BEČIĆA OČEKUJE DA SE UHVATI U KOŠTAC SA PROBLEMOM

Dijalogom do dvotrećinske većine za reformu pravosuđa?

Poslanike čeka drugi pokušaj izglasavanja vrhovnog tužioca, ponovljeni treći konkurs za članove Sudskog savjeta, prvi pokušaj izbora dvoje sudija Ustavnog suda

54718 pregleda 236 reakcija 39 komentar(a)
Pravosuđe bi dvotrećinska većina trebalo da zaštiti od političkog uticaja: Stanković, Medenica i Desanka Lopičić u parlamentu, Foto: Boris Pejović
Pravosuđe bi dvotrećinska većina trebalo da zaštiti od političkog uticaja: Stanković, Medenica i Desanka Lopičić u parlamentu, Foto: Boris Pejović

Čim budu konstutuisana skupštinska tijela, novog predsjednika Skupštine Aleksu Bečića (Demokrate) očekuje da se uhvati u koštac sa problemom dvotrećinske većine za nastavak reformi u pravosuđu.

Odnosno, da uredi ono što njegov prethodnik Ivan Brajović (Socijaldemokrate) nije - otvori parlamentarni dijalog o tome kako konačno završiti izbor vrhovnog državnog tužioca (VDT), četiri člana Sudskog savjeta (SS) iz redova uglednih pravnika i dvoje sudija Ustavnog suda (US).

Poslanike čeka drugi pokušaj izglasavanja VDT-a, ponovljeni treći konkurs za četiri člana SS, a Skupštinski Ustavni odbor je početkom sedmice objavio spisak onih koji bi da zamijene dvoje sudija US koji početkom 2021. idu u penziju.

Bečić je nakon izbora kao jedan od prioriteta najavio nastavak reformi u pravosuđu, a politički pritisak za to mogao bi stići do sredine oktobra kada Evropska komisija bude objavila Izvještaj o napretku o pregovorima za Crnu Goru gdje je još prošle godine zamjereno to što ne primjenjuje zakonodavnio okvir za jačanje nezavisnosti i profesionalnosti pravosuđa.

Da promijeni put kojim je išao Brajović: Bečić
Da promijeni put kojim je išao Brajović: Bečićfoto: Skupstina.me

To znači da Ustav i zakoni koji su usvojeni uvođenjem dvotrećinske podrške za izbor čelnika pravosuđa i sudija US u parlamentu, zarad izbjegavanja političkog uticaja, treba da se primjenjuju.

Za to je potreban politički konsenzus koji bivša vlast nije ni pokušala da obezbijedi od jula 2018. kada je počelo v.d. stanje u SS, pa u oktobru 2019. kada je VDT Ivica Stanković ostao v.d. jer nije izabran njegov nasljednik.

Ako do januara, odnosno februara, kada dvoje sudija US stiče uslove za starosnu penziju, ne budu izabrani njihovi nasljednici, ta institucija će zapasti u dublje v.d. stanje jer njime rukovodi sutkinja čija pozicija nije propisana Ustavom.

Zato, i predstavnici civilnog sektora, ali i partije, očekuju da se hitno promjeni praksa u zakonodavnom domu, odnosno da vladajuća koalicija pokuša da obezbjedi dogovor sa opozicijom.

Na taj način su uostalom i izabrani sadašnji VDT, sudije US, četiri člana SS - uglavnom zahvaljujući podršci tadašnje opozicione Socijalističke narodne partije, koja je u nekim kandidatima prepoznala kvalitet, a zauzvrat je dobila i kompenzaciju za SS, US...

Potrebne stručne i ugledne osobe

Za izbor novih kandidata pored 41 poslanika tri vladajuće koalicije, potrebna je podrška još najmanje osam poslanika kako bi se biralo u drugom krugu - tropetinskom većinom.

U najboljoj varijanti, to znači i glasovi tri poslanika manjinskih stranaka, dva albanska, dva iz SDP-a i podrška jednog Socijaldemokrate ili DPS-ovca.

Ili većinska podrška DPS-a vladajućem savezu, što zavisi i od truda novog šefa parlamenta.

Da je za iskorak dalje potreban politički dijalog, saglasne su partije koje imaju poslanike u novom sazivu parlamenta, ali izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA)Tea Gorjanc Prelević koja godinama prati reformu pravosuđa:

“Radi se o funkcijama na koje treba da dođu stručne i ugledne osobe od kojih bi se moglo očekivati da nepristrasno i nezavisno obavljaju svoje dužnosti. Ako takve osobe budu predložene, onda bi se morao očekivati konsenzus pozicije i opozicije, da bi te ključne institucije nastavile da deluju tako da podrže uspostavljanje vladavine prava”, rekla je ona “Vijestima”.

Gorjanc Prelević sa članicana Sudskog savjeta
Gorjanc Prelević sa članicana Sudskog savjetafoto: Savo Prelević

Prethodni saziv Skupštine nije uspio da u prvom krugu glasanja izabere specijalnu tužiteljku Lidiju Vukčević za VDT jer opozicija, nezadovoljna njenim referencama, nije htjela da je podrži.

Vukčević vodi istrage koje sežu i do poslanika sadašnje Koalicije za budućnost Crne Gore, zastupala je optužnice za ratne zločine, koje takođe nijesu doživjele uspjeh na sudu, pa je podrška njoj veoma upitna.

 Vukčević nije dobila povjerenje poslanika
Vukčević nije dobila povjerenje poslanikafoto: Savo Prelević

Ona ili Danijela Danka Marković, savjetnica u Opštini Berane i bivša poslanica SNP-a, treba da dobiju 49 glasova podrške.

Sve to pod uslovom da do glasanja u dođe, jer je dijelu pravnika bilo sporno da Parlament novog saziva nastavi posao koji su počele njihove kolege iz prethodnog.

Gorjanc Prelević međutim kaže da zakonske prepreke za to nema:

“Smatram da izbori ne remete kontinuitet djelovanja Skupštine. Ustav u članu 91, stav 6 govori o tome: ‘U prvom glasanju Skupština bira vrhovnog državnog tužioca na predlog Tužilačkog savjeta. Ako predloženi kandidat ne dobije potrebnu većinu, Skupština u drugom glasanju bira vrhovnog državnog tužioca iz reda svih kandidata koji ispunjavaju zakonske uslove’. Smatram da u drugom krugu treba da se sprovede glasanje o obje kandidatkinje i da se, ako nijedna ne dobije potrebnu većinu, onda ide na raspisivanje novog konkursa”.

Marković očekuje da je izaberu

Na pitanje šta očekuje od drugog kruga glasanja, Danijela Marković kaže - da je izaberu:

“Pošto je prvi krug za izbor VDT završen i kandidat kojeg je predložio TS nije dobio većinu, smatram da novi saziv parlamenta treba da pokaže da zakonodavna vlast želi da doprinese u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, otkrivanju i kažnjavanju ratnih zločina, kao i napadu na novinare i medije. Sve to čini državu nestabilnom i nesigurnom, pa u što kraćem roku treba staviti tačku na izbor VDT-a. Očekujem da dobijem glasove i nove skupštinske većine, i nove opozicije, ali i glasove manjinskih partija jer bih kao VDT intenzivirala predmete ratnih zločna koji nažalost i danas opterećujuće deluju na društvo isto kao i djela organizovanog kriminala koja su sistematski podrivala ekonomsku moć države”.

Tužilački savjet je njenu protivkandidatkinju Lidiju Vukčević, u zvaničnom predlogu, okarakterisao kao “karijernu tužiteljku sa dobrim rezultatima”. Gorjanc Prelević kaže da isti uslovi za izbor važe i za članove Sudskog savjeta.

“Dva konkursa za izbor pravnika članova savjeta su okončana bezuspješno jer predloženi kandidati nisu dobili potrebnu većinu u Skupštini. Po posljednjem, trećem konkursu, prvi krug glasanja je održan 30. jula, u kome četiri predložena kandidata nisu dobila potrebnu većinu (Gavrilo Čabarkapa, Ibrahim Husejnović, Lidija Kovačević i Ljubinka Popović Kustudić). Ostalo je da se o njima poslanici izjasne u drugom krugu, kada će biti potrebno da za izbor svakoga od njih pojedinačno glasa 49 poslanika. Ako neko dobije potrebnu većinu, biva izabran, dok se za preostala mjesta raspisuje novi konkurs”.

Sudski savjet podsjeća Skupštinu na obavezu

Ugledni pravnici su prestali i da se javljaju na konkurse gdje im izbor zavisi od poslanika, jer se odlučuje politički.

To je uvijek bilo primjetno po pitanjima koja su postavljana kandidatima, a koja su se ticala određenih predmeta.

Za Sudski savjet se u prvom pokušaju javljao i profesor, bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava Nebojša Vučinić, ali nije dobio podršku i više nije predavao dokumenta.

U međuvemenu je Vlada izmjenila odredbe Zakona o sudovima i Sudskom savjetu i produžila mandat za četiri ugledna pravnika, do izbora njihovih nasljednika. To traje više od dvije godine.

“Koristimo priliku da i ovog puta pozovemo Skupštinu, bez namjere da određujemo način postupanja i rada ove grane vlasti, da u što kraćem roku izvrši svoju ustavnu nadležnost, kako bi se okončao produženi mandat dosadašnjim članovima Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika i izabrali novi članovi, a sve u cilju da se u potpunosti i predano sprovedu sve reforme potrebne za punopravno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji,” navodi se u odgovoru iz SS, kojim rukovodi profesorica Vesna Simović-Zvicer, takođe v.d. članica i predsjednica.

Podsjetili su da je 30. jula 2020. bilo neuspješno glasanje za prijedlog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu da se izaberu četiri člana ugledna pravnika.

V.d. stanje i u zaštitniku Ustava

U neformalnom dokumentu za 23 i 24, Evropska komisija je kritikovala i što je Sudski savjet tražio “rupu” u Ustavu i izabrao Vesnu Medenicu za treći mandat. Ukazali su i na izbor “predsjedavajućeg sudije” umjesto predsjednika Ustavnog suda iako pravni okvir ne predviđa takvu kategoriju.

Autoritet institucije koja je posljednja instanca prije Evropskog suda za ljudska prava, bio bi dodatno okrnjen ako bi i dvoje sudija Mevlida Muratović i Hamdija Šarkinović umesto odlaska u penziju početkom 2021.ostali v.d. sudija US. Iako po Zakonu o radu to nije moguće jer bi trebalo automatski da odu u penziju kada se za to steknu uslovi, zakonom o US propisuje se da će biti sudije do izbora novih.

Aleksa Bečić je ranije rekao “Vijestima” da očekuje nastavak procedure izbora sudija čim bude konstituisan nadležan odbor, a to je Ustavni.

Lista od 12 kandidata, među kojima su sudije Višeg suda Mirjana Popović, Tatjana Ljujić, Ranko Vukić, advokati Nikola Medojević i Kasim Dizdarević, aktuelna pomoćnica ministra pravde Marijana Laković Drašković, zamjenica ombudsmana Zdenka Perović... objavljena je na sajtu parlamenta.

Gorjanc Prelević objašnjava da će tu biti najmanje 10 dana i da se zatim obavlja razgovor sa kandidatima u Ustavnom odboru.

SNP razočaran efektima ranije podrške

“Vijesti” su parlamentarne partije i predstavnike pitale da li očekuju da novi predsjednik Skupštine pokrene dijalog i da li bi bilo zakonito i Ustavno nastaviti glasanje za VDT.

Iz medijskog tima nosioca liste “Za budućnost Crne Gore” Zdravka Krivokapića kažu da nije uobičajeno da se u jednom sazivu Skupštine započne izbor VDT-a, a u narednom nastavi. Dodaju da je to u ovom slučaju neminovnost, ali da takvo postupanje nije neustavno.

“Moguće rješenje znači izbor VDT, sudija i članova SS kroz izmjene zakona, u skladu sa Ustavom, ili kroz postojeću zakonsku regulativu”, piše u odgovoru “Vijestima”.

I iz SNP očekuju od Bečića da pokrene parlamentarni dijalog u pravcu obezbjeđivanja političke podrške za izbore u pravosuđu: “SNP je 2015. dala podršku aktuelnom vršiocu dužnosti VDT-a Ivici Stankoviću, smatrajući da će on iskreno i profesionalno ući u borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, što se nije desilo”.

Navode da dinamika rješavanja ovih pitanja zavisi od koalicionih partnera koji čine novu većinu, a da je SNP uvijek spremna da podrži “kvalitetne, dokazane i profesionalne kandidate”.

GP URA takođe očekuje pokretanje parlamentarnog dijaloga, da pravosuđe više ne bi bilo “rak-rana” društva.

“U prethodnom period svjedočili smo potpunom zaostatku kada su u pitanju reforme u tužilaštvu i odlučne akcije u cilju sprečavanja korupcije i kriminala. Zato je potrebno da novo tužilaštvo, odnosno personalna rješenja donesu prijeko potrebne promjene i odlučnost za rješavanje ovih problema”. Dodaju da izbor tih čelnih ljudi mora imati društveni konsenzus “ukoliko svi želimo dobro našoj državi i iskorijenjivanje pošasti kakve su kriminal i korupcija”.

Poslanik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović kaže da Bečić treba da nastavi sve one procese koji su se, kako navodi, u radu prethodne skupštinske većine pokazali opravdanim, kao i da unaprijedi ili otkloni one koji nisu dali očekivane rezultate.

“Naravno da očekujem da jedan od prioriteta treba da bude pokretanje parlamentarnog dijaloga u pravcu obezbjedjivanja političke podrške za deblokiranje institucija. BS nikada nije kalkulisala kada su u pitanju interesi bošnjačkog naroda, građana i interesima države... U prilog navedenog je i činjenica da smo iz klupa opozicije dali šansu Bečiću da otvori dijalog sa svim političkim subjektima, kako bismo došli do neophodnog dogovora i izašli iz v.d. stanja VDT, Sudskog savjeta i jednoglasno podržali najbolje kandidate za sudije US”.

Potpredsjednik SDP-a Bojan Zeković na pitanje da li smatra da je moguć dogovor oko izbora kandidata i da li su spremni da podrže kvalitetne kandidate bez političkog kalkulisanja, kazao je da “ako pod “političkim kalkulisanjem” podrazumijevamo raniju praksu tadašnje opozicije, a sadašnje većine, da svaku kvalifikovanu većinu “naplate” pozicijom za svoje funkcionere, nemamo namjeru da se tako ponašamo”.

“SDP je više puta pokazala da je spremna da podrži one predloge za koje smatramo da će doprinijeti jačanju ugleda i snaženju rada institucije i tako će biti i kad je u pitanju izbor VDT-a, ali i za kad su u pitanju članovi SS i sudije US”.

On smatra da pošto nije omogućeno izjašnjavanje u prethodnom sazivu, postupak izbora novog VDT-a treba vratiti na početak.

Poslanik Liberalne partije Andrija Popović kaže da jedan od prioriteta treba da bude dijalog oko obezbjeđivanja političke podrške za kadrova za koje je potrebna kvalifikovana većina.

“Treba nastaviti sa drugim krugom glasanja za izbor VDT-a”.

Fatmir Đeka, poslanik albanske koalicije “Jednoglasno”, ističe da se zalažu za ubrzavanje evropskih integracija:

“Očekujemo poziv i daćemo tome svoj doprinos u mjeri svoje političke snage”.

Vujičić: Skupština izgubila ulogu mjesta gdje se vodi dijalog

Zoran Vujičić, koordinator za vladavinu prava Građanske alijanse, kaže da je Skupština Crne Gore već duže vrijeme izgubila svoju ulogu kao mjesto vođenja dijaloga između političkih subjekata.

“Zato se kao nužna potreba nameće pokretanje političkog dijaloga između svih parlamentarnih partija koji je do sada bio nemoguć zbog dominantnosti DPS-a. On mora da počne već danas i rezultira ako ne konsenzusom onda ustavnim većinama za brojne odluke. On mora da obuhvati sve aktere i Skupština mora biti to mjesto, jer je i predsjednik došao na to mjesto sa tom izbornom platformom - pomirenje, depolitizacija, struka... Crna Gora mora izaći iz v.d. stanja i partije moraju ovom poslu odgovorno pristupiti. Ukoliko bude iskrenih napora u tom pravcu, mi ove godine možemo dobiti sve institucije sa ljudima od znanja, autoriteta i povjerenja. Realno je da se konkursi iz prethodnog saziva ponište i na ponovljenim izaberu najkvalitenije ljude”.