Pejović: EK nema dodatnih kriterijuma za Crnu Goru

On je kazao da nije vidio novu Strategiju EK i da ne zna kako će izgledati njena posljednja verzija
4 komentar(a)
Aleksandra Andrija Pejović, Foto: Ministarstvo evropskih poslova
Aleksandra Andrija Pejović, Foto: Ministarstvo evropskih poslova
Ažurirano: 22.01.2018. 18:33h

Evropska komisija (EK) nema dodatnih kriterijuma i pitanja za Crnu Goru u vezi sa poglavljima 23 i 24, kazao je ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović.

Ministarstvo evropskih poslova organizovalo je danas prezentaciju publikacije “Pregovori o pristupanju EU: Analiza mjerila za Crnu Goru kroz poređenje s mjerilima za Hrvatsku i Srbiju", urađenu u okviru projekta “Jačanje kapaciteta crnogorske uprave za proces pristupanja EU i instrument IPA II“ koji finansira Evropska unija.

Pejović je, odgovarajući na pitanja novinara koji su to novi kriterijumi vezano za poglavlja 23 i 24 koje Crna Gora treba da dopuni do 2019. godine, i šta konkretno EK u novoj Strategiji traži od Crne Gore, rekao da nema dodatnih kriterijuma i pitanja.

„Nama je cilj da ove godine u potpunosti ispunimo 83 privremena mjerila, kako bismo dobili završna. To će biti ti novi kriterijumi, koji će biti neophodni da bi se zatvorila ta poglavlja“, pojasnio je Pejović.

Kako je naveo, pretpostavlja se da će završna mjerila, kad ih Crna Gora dobije, biti uglavnom bilans rezultata.

„Dakle, taj praktični, konkretni rezultat koji institucije sistema treba da postignu na osnovu zakonodavstva koje je već izmijenjeno“, precizirao je Pejović.

On je podsjetio da je preko 70 zakona izmijenjeno, i da je ostalo još nekoliko, u oblasti temeljnih prava i pravosuđa.

„I to je to. Dakle, ne postoji ništa što bi bilo dodato u odnosu na ono što smo dobili krajem 2013. Kao 83 orivremena mjerila“, rekao je Pejović.

On je kazao da nije vidio novu Strategiju EK i da ne zna kako će izgledati njena posljednja verzija.

Šefica Pregovaračkog tima Srbije za pristupanje EU Tanja Miščević, kazala je da vlade Crne Gore i Srbije nijesu konsultovane prilikom izrade Strategije.

„Naravno da smo se potrudili šta u njoj piše, da pričamo sa državama članicama i institucijama EU, ali nas niko, prije svega mislim mislim na EK koja piše dokument, nije pitao ni šta očekujemo od strategije. Malo sam frustrirana time da smo partneri, a da nijesmo ni konsultovani“, dodala je Miščević.

Profesor Ekonomskog fakulteta Gordana Đurović upitala je zašto nijesu objavljena mjerila za poglavlje osam, i da li se radi finasijski račun procesa pristupanja, odnosno koliko to košta.

Pejović je kazao da su početna mjerila vlasništvo Evropske unije, i da ih oni nijesu objavili.

„Iz nekog razloga, EU ne objavljuje početna, ali objavljuje završna mjerila, što je više pitanje za EK. Mi smo slijedili pristup EU, koja nikad nije objavila početna, pa nijesmo ni mi“, kazao je Pejović.

Govoreći o vremenskom okvir, on je rekao da je program pristupanja rađen na osnovu onoga što je mandat ove Vlade.

„Jer ova Vlada može govoriti za sebe. Ali, program pristupanja je jedan plan kako ćete usklađivati, nikad neće prestati. Pravna tekovina se stalno donosi, i tako će biti i kad uđemo u EU“, rekao je Pejović.

On je kazao da je teško raditi finansijsku procjenu procesa pristupanja, jer je on izuzetno dug i razvučen.

Član Pregovaračke grupe Hrvatske za poglavlja 23 i 24, Kristijan Turkalj, kazao je da oni nijesu imali neke proračune. „Sve zavisi od toga šta ćete računati i kako".

"Ali ono što je bitno je ta dobit. Sjedite za stolom gdje se definišu politike, možete puno bolje odlučivati o budućim strategijama i voditi računa o svojim intereseima. Drugo, sredstva kroz IPU se multipliciraju u takvim iznosima da se morate dobro potruditi da ih apsorbujete", kazao je Turkalj.

Prema njegovim riječima, da je ta država, u ono vrijeme, imala najsloženiji proces pristupnih pregovora.

„Mislim da je to dobro, jer ono što smo sprovodili – sprovodili smo radi sebe samih. Moje iskustvo je pokazalo da je, možda samo izuzetno, u pregovaračkom procesu EU pogriješila u identifikaciji slabosti i problema“, kazao je Turkalj.

Kako je saopšteno na prezentaciji, cilj publikacije je da, uporednom analizom mjerila koje su tri države dosad dobile, pokaže način i pristup u pregovaranju EU u posljednjim proširenjima.

Analiza pokazuje i koje su obaveze i izazovi pred državama kandidatima za članstvo i šta je sve urađeno na tom planu, konkretno u slučaju Crne Gore i Srbije, uz osvrt na iskustvo Hrvatske.

Bonus video: