Turistička privreda Crne Gore je teško pogođena krizom, a to će se reflektovati na sve druge sektore. Visok javni dug onemogućava adekvatnu državnu podršku domaćinstvima i firmama. Visok javni dug nije proizvod epidemije, nego loše ekonomske politike, saopštila je kandidatkinja za odbornicu URA za sve građane Budve - Crno na bijelo Milijana Vukotić–Jelušić.
Kako je kazala, promjene su teške, ali im je važno dati šansu.
"Uglavnom nisu prijatne i ljudi ih ne vole. To je zbog toga što je nepoznato šta će donijeti i kuda će nas odvesti. Neizvjesno je da li će biti na bolje ili na gore. Ono što je kod promjena važno je dati im šansu onoliko koliko je dovoljno da se stekne prvi utisak. Kao kad nekog upoznajete. Morate razmijeniti par riječi za stvaranje prvog utiska. Kada bismo unaprijed odbijali da nekog novog upoznamo, možda nikada ne bismo upoznali saradnika, dobrog prijatelja, kuma, bračnog druga. Kod promjena u društvu važno je analizirati, objektivno prosuđivati i nepristrasno zaključivati”, navela je Vukotić-Jelušić.
Ona je još istakla da se u Crnoj Gori bebe slabije rađaju, a brakovi često razvode.
"Čak 845 prošle godine. Prirodni prirašaj se za četiri puta umanjio u poslednjih deset godina, a za pet godina ćemo imati više umrlih nego rođenih. Prosječna zarada je 520 eura, a potrošačka korpa 630 eura za četvoročlanu porodicu. Mladi su većinom podstanari, a država nema jasnu politiku za stimulaciju reprodukcije”, precizira Vukotić-Jelušić.
Kako je kazala, možda ovo samo na prvi pogled djeluje da ne utiče na pojedinačne živote.
"Penzije se mogu isplaćivati na račun doprinosa koje proizvodi radno-angažovani pojedinac. Nekada je jednu penziju obezbjeđivalo troje zaposlenih, a sada jedan zaposleni radi za tri penzionera. Zato su penzije ekstremno niske. KAP i Željezara su nekada 12.000 radnika zapošljavali, a danas jedva 900”.
Osvrnula se i na nedostatak ljudskih resursa u Crnoj Gori.
"100 ljekara je napustilo Crnu Goru u poslednjih pet godina, što znači da je mala Crna Gora donirala zemljama zapada 10.000.000 eura u ljudskim resursima (oko 100.000 eura je potrebno da se obrazuje jedan ljekar). Ljekari i profesori rade za manju platu od najnižih javnih funkcionera, a zaštitnici javnog reda i mira se tretiraju kao robovi u službi vlasti, a ne u službi građana”.
Vukotić-Jelušić je ukazala i na problem onih iz dijaspore koji pred izbore dolaze na glasanje.
"Ljutimo se što dijaspora dolazi na glasanje, jer podržava one čije su ih loše politike tamo protjerale. Za vlast oni su samo glasački broj, važan svake četiri godine, a za nas “neprijatelji” koji održavaju vlast. Mogu nas pomiriti jedino bolji uslovi života za sve, zbog našeg ostanka i opstanka, a njihovog povratka”.
Ona navodi da se pitanje odgovornosti funkcionera u Crnoj Gori ne postavlja.
"Ostavke se ne podnose ni u slučaju najvećih afera, a mi smo to prihvatili kao normalnost. Ministarka u vladi Finske je podnijela ostavku samo zato što je trening za sticanje retoričke vještine platila iz državne kase. Kada je nama to postalo nenormalno”.
Prema kandidatkinji za odbornicu u Budvi sa liste URA, ove činjenice govore da nam trebaju promjene.
"I na nivou vlasti, i na nivou pojedinca. Suočavanje je teško, ali je neizbježno i što se prije desi, prije će nam biti bolje. Da bismo se mijanjali, moramo osvijestiti svoje mane. 30. avgusta je prilika da promijenimo vlast, a nakon toga i sebe. Da promjenimo pogled na stvari, ljude, događaje. Da postanemo objektivniji, da postanemo slobodni u izražavanju stavova, ali sa dužnim moralnim osjećajem za druge. Iskoristite svoje pravo i budite odgovorni. Dajte šansu novim vrijednostima. Dajte šansu promjenama”, zaključuje Vukotić-Jelušić.
Bonus video:
