analitičari iz regiona očekuju manju izlaznost u crnoj gori

Uz partijsku disciplinu, ni korona nije bauk: Šansa za partije sa disciplinovanim članstvom

Stojiljković kaže da, kada je o Crnoj Gori riječ, ključna stvar je da epidemiolozi bez miješanja politike tokom avgusta procijene nivo rizika i sve neophodne zaštitne procedure

48970 pregleda 68 reakcija 19 komentar(a)
Članovi biračkih odbora išli kod zaraženih u Makedoniji, Foto: EPA
Članovi biračkih odbora išli kod zaraženih u Makedoniji, Foto: EPA

Crna Gora, u odnosu na region, tradicionalno bilježi veliku izlaznost na izborima, ali bi strah od obolijevanja mogao da smanji broj glasača 30. avgusta, kao što se nedavno desilo u Srbiji, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, smatraju analitičari.

U Hrvatskoj je na izborima 5. jula, kako su javili tamošnji mediji, zabilježena rekordno niska izlaznost, odnosno biračko pravo je iskoristilo 46,85 odsto građana.

U Sjevernoj Makedoniji prošle sedmice je na izbore izašlo nešto više od 50 odsto glasača.

U Srbiji je izlaznost bila 48 odsto.

Manja izlaznost, kako kažu sagovornici “Vijesti”, ide na ruku vlasti, odnosno partijama koje imaju disciplinovanije članstvo.

“Izbori u situaciji visokog rizika inače uvećavaju šanse stranaka koje imaju disciplinovanije članstvo, a idu i u prilog vlastima ako postoji uvjerenje da se relativno uspješno bore s koronavirusom i mogu podijeliti neka sredstva koja ljudima nude kakvu-takvu sigurnost“, rekao je profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Zoran Stojiljković.

 Dobili smo u Srbiji parlament bez opozicije, društvo bez dijaloga: Stojiljković
Dobili smo u Srbiji parlament bez opozicije, društvo bez dijaloga: Stojiljkovićfoto: Beta

On dodaje da se manja izlaznost birača u Srbiji može dovesti u vezu sa nezadovoljstvom građana, odsustvom društvenog i političkog dijaloga, nejedinstvom opozicije i rastućim nepovjerenjem prema izjavama i potezima stručnog štaba koje je kulminiralo nakon izbora.

Politički analitičar iz Hrvatske Krešimir Macan kaže da, ako se uzme u obzir iskustvo Hrvatske, je za očekivati je da će i u Crnoj Gori broj birača biti nešto manji, ali to zavisi i od kampanje i samog virusa.

“Izaći će oni koji misle da njihov glas može nešto promijeniti, dok će ostali ostati kod kuće, kako zbog nedostatka alternative, tako i zbog opreza od virusa”, rekao je Macan.

Makedonski politički analitičar i novinar Aleksandar Srbinovski kaže da je izlaznost u njegovoj državi bila znatno manja nego obično, što je bilo očekivano.

“U Sjevernoj Makedoniji je na izbore izašlo nešto više od 50 odsto glasača. To, međutim, i nije novost, jer naša zemlja godinama unazad bilježi trend sve manje izlaznosti zbog nemotivisanosti građana da podrže parlamentarne stranke, a istovremeno i zbog njihovih nesposobnosti da motivišu glasače. U Makedoniji je zabilježen još jedan netipičan trend - da je broj poslanika najveće dvije stranke, VMRO DPMNE i SDMS, znatno manji u poređenju s bilo kojim izborima prije ove pandemije. Mnogi poznavaci političkog stanja u zemlji ovo tumače kao rezultat i svojevrsnu kaznu zbog loših politika koje ove dvije stranke sprovode par decenija od nezavisnosti zemlje“, kaže Srbinovski.

Srbinovski
Srbinovskifoto: Privatna arhiva

On smatra da će i u Crnoj Gori na izborima 30. avgusta izlaznost biti smanjena.

“Vjerujem da je demokratski kapacitet glasača u Crnoj Gori tradicionalno velik, možda i za nivo veći od ostalih zemalja regije, no prognoziram da će i kod vas vladati slično stanje kao u Srbiji, Hrvatskoj i Makedoniji... Strah od zaraze je veliki, a i realan, tako da se to ne može zaobići. Ništa drugačiji od Balkana nijesu bili izbori, na primjer, u Francuskoj ili Austriji, no država mora da i pored pandemije nastavi da normalno funkcioniše i djeluje.“

Srbinovski kaže da ne vidi zašto narod Crne Gore ne bi izašao na izbore, ako se poštuju mjere zaštite od širenja virusa, ako se ima dobar protokol za prevenciju i ako zdravstvene vlasti odobre proces.

“Mislim da je, nažalost, život s koronavirusom realnost i to će da traje još duže vrijeme. Crna Gora, poput Makedonije, nema luksuz da ne sprovodi izbore bilo kakvog kalibra jer je riječ o malim zemljama koje imaju slabu ekonomiju. Izbori su jedini izlaz da demokratski izabrane vlasti dobiju na legitimitetu i da nakon glasanja dobiju legitimitet koji je silan motiv da se sprovode politike za poboljšanje stanja ekonomije, turizma i slično, a kojima je pandemija zadala strahotan udarac.“

Stojiljković navodi da izlaznost u Srbiji na izborima 21. juna jeste bila manja od uobičajene, čak ispodpolovična (48 odsto), pri čemu je još i 5 odsto nevažećih glasova, ali da se to tek dijelom može pripisati opasnosti od pandemije, a više vezati za nezadovoljstvo građana odsustvom društvenog i političkog dijaloga, nejedinstvom opozicije i rastućim nepovjerenjem prema izjavama i potezima stručnog štaba koje je kulminiralo nakon izbora.

“Konačno, ni sama vlast nije zadovoljna rezultatima jer smo dobili parlament bez opozicije, društvo bez dijaloga i proteste s fingiranim sukobima militantnih grupa s policijom, pri čemu se hapse mirni protestanti.“

Koalicija Aleksandar Vučić - za našu djecu, okupljena oko Srpske napredne stranke, odnijela je ubjedljivu pobjedu, a izborni prag prešle su još samo dvije izborne liste - Koalicija Socijalističke partije Srbije i Jedinstvene Srbije i lista Aleksandar Šapić - pobjeda za Srbiju.

Dio opozicionih partija bojkotovao je izbore.

U Hrvatskoj se desila jedna od najubjedljivijih pobjeda Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), premijera Andreja Plenkovića. Izbornu katastrofu doživjela je opoziciona Socijaldemokratska partija (SDP), čiji je lider Davor Bernardić najavio mogućnost povlačenja.

Krešimir Macan kaže da su posljednji izbori u Hrvatskoj pokazali da se izbori mogu održati uredno i legalno u uslovima pandemije koronavirusa uz sprovođenje potrebnih mjera zaštite.

“Izbori su protekli uredno i bez prigovora, uz ponavljanje izbora samo na jednom biračkom mjestu. Nije zabilježena zaraza na bilo koji način uzrokovana izborima. Međutim, pandemija koronavirusa definitivno utiče na sam tok kampanje, kao i na izlaznost. U Hrvatskoj je izlaznost bila 6 odstotnih poena manja nego na izborima 2016. što je oko 200.000 birača manje. Dio nije izašao zbog loše kampanje koja ih nije motivisala, no dio je u strahu od korone ostao kod kuće - kako oni stariji koji se više trebaju čuvati, tako i oni drugi koji jednostavno nisu htjeli riskirati”, objašnjava Macan. Dodatno, kako dodaje, tema borbe protiv virusa može zasjeniti sve druge i zavisno od rezultata može biti plus ili minus vladajućima.

“Moramo se naučiti živjeti s virusom, pa tako i održavati izbore u takvim uslovima. Vidimo da se održavaju širom svijeta čim je situacija koliko toliko pod kontrolom. Naravno, ako se može osigurati fer i legitimno glasanje svim građanima jer u strahu od korone neće izaći podjednako birači svih partija jer virus ne bira po partijskom članstvu ili simpatijama.”

Ključno da epidemiolozi procijene rizik bez miješanja politike

Stojiljković kaže da, kada je o Crnoj Gori riječ, ključna stvar je da epidemiolozi bez miješanja politike tokom avgusta procijene nivo rizika i sve neophodne zaštitne procedure.

“Životi ljudi su iznad svake vlasti i političkog interesa. Pogledajte Srbiju: ima, pa nakon izbora nema sredstava i paketa pomoći, virus pod kontrolom, pa ponovni pik. Bojim se da će u toj klimi na izborima u Crnoj Gori opet umjesto ključnih pitanja dominirati personalne omraze i potpirivanje identitetskih sporova i sukoba u kojima, po pravilu strada demokratija. Nisu li i Crna Gora i Srbija pale na nivo hibridnih režima ili tek simulirane demokratije?“, pitao je Stojiljković

Izlaznost tradicionalno oko 70 odsto

Parlamentarni izbori koji su zakazani za 30. avgust biće 11. od uvođenja višepartizma u Crnoj Gori, a peti od obnove nezavisnosti 2006. Na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori 2006. godine, prema podacima Državne izborne komisije, glasalo je 345.757 birača (oko 71 odsto), 2009. godine 329.819 (66 odsto), 2012. godine 362.714 (70 odsto), a 2016. godine 388.220 (73 odsto).

Prvi višestranački parlamentarni izbori održani su nakon AB revolucije u decembru 1990. godine i na njima je pobijedio Savez komunista Crne Gore (SKCG), koji je kasnije promijenio ime u Demokratska partija socijalista (DPS). Ta partija dobila je sve naredne izbore, a svaki put opozicija ih je optužila za krađu i zloupotrebe

Makedonci glasali tri dana, zaraženi prvog - kod kuće

Sjeverna Makedonija, teško pogođena pandemijom koronavirusa, u izbore je ušla iz najdužeg vanrednog stanja i najstriktnijih mjera u regionu i odredila je drugačiji način glasanja u odnosu na zemlje iz okruženja. Određena su tri dana glasanja - u ponedeljak pravo glasa koristili su zaraženi virusom korona koji su se prijavili za mogućnost da ih u izolaciji, pod punom zaštitnom opremom, posjete članovi biračkih odbora koje su pojačali medicinski radnici. U utorak su glasali stari, nemoćni i zatvorenici, dok su u srijedu biračko pravo koristiti svi ostali građani.

Na izborima je tijesnu pobjedu odnio bivši premijer Zoran Zaev i njegove Socijaldemokrate (SDMS)

Preporučujemo za Vas