Ilustracija, Foto: Shutterstock

I PREDSTOJEĆI IZBORI BEZ MOGUĆNOSTI ZA POLITIČKU PARTICIPACIJU ROMA

Strankama dobri samo kao glasovi

"Planirali smo da se i mi kao romska zajednica takmičimo, ali s obzirom na to da cenzus za Rome nije smanjen, kao što je to urađeno za hrvatsku nacionalnu manjinu, nismo u mogućnosti da izađemo na izbore. Da su smanjili cenzus, vjerujem da bismo imali dovoljan broj glasača za jednog poslanika u parlamentu“, ističe za CIN-CG predsjednik novoformirane Demokratske partije Roma Mensur Šalja

26382 pregleda 45 reakcija 9 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Romskoj zajednici je dosta da drugi odlučuju u njeno ime!

Uz ovaj usklik, predsjednik novoosnovane Demokratske partije Roma Mensur Šalja, u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), ipak, priznaje da će se na autentičnog političkog predstavnika njegovog naroda sačekati i poslije parlamentarnih izbora zakazanih za 30. avgust.

Šalja objašnjava da važeći Zakon o izboru poslanika i odbornika, partiji koja bi predstavljala romsku zajednicu, onemogućava da osvoji dovoljan broj glasova. “Planirali smo da se i mi, kao romska zajednica takmičimo, ali s obzirom na to da cenzus za Rome nije smanjen, kao što je to urađeno za hrvatsku nacionalnu manjinu, nismo u mogućnosti da izađemo. Da su smanjili cenzus, vjerujem da bismo imali dovoljan broj glasača za jednog poslanika u parlamentu“, ističe Šalja.

Prema Zakonu o izboru odbornika i poslanika, u raspodjeli mandata učestvuju izborne liste koje su dobile najmanje tri odsto od ukupnog broja važećih glasova.

Primjenom principa afirmativne akcije, partije koje predstavljaju manjinske narode i zajednice, prije svega Bošnjake i Albance, u slučaju da nijedna od izbornih lista koja ih prezentuje ne ispuni cenzus, a pojedinačno dobiju najmanje 0,7 odsto važećih glasova, stiču pravo na učešće u raspodjeli mandata kao jedna - zbirna izborna lista.

Tako mogu osvojiti do tri mandata.

Izmjenama izbornog zakona, partijama koje predstavljaju hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog manjeg procenta zastupljenosti u ukupnom stanovništvu, prag za sticanje parlamentarnog statusa spušten je na 0,35 odsto, čiji prelazak garantuje jedan mandat.

Strankama je, prema izlaznosti na dosadašnim izborima, obično potrebno oko deset hiljada glasova za ulazak u parlament, manjinskim listama četiri puta manje, a hrvatskoj manjini oko hiljadu.

Roma u Crnoj Gori, prema popisu stanovništva, ima 6.251 (1,01 odsto), nešto više od hrvatske nacionalne manjine (0,97 odsto).

Dostupnih podataka o broju Roma koji imaju biračko pravo, međutim, nema. Prema istraživanju CEDEM-a, čak 57 odsto pripadnika ove manjine nema crnogorsko državljanstvo.

Formula za omogućavanje autentične političke participacije Roma postoji, navode sagovornici CIN-CG-a, ali je potrebna i politička volja.

“Zadnjih nekoliko mjeseci, s obzirom na to da sam bio na terenu, zbog situacije sa koronom, pitali su me u zajednici i o tome da li ćemo izaći na ove izbore. Pojedini su bili sigurni da hoćemo. Oni jedva čekaju da se naša partija pojavi, da jednostavno biramo šta želimo. Jer, niko se ne može izboriti za nas kao mi sami. Mi najbolje znamo šta nama treba”, kaže Šalja.

Od 1998. godine, 17 puta je mijenjan i dopunjavan Zakon o izboru odbornika i poslanika, posljednji put u oktobru 2018. godine, a zakonodavac nijednom nije prepoznao nužnost uvođenja izborne povlastice prema romskoj zajednici. Inicijativu da se i ovoj zajednici to omogući, po modelu kako je to urađeno za hrvatsku manjinu, podnijeli su parlamentu još 2018. godine članice Koalicije Zajedno za inkluziju Roma i Egipćana u Crnoj Gori.

Potpisali su je Samir Jaha iz Nevladine organizacije (NVO) Mladi Romi, Milan Radović iz Građanske alijanse, Dragan Koprivica iz Centra za demokratsku tranziciju, Elvis Beriša iz NVO Phiren Amenca i Fana Delija iz Centra za romske inicijative.

Milan Radović
Milan Radovićfoto: Boris Pejović

Programski direktor za ljudska i manjinska prava u Građanskoj alijansi Milan Radović ističe za CIN-CG, da je ključni momenat da Romi imaju političkog predstavnika u parlamentu koji bi se u ovom trenutku demokratskog razvoja u Crnoj Gori prvenstveno bavio položajem te manjine i na najdirektniji način tražio da određena pitanja budu riješena.

Radović objašnjava da je tim dokumentom zatraženo “da se romskom narodu omogući, po istom principu kao i hrvatskom, pozitivna diskriminacija u smislu da oni kao manjinski narod mogu da po značajno manjoj kvoti dođu do jedne poslaničke pozicije u parlamentu”.

“Odgovor na to još nismo dobili, niti je bilo spremnosti da se o tom pitanju povede rasprava u parlamentu”, ističe Radović.

Almir Tahiri, član građanskog pokreta UPRE (Ujedinjeni pokret Roma i Egipćana) je prva osoba iz romske zajednice u Crnoj Gori koja je završila fakultet političkih nauka.

Smatra da država mora pokazati senzibilitet prema svojim građanima.

Almir Tahiri
Almir Tahirifoto: Privatna arhiva

“Koliko je ova država Crnogoraca, Srba, Hrvata, Albanaca i Bošnjaka, toliko je i naša. Nejednak pristup i selektivni ustupci ne mogu donijeti progres ni na sociološkom, niti na ekonomskom polju. Siguran sam da bi se integracijom nas Roma BDP znatno uvećao. S tim u vezi, svi poslanici koji vole Crnu Goru trebalo bi da iniciraju i podrže izmjenu Zakona o izboru odbornika i poslanika. Ne moraju to da rade zbog nas samih, već zbog društva generalno i naše Crne Gore, jer pružajući podršku nama, pružili su je sopstvenoj zemlji”, kaže Tahiri za CIN-CG.

Političke partije zastupljene u parlamentu, sa izuzetkom Demosa i Građanskog pokreta URA, uprkos dvonedjeljnom insistiranju novinara CIN-CG, izbjegle su da odgovore na pitanja o tome kakve stavove imaju povodom inicijative da se i u slučaju Roma cenzus spusti na 0,35 odsto, da li bi partija koja bi predstavljala romsku zajednicu, prema njihovom mišljenju doprinjela daljoj demokratizaciji crnogorskog društva i da li u svojim redovima imaju predstavnike ove zajednice.

U Demosu su, kažu, svjesni izuzetno teškog položaja Roma u Crnoj Gori. Smatraju da bi princip afirmativne akcije, koji je primijenjen u slučaju hrvatske nacionalne manjine, trebalo primijeniti i na romsku manjinu. Tvrde da bi romska partija doprinijela boljoj zaštiti interesa Roma i “smanjila mogućnost zloupotreba romske populacije u izbornom procesu od strane aktuelne vlasti, pa bi time doprinijela i demokratizaciji crnogorskog društva”.

Zato će, kažu, “Demos podržati potencijalne izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika, koje bi omogućile ovakvo rješenje”.

Glavni izazovi sa kojima se romska zajednica može suočiti u procesu stvaranja partije koja bi štitila njene nacionalne interese, kako navode iz Demosa, tiču se očekivanih opstrukcija vladajuće elite.

“Ovo, prvenstveno, kako bi zloupotrebama teškog ekonomskog položaja Roma i državnih resursa u izborne svrhe nastavila da obezbjeđuje sebi sigurne glasove građana romske nacionalnosti”, objašnjavaju iz te političke partije.

Iz Građanskog pokreta URA ističu da u njihovoj partiji imaju predstavnike svih naroda sa posljednjeg popisa stanovništva iz 2011. godine, uključujući Rome i Egipćane.

“Mi smo partija u kojoj se različitosti poštuju i uvažavaju. Važno je napomenuti da smo za kandidate za odbornike na lokalnim izborima u Ulcinju imali predstavnike romske populacije. Takođe, u Forumu mladih imamo članove koji su Romi”, kažu iz URE za CIN-CG.

Ovaj pokret smatra da je potrebno što prije donijeti izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika, kako bi se položaj Roma i Egipćana izjednačio sa položajem koji imaju neke druge manjinske zajednice.

“Ističemo, pritom, da po posljednjem popisu u Crnoj Gori živi više Roma i Egipćana u odnosu na druge manjinske zajednice koje imaju povlašćeni izborni census”, kažu iz URE.

Predstavnici URE, takođe, ocjenjuju da je “od izuzetnog značaja da Romi i Egipćani imaju predstavnike u državnim institucijama i u političkom životu, jer u suprotnom nema ni njihove potpune integracije u društvo”.

Uz podsjećanje da su u njemu Romi i Egipćani najmarginalizovanija zajednica, Građanski pokret URA ocijenio je da “ukoliko bi imali svoje predstavnike u parlamentu, značajno bi uticali na poboljšanja iz oblasti obrazovanja, zdravstvene zaštite, pravnog i socijalnog statusa, porodične zaštite, kulture i informisanosti”.

"Da bi bio ostvaren princip jednakosti između etnokulturnih zajednica u nacionalno-državnom kontekstu potrebno je priznati posebna politička prava pripadnicima manjinskih zajednica ili pak, manjinama kao kolektivitetima. Ovo se posebno odnosi na zajednice koje su bile marginalizirane ili diskriminisane u dužem vremenskom razdoblju, kao što je slučaj sa etnokulturnom zajednicom Roma”, navodi profesorica Fakulteta političkih nauka Danijela Vuković Ćalasan, u svom radu “Politika multikulturalizma i politička participacija Roma u Crnoj Gori”.

Politička participacija i reprezentacija Roma, javlja se u preporukama Vlade, Evropske unije, OEBS-a i Savjeta Evrope.

Romi, uprkos prvom koraku i osnivanju stranke, međutim, još neko vrijeme će ostati nevidljivi na političkoj sceni.

Da niko ne uzima naša mjesta...

Predsjednik NVO Romska nada Mirsad Muratović kaže da sada postoji dovoljan broj obrazovanih koji mogu na kvalitetan način da predstave romsku zajednicu u parlamentu.

Mirsad Muratović
Mirsad Muratovićfoto: Privatna arhiva

“Prije dvanaest godina, kad sam osnivao NVO, bio je mali broj obrazovanih pripadnika RE populacije u Crnoj Gori. Sada imamo značajan broj onih koji su završili fakultete i magistrirali. Imamo kapacitete za učešće u političkom životu i ljude koji bi bili poslanici u parlamentu i štitili naša prava”, kaže Muratović za CIN-CG.

Predsjednik novoosnovane partije Roma Mensur Šalja najavljuje da će, pored insistiranja na snižavanju cenzusa, raditi i na ujedinjenju mladih i obrazovanih Roma kako bi se se izborili za bolji položaj zajednice. U planu je, kaže, da u narednom periodu razgovaraju sa poslanicima i otvore pitanje nižeg cenzusa, ali i da se pripremaju da 2022. godine izađu na lokalne izbore u Podgorici.

Mensur Šalja
Mensur Šaljafoto: Privatna arhiva

“Da mladi, obrazovani budu zaposleni u ministarstvima, da imamo naša prava, da niko naša mjesta ne uzima”, kaže Šalja, nabrajajući da prije svega misli na ministarstva za ljudska i manjinska prava, prosvjete, rada i socijalnog staranja, pa i vanjskih poslova.

“Dakle, u svim tijelima u kojima se kreira naša sudbina da imamo pripadnike zajednice koji će na to uticati”, kaže Šalja.

foto: CIN