Predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović-Zvicer ocijenila je danas da je pravosuđe u sjenci trećih mandata.
"Apsolutno se slažem da je pravosuđe u sjenci uzastopnih mandata, jer sve što je dobro u non pejperu ostaje u sjenci ovoga", rekla je Simović-Zvicer na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.
Na sjednici se održava konsultativno saslušanje na temu: „Izazovi u oblasti reforme pravosuđa i javne uprave i dalja izgradnja bilansa rezultata“.
Sjednicu je inicirao CDT.
Simović-Zvicer je rekla da problem nije samo u Sudskom savjetu već i u zakonskim rješenjima.
"Imali smo po jednog kandidata koji ispunjava uslove...treba da proaktivno djelujemo, imamo praksu da kada imate kandidata, nece da se javi drugi. Treba da ohrabrujemo da se javi sto vise kandididata", kazala je Simović-Zvicer.
Ona je dodala da se slaže sa stavom ministra pravde Zorana Pažina da pitanje više mandata nije pitanje ustavnosti, ni zakonitosti već potrebe za daljim razvojem pravosuđa na onome što su demokratski principi i što Evropa danas traži.
Zoran Vujičić iz Građanske alijanse ukazao je na preporuke GRECO i na problem prepisivanja na sudijskim testiranjima i pitao da li postoji sudijska hrabrost.
Simović Zvicer je odgovorila da je pitanje hrabrosti veoma interesantno.
"Kada sam podnijela prijave zbog prepisivanja, mene su pokušali predstaviti kriminalcem. Ovo što se desilo sa prepisivanjem nije samo problem pravosuđa, to je sistemski problem", rekla je Simović Zvicer.
Poslanik Neđeljko Rudović (Demos) pitao je da li je Sudski savjet ikad raspravljao o sporazumima o priznanju krivice, na osnovu kojih su kazne zatvora bile ispod zakonskog minumuma, a plaćene odštete desetostruko manje od štete nanijete državi.
Simović Zvicer je odgvoorila da Sudski savjet nije nadležan za to i da poslanici imaju šansu da u parlamentu, kroz izmjene zakona to promijene.
Na sjednici su razmatrani izvještaji CDT-a o istraživanjima na temu pravosuđe i javna uprava.
Predsjednica CDT-a Milica Kovačević navela je da je otvorenost pravosudnih organa u istraživanju mjerena korišćenjem pokazatelja uspjeha koji su zasnovani na važećem zakonodavstvu, relevantnim međunarodnim dokumentima i preporukama i nekim prepoznatim praksama otvorenosti institucija.
“Mjerenje je pokazalo da sudovi u Crnoj Gori u prosjeku ispunjavaju 57 odsto a tužilaštvo 48,5 odsto. Rezultati između pojedinih institucija značajno variraju pa imamo dobre primjere pravosudnih organa koji ispunjavaju preko 70 osdto zadatih kriterijuma, ali i onih koji zadovoljavaju jedva nešto više od trećine postavljenih indikatora”, kazala je Kovačević.
Ona je dodala da ovakvi rezultati navode na zaključak da u crnogorskom pravosuđu otvorenost još počiva na individualnim naporima i nije ustanovljena naporima i nije ustanovljena na sistemski način, kroz odgovarajuće javne politike.
“Naš predlog praktične politike je upućen kreatorima zakona i drugih politika, kao i donosiocima odluka u sudovima i tužilaštvima. On može biti od koristi i predstavnicima međunarosnih institucija ali i kolegama iz NVO sektora koji se bave tim pitanjuma”, navela je Kovačević.
Ona je dodala da danas svi misle da je stanje u pravosuđu gore nego prije dvije godine kada je CDT radio posljednje istraživanje.
"Ukazivali smo i ranije na treće mandate, a to je potvrdio i Non pejper", rekla je Kovačević i dodala da izbor sudija uvijek prate optužbe za netransparentnost i slično i pokazalo se da postoji kriterijum koji nije zapisan, a to je podobnost.
Prema njenim riječima, ii dalje su prisutni problemi koji se tiču predugog trajanja postupka.
Poslanica DPS-a Marta Šćepanović pitala je da li sudije nekad odlučuju pod nekim uticajem, kao što se može čuti u javnosti.
Marijana Drašković Laković iz Ministarstva pravde rekla je da kada je uvedeno ocjenjivanje postojao je početni otpor sudija.
"To smo shvatili kao otpor prema novinama i pravdali se EK da je to početni otpor. Međutim, taj otpor se nastavljao i ja sam na to često ukazivala", kazal je ona i dodala da se radi na izmjeni kriterijuma za ocjenjivanje.
Ona je dodala da je Sudski savjet uvijek ukazivao na loše zakonsko rješenje, a Tužilacki se nije nikad žalio, a i EK ukazivala da je zakon dobar.
“Ukazivala sam više puta da kriterijumu za ocjenjivanje nijesu dobri, a ne zakon. Njima su kriterijumi, na primjer, nije bio na šest seminara nego na pet”, rekla je Drašković Laković.
Predstavnik Tužilačkog savjeta Duško Milanović smatra da nije prirodna situacija da svi tužioci budu ocijenjeni odličnom ocjenom.
“Postoje kriterijumi, ali oni se različito tumače od strane Sudskog savjeta i tužilaštva. Tužilački savjet će da razmotri kriterijume, i već smo načelno postigli dogovor kako bi to tebalo da izgleda i daćemo neke sugestije”, kazao je Milanović.
Bonus video:
