CDT traži veću transparentnost opštinskih izbornih komisija

Predsjednica CDT-a Milica Kovačević ocijenila da je da je redovno objavljivanje svih relevantnih informacija ključna stavka transparentnosti izbornog procesa što značajan broj OIK u ovom momentu ne čini

1942 pregleda 1 komentar(a)
Kovačević, Foto: Vlada Crne Gore
Kovačević, Foto: Vlada Crne Gore

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je opštinske izborne komisije (OIK) na poštovanje izbornih zakona i principa transparentnosti, koji se, kako smatraju u toj nevladinoj organizaciji, u ovom trenutku dosljedno ne implementiraju. Predsjednica CDT-a Milica Kovačević ocijenila da je da je redovno objavljivanje svih relevantnih informacija ključna stavka transparentnosti izbornog procesa što značajan broj OIK u ovom momentu ne čini. Kovačević je podsjetila da je Zakonom o izboru odbornika i poslanika propisano da opštinska izborna komisija ma svoju veb stranicu na kojoj odmah objavljuje sve akte i podatke od značaja za sprovođenje izbora, ali da taj član organi koji treba da sprovode izborne zakone u velikoj mjeri krše. "Ako je suditi po stanju zvaničnih sajtova opštinskih izbornih komisija, parlamentarni izbori u Crnoj Gori se ne održavaju za nešto više od mjesec dana", navela je Kovačević u izjavi dostavljenoj agenciji MINA. Ona je kazala da iako je urađen novi centralizovani portal za organe za sprovođenje izbora sa identičnim i preglednim rubrikama, koji bi trebalo da olakša dostupnost informacija građanima, na lokalnom nivou se njegove pogodnosti malo koriste. Kovaćević je rekla da su na sajtovima OIK-a dostupni generički sadržaji, poput zakona i podzakonskih akata, ali da su sadržaji koje same OIK-e kreiraju rijetko prisutni. Ona je istakla da najveći broj OIK-a nije objavio ni jednu aktuelnost ili saopštenje ove godine, već su im posljednje aktuelnosti na sajtu od prethodnih izbora. "Ovdje su izuzetak OIK-e u opštinama u kojima se održavaju i lokalni izbori - Andrijevica, Budva, Gusinje, Kotor i Tivat – koje su objavile makar obavezne kalendare izbornih radnji, ili su uredne u objavljivanju informacija o lokalnim izborima (Tivat), ali nema informacijama o parlamentarnim izborima", objasnila je Kovačević. Ona je kazala da među opštinama u kojima se ne održavaju lokalni izbori samo OIK Pljevlja, Izborna komisija Glavnog grada Podgorica i OIK Tuzi imaju neku informaciju o parlamentarnim izborima, u vidu izbornog kalendara. "Neke su komisije otvorile posebne sekcije za parlamentarne izbore 2020, a neke nijesu, ali su te sekcije u najvećem broju slučajeva jednako prazne", navela je Kovačević. Ona je rekla da se na sajtovima većine OIK-a mogu pronaći informacije o njihovom sastavu i poslovnici o radu. Kovačević je istakla da se uvidom u podatke o članovima može vidjeti da sastav svih komisija nije kompletiran, u nekima od njih nije imenovan dio zamjenika ili čak članova. "Personalni sastav komisije nijesu objavile OIK Kotor i Izborna komisija Prijestonice Cetinje, dok svoje poslovnike nijesu objavile izborne komisije Cetinje, Gusinje, Kotor, Petnjica, Pljevlja, Podgorica i Ulcinj", navela je Kovačević. Prema njenim riječima, do sad je samo OIK Andrijevica donijela rješenje o utvrđivanju biračkih mjesta. Kovačević je ukazala i da na sajtovima većine OIK-a nema nikakvih informacija o održanim sjednicama, njihovih saziva niti zapisnika, naročito u tekućem izbornom procesu. Ona je rekla da je izuzetak OIK Tivat koja ima objavljene zapisnike sa sjednica iz 2020. godine, i opština Rožaje koja je objavila saziv za prvu sjednicu u ovoj godini. "Iz ovakve slike ne može se sa sigurnošću zaključiti da li se OIK sastaju povodom tekućih parlamentarnih izbora, ili „samo“ o tome ne obavještavaju javnost", kazala je Kovačević. Ona je navela da članovi organa za sprovođenje izbora za rad na parlamentarnim izborima imaju pravo na naknade, i da su odlukom Državne izborne komisije, u skladu sa veličinom opštine, one utvrđene od 700 do dvije hiljade EUR za predsjednike, 600 do 1,8 hiljada EUR za sekretare, i 500 do 1,4 hiljade EUR za članove. Kovačević je navela i da je novi portal organa za sprovođenje izbora predvidio i sekciju za kontakt podatke, i sve opštinske komisije su dobile email adrese po istom modelu. "Osim tih email adresa, na sajtovima OIK-a često nema drugih kontakt podataka – adrese i broja telefona, ili se tamo nalaze adresa i telefon DIK. Kompletne kontakt podatke ima samo 11 izbornih komisija, dok sedam OIK-a nije na sajtu objavilo ni adresu ni broj telefona", zaključila je Kovačević.

Bonus video: