postupku, ili da zakon vrati Skuštini na ponovno odlučivanje. Ako to ne učini - krši Ustav.
Ako Skupština ponovo izglasa isti zakon, kako je definisano Ustavom, predsjednik države ga mora potpisati.
Prema proceduri, kad predsjednik potpiše ukaz o zakonu, vraća ga parlamentu koji ga šalje na objavu u Službenom listu, a stupa na snagu osmog dana.
Odgovorni bez komentara
“Vijesti” su tražile od kabineta predsjednika države potvrdu nezvanične informacije - da nije potpisao ukaz o zakonu i obrazloženje zašto to nije učinio, kao i da li ga je vratio Skupštini. Odgovor nije stigao do zaključenja izdanja “Vijesti”.
Ni kabinet predsjednika Skupštine Ivana Brajovića nije odgovorio na pitanja - da li je Đukanović obrazložio zašto nije potpisao zakon, zašto Brajović o tome nije obavijestio javnost i poslaničke klubove i ponovo, shodno Ustavu, stavio isti akt na glasanje.
Skupština je na devetoj sjednici 27. decembra prošle godine, sat vremena prije ponoći, usvojila zakon koji je predložila Vlada. Na istoj sjednici usvojen je budžet za ovu godinu, ovogodišnji finansijski planovi šest regulatornih agencija, lex specialis za Montenegro Airlines, zakoni o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola...
“Glasalo je 42 poslanika. Svi su glasali ‘za’. Nije bilo glasova protiv i uzdržanih, pa objavljujem da je Skupština usvojila predlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o javnom redu i miru”, kazao je Brajović, konstatujući da je zakon usvojen.
Zakon za građane predviđa kaznu od 300 do 1.500 eura, ili zatvorsku do dva mjeseca, ako se na javnom mjestu, putem oglasa i reklamnih objekata i panoa, objavljuju neprimjereni i obmanjujući sadržaji koji izazivaju uznemirenost i negodovanje, a pod njima se podrazumijevaju oni koji narušavaju teritorijalni integritet države, ili se u njima zastupaju fašističke, šovinističke ili nacističke ideje ili ideologije.
Za isti prekršaj predviđena je kazna za pravno lice od 2.500 do 15.000 eura, a za preduzetnika od 500 do 5.000 eura.
Propisana je i novčana kazna od 700 do 2.500 eura ako građanin ne oda počast himni u slučajevima kada je izvođenje predviđeno važećim propisima - sjedenjem, zviždanjem, stvaranjem buke, ili na drugi način.
Predviđeno je i da se pravno lice kazni sa 2.500 do 5.000 eura ako na javnom mjestu istakne ili upotrijebi zastavu, grb ili simbol druge države, osim ako nijesu istaknuti kao simboli manjinskih naroda u skladu sa posebnim zakonom...
Problemi u praksi
Vlada je predlog zakona obrazložila, između ostalog, potrebom dodatnog uređenja javnog reda i mira “zbog problema koji su se pojavili u praksi”.
Dio javnosti je ocijenio da zakonska rješenja nijesu ustavna, jer se njima krši zagarantovano pravo slobode izražavanja, a mogle su se čuti ocjene i da Vlada pokušava da “utjera patriotizam kod dijela građana”.
Prvi “problemi u praksi” su se pojavili 2018. godine kada su albanski državljani kažnjeni sa 230 eura jer su, kako je rečeno, albanskom zastavom provocirali turiste i stanovnike Budve. Oni su po povratku sa fudbalskog prvenstva u Francuskoj svratili u Budvu i u automobilu, na kome je bila nalijepljena albanska zastava, kružili gradom, svirali i dobacivali prolaznicima. Nakon toga je predstavnik albanske manjine i aktuelni potpredsjednik parlamenta Genci NImanbegu predložio izmjene zakona o javnom redu i miru kako bi se kazna izbrisale, ali predlog tada nije usvojen u parlamentu, jer nije imao podršku dijela vladajuće koalicije.
Lider Liberalne partije (LP) Andrija Popović tada je upozorio da neće podržati zakon jer se moraju poštovati simboli Cme Gore i da sa takvom odredbom ne može biti kompromisa. On je istakao i da je protiv rješenja da se nacionalni simboli drugih država ističu bez kazne...
Zbog odbijanja poslanika da podrže zakon, predsjednik Albanske alternative (AA) Nik Đeljošaj je tada predstavnike LP, ali i Socijaldemokratske partije (SDP), nazvao “šovinistima koji vode antialbansku politiku” i zaprijetio im da neće moći da posjete opštine u kojima Albanci čine većinu.
Potom su u julu prošle godine predstavnici manjinskih partija ponovo predložili isto rješenje. Poslanici albanske koalicije Genci Nimanbegu, Bošnjačke stranke (BS) Ervin Ibrahimović i Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović su, između ostalog, pojasnili da je “isticanje zastava drugih zemalja normalno u turističkoj zemlji kakva je Crna Gora”.
Njihov predlog je i dalje u skupštinskoj proceduri.
Bogdanović prijetio prijavama zbog dešavanja na Kanli kuli i Cijevni
Još jedan primjer “problema u praksi” desio se na ljeto prošle godine, kada je Ministarstvo kulture u avgustu najavilo da će u roku od dva mjeseca podnijeti prijavu zbog “vrijeđanja državnih simbola na Kanli kuli u Herceg Novom” i kršenja “čitavog niza zakonskih odredbi”. Ministarstvo nije tada pojasnilo koji su zakoni prekšeni.
Na Kanli kuli je u avgustu održan humanitarni koncert “Za naše Kosovo i Metohiju”, čiji je su organizator bila i crkvena opština Novog, a pjevalo se i “Tamo daleko” i druge pjesme koje su ocijenjene kao srpske-nacionalističke.
Vijorila se i “trobojka”, za koju je mitropilit crngorsko primorski Amfilohije objasnio da je zastava kralja Nikole Petrovića.
Mitropolit je tada poručio ministru kulture Aleksandaru Bogdanoviću da je zalutao u tu oblast.
Ministarstvo je tada potvrdilo da spremaju još jednu prijavu - u vezi sa skupom u mjestu Trgaja na obali Cijevne, gdje je isticana albanska zastava. Nije poznato do danas šta se sa tim prijavama desilo.
Bonus video:
