Dik će morati da proglasi konačne rezultate najkasnije 14. septembra, ako ne bude prigovora

Đukanović može da odugovlači prenos vlasti do kraja januara

Crnogorski Ustav ni zakonodavstvo ne predviđaju na osnovu čega će Đukanović nekome dati mandat za sastav vlade, a postoji samo rok da se skupština formira tri mjeseca od davanja prvog mandata

86528 pregleda 595 reakcija 110 komentar(a)
“Na novim izborima prošao bi još gore”: Đukanović, Foto: Boris Pejović
“Na novim izborima prošao bi još gore”: Đukanović, Foto: Boris Pejović

Ako predsjednik Crne Gore i Demokratske partije socijalista Milo Đukanović odluči da kupi vrijeme u namjeri da odugovlači formiranje nove vlasti, a u međuvremenu nekako dođe do još jednog mandata, u crnogorskom pravnom sistemu nema nikakvih prepreka da to uradi.

Prema Zakonu o izboru odbornika i poslanika, Državna izborna komisija moraće da proglasi konačne rezultate izbora najkasnije u ponedjeljak 14. septembra, ako ne bude prigovora zbog povrede biračkog prava na izborima 30. avgusta, kao što se čini da neće u vrijeme pisanja ovog teksta.

Iz Ustava proističe da šef parlamenta Ivan Brajović potom zakazuje prvu sjednicu novog saziva Skupštine koja se mora održati najkasnije 15 dana od dana objavljivanja konačnih rezultata izbora - odnosno najkasnije 29. septembra, ako DIK proglasi rezultate 14. septembra.

Međutim, Poslovnik Skupštine daje kraće rokove za održavanje prve sjednice novog saziva:

“Saziv na prvu sjednicu dostavlja se novoizabranim poslanicima narednog dana od dana podnošenja izvještaja Državne izborne komisije o sprovedenim izborima, a sjednica se održava najkasnije pet dana od dana upućivanja saziva poslanicima”.

Prema tome, ako DIK bude čekao posljednji dan da dostavi Skupštini izvještaj, konstitutivna sjednica parlamenta na kojoj se verifikuju mandati poslanicima, bira predsjednik, potpredsjednici i Administrativni odbor - potreban da se formiraju druga skupštinska radna tijela - mogla bi se održati i 21. septembra.

Od tog datuma teče rok od 30 dana da Đukanović da nekome mandat da sastavi Vladu.

“Predsjednik Crne Gore... predlaže Skupštini... mandatara za sastav Vlade, nakon obavljenog razgovora sa predstavnicima političkih partija zastupljenih u Skupštini”, piše u Ustavu.

Nije jasno da li će na konsultacije sa Đukanovićem ići predstavnici devet lista koje su uspjele da uđu u parlament, ili predstavnici preko 15 političkih partija, koje imaju poslanike u Skupštini.

Takođe, ni Ustavom niti bilo kojim drugim propisom nije regulisano kojim redosljedom će Đukanović pozivati na konsultacije, niti na osnovu čega će nekome dati mandat.

U većini zapadnih parlamentarnih demokratija Ustavom ili zakonom propisana su ta i druga pitanja u postupku konsultacija i imenovanju mandatara.

“Predsjednik Republike... povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konsultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika”, piše u Ustavu Hrvatske.

U Ustavu Crne Gore ne postoje nikakvi rokovi u kojima predloženi mandatar mora da sastavi vladu i sa programom izađe pred Skupštinu.

“Skupština se raspušta ako ne izabere Vladu u roku od 90 dana od dana kada predsjednik Crne Gore prvi put predloži mandatara”, piše u Ustavu Crne Gore.

“Predsjednik Crne Gore raspisuje izbore prvog narednog dana po raspuštanju Skupštine”.

U Ustavu nema ništa ni o povjeravanju mandata drugoj osobi da pokuša da sastavi Vladu, ako prvi mandatar to ne uspije, niti o rokovima za to.

U hrvatskom ustavu rok za prvog mandatara je 30 dana od dana prihvatanja mandata, a predsjednik Republike mu ga može produžiti za još 30 dana.

“Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predložena Vlada ne dobije povjerenje Hrvatskoga sabora, predsjednik Republike povjeriće mandat za sastav Vlade drugoj osobi... Ako Vlada ne bude sastavljena... Predsjednik Republike će imenovati privremenu nestranačku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor”, propisuje Ustav Hvrvatske.

Zbog ovih praznina u crnogorskom Ustavu, Đukanović teoretski, strogo pravno gledajući, može dati mandat nekome iz DPS-a, sačekati da prođu tri mjeseca konsultacija, i raspisati nove izbore, najkasnije krajem januara za proljeće 2021.

Neki analitičari sa kojima su “Vijesti” razgovarale, međutim, smatraju da bi takav način “borbe za opstanak” Đukanovića doveo u još gori položaj nego u kojem je, jer bi na prvi znak mogućih ovakvih opstrukcija došlo do protesta ne samo u domaćoj već i od strane međunarodne javnosti. “Prošao bi kao bivši predsjednik Makedonije”, rekao je jedan od njih.

Đorđe Ivanov je u martu 2017. godine odbio da da mandat pobjedniku na izborima Zoranu Zaevu, ali je to pod velikim pritiskom EU i SAD uradio dva i po mjeseca kasnije.

“Mislim da bi Đukanović na novim izborima prošao još gore”, rekao je jedan analitičar.

Đukanović je i sam u intervjuu za Novu S poslao poruku da će poštovati međunarodne demokratske standarde:

“Kada je u pitanju konstituisanje nove vlade, poštovaćemo, kao i u svemu, ono što su demokratska pravila savremene demokratske civilizacije. Da onaj ko ima 41 mandat u crnogorskom parlamentu, dobiće priliku da formira vladu”, rekao je on u intervjuu za televiziju Nova S u utorak.

Postoje dvije struje, jedna koja zagovara mirnu predaju vlasti i druga koja se svim silama i sredstvima trudi da to opstruira, dobije na vremenu, izazove nemire“, rekao je izvor “Vijesti”.

Drugi politički analitičar je rekao da ne isključuje mogućnost da se Đukanović odluči za scenario izazivanja nemira i uvođenja vanrednog stanja.

Izvor iz vrha pobjedničke koalicije rekao je „Vijestima“ da postoje informacije da se DPS još lomi oko načina izlaska iz ove situacije.

„Po našim informacijama, postoje dvije struje, jedna koja zagovara mirnu predaju vlasti, i druga koja se svim silama i sredstvima trudi da to opstruira, dobije na vremenu, izazove nemire“, rekao je taj izvor.

15 dana od objavljivanja konačnih rezultata izbora, dosadašnji šef parlamenta Ivan Brajović mora zakazati prvu sjednicu novog saziva Skupštine, najkasnije 29. septembra ako DIK proglasi rezultate 14. septembra

On nije znao da kaže u kojoj je „struji“ Đukanović, ali da je, sudeći po njegovim javnim izjavama i priznanju poraza, „bliži racionalnom rješenju“, odnosno mirnoj tranziciji i djelovanju DPS-a u opoziciji.

Na pitanje kako se pobjednička koalicija može suprotstaviti eventualnom pokušaju ovakve osptrukcije, taj izvor je rekao:

„Logično je da prva članica koalicije koja ode na sastanak sa Đukanovićem ponese sa sobom spisak sa 41 poslanikom i imenom mandatara i preda mu ga“, rekao je izvor iz vrha pobjedničke koalicije.

Funkcioneri DPS-a koje su “Vijesti” kontaktirale nijesu bili voljni da komentarišu temu ovoga teksta.