Jelušić: Na izborima uvećana podrška samostalnoj Crnoj Gori

Komentarišući sastanak lidera političkih partija u Ostrogu, Jelušić je ocijenila da se na taj način ispisala svojevrsna dijagnoza crnogorskog društva kao pretpolitičkog i poprilično anahronog

32772 pregleda 942 reakcija 122 komentar(a)
Jelušić, Foto: Boris Pejović
Jelušić, Foto: Boris Pejović

Pobjeda opozicije 30. avgusta istorijski je iskorak i vraćanje suvereniteta građanima, ocijenila je poslanica građanskog pokreta URA Božena Jelušić, navodeći da na palamentranim izborima nije samo potvrđena, već i značajno uvećana podrška samostalnoj Crnoj Gori.

Ona je kazala da, ako se pomisli na činjenicu da u Crnoj Gori čitave generacije nijesu iskusile život u državi u kojoj se vlast mogla promijeniti na izborima, pobjeda opozicije istorijski iskorak i vraćanje suvereniteta građanima.

Jelušić smatra da je pravo pitanje koliko su građani, a posebno politički subjekti koji se spremaju da vrše vlast, spremni da „izađu iz sebe“, navodeći da zdrav skepticizam opominje da ni nakon velikih društvenih uzleta okolnosti ne moraju nužno postati bolje.

„Upotrijebila bih i jednu možda odveć naturalističku metaforu: kao da je konačno pukao čir nesmjenjivosti, ali je sada potrebno da rana zacijeli, a ne da bude izvor nove infekcije“, kazala je Jelušić u intervjuu agenciji MINA.

Ona je rekla da je prvo je pitanje da li će današnja vlast imati snage i znanja da uči iz iskustva nakon izbora 2016.

„Tada je Demokratska partija socijalista (DPS) dobila posljednju, opominjuću poruku da je promjena nužna pa potom mirno nastavila sa bahatostima, insitucionalnim i svakim drugim, nakon kojih su stizale sve lošije vijesti i ocjene za Crnu Goru“, navela je Jelušić.

Ona je ocijenila da se ovakav rezultat izbora jedanput morao dogoditi, samo da je za Crnu Goru moglo biti mnogo bolje da se dogodio ranije.

„Mnogo više priželjkivala da budem u parlamentu 2016, osobito prije poraznog usvajanja zakona o prostornom planiranju, medijima, slobodnom pristupu informacijama, o raznim drugim zakonskim rješenjima koja su dodatno centralizovala i petrifikovala distribuciju političke moći i onemogućavala jednak pristup građana mogućnostima“, kazala je Jelušić.

Upitana da li smatra da bi nakon formiranja nove vlade, mogla biti ugrožena nezavisnost Crne Gore i evropski put, kako tvrde pojedini analitičari i predstavnici bivše vlasti, Jelušić je odgovorila da je njena računica nešto drugačija.

„Moja računica je nešto drugačija, ako smo sigurni da je opredjeljenje poslanika DPS-a zaista državotvorno, ako tome teže URA, Socijaldemokratska partija (SD), Socijademokrate, partije manjinskih naroda, izvjesno i većina u Demokratama“, rekla je Jelušić

Ona je ocijenila da zato na ovim izborima nije samo potvrđena već i značajno uvećana podrška samostalnoj i nezavisnoj Crnoj Gori i da o tome svjedoči i posljednje CEDEM-ovo istraživanje stavova građana.

„Pomenula bih i jedan znakovit detalj vezan za neke ljude koji su glasali za DF (često u strahu da njihov glas volšebno ne pomogne da opet pobijedi DPS). „Sada se opet mogu deklarisati kao Crnogorac“, reklo mi je više njih koji su na neki način doživjeli da im je nakon ovih izbora vraćena i pripadnost Crnoj Gori“, kazala je Jelušić.

Ona smatra da bi bojazan da može biti ugrožena nezavisnost Crne Gore bila opravdana ukoliko bi DPS i saveznici pokazali da je sve što su do sada radili bila manipulacija nezavisnošću, a u interesu preuzimanja resursa države i ličnog bogaćenja.

„Ukoliko nije bilo tako, naredni period će biti vrijeme preslaganja i neophodne katarze, a to će na budućim izborima biti od pomoći građanima da se opredjeljuju u skladu sa svojim uvjerenjima, a ne vođeni strahom ili gnijevom“, navela je Jelušić.

Ona je rekla da za Crnu Goru i njen napredak nije bilo mnogo problema u domenu spoljne politke, i da je to u dobroj mjeri potvrdio sporazum trojice lidera, a da su problem bile i ostale zarobljene inisitucije i simulacija nezavisnog sudstva.

Jelušić je rekla da se URI nakon izbora uglavnom upućuju opomene da ne iznevjeri građane.

„I URA to ne smije učiniti. Prvo ne smije iznevjeriti svojih dvadeset i dvije hiljade birača, potom one građane koji su glasali za opozciju zbog želje da se demontira režim, ali ništa manje ni one građane koji su glasali DPS jer su privrženi nezavisnoj i samostalnoj Crnoj Gori“, poručila je Jelušić.

Ona je kazala da nema URA odgovornost samo prema nekoliko desetina, pa ni blizu dvije stotine hiljada glasača, već prema svim građanima, njih šest stotina i pedeset hiljada.

„Nije pošteno očekivati da sada o DPS-u više brine URA od njega samog i da umjesto obećane borbe za diskontinuitet vlasti, baš URA omogući režimu „još jedan krug“ nazadovanja i dodatne hibridizacije režima“, rekla je Jelušić.

Ona je navela da URA neće biti ničiji pontonski most – „niti ka daljoj pogubnoj upravi niti ka bilo kom obliku unionizma, jer se i jedni i drugi, poput onog kola, okreću oko „unutrašnje praznine“.

Jelušić je ocijenila da je koncept predsjednika države kao predsjednika svih građana napušten u protekle četiri godine.

„Kao šef partije na vlasti i čovjek koji se na partijskom kongresu založio za stvaranje državne crkve, Đukanović je time što nije prisustvovao sjednici parlamenta u novom sazivu samo ostao dosljedan, ma koliko to bilo pomalo prijeteće i tužno za Crnu Goru“, rekla je Jelušić.

Ona je dodala da su poslanici DPS-a pokazali dostojanstvo i korektnost u svojim reakcijama i nastupu.

Na pitanja šta će biti glavni izazov novoj vlasti, Jelušić je odgovorila da URA vidi ekspertsku vladu kao nužan činilac ekonomskog, pravnog, političkog i društvenog ozdravljenja Crne Gore, čije se vrijednosti temelje na priznavanju ustavno-pravnog poretka i države kao nezavisne i suverene, sekularne i građanske, antifašističke i sa jasnim spoljno-političkim kursom.

Ona je kazala da su vodeći programski zadaci nove vlast konsolidacija javnih finansija, stvaranje uslova za buduće slobodne izbore, zatvaranje ključnih poglavlja, uključujući zaštitu životne sredine, u procesu pristupanja EU, predlaganje zakona o porijeklu imovine i o lustraciji.

„Predlaganje izmjena i dopuna Zakona o radu, posebno u onom dijelu kojim će se definisati uslovi za zapošljavanje i upravljanje ljudskim resursima u javnim službama, reforma obrazovnog i zdravstvenog sistema u pravcu stimulacije prvenstveno kvalitetnog sektora javnog zdravlja i javnog obrazovanja“, navela je Jelušić.

On smatra da je pravi izazov “čišćenje“ svih negativnosti „po dubini“, na način da se osnaže, a ne dodatno dezavuišu važne institucije društva, bilo da su dio zakonodavne, izvršne ili sudske vlasti, ali i slobodnih medija, koji moraju biti kontrolor onih u čijim su rukama novac ili moć.

„Tu svakako dolazimo do problema broja i profilacije partija i grupa koje čine sastav nove većine, koja odista izaziva pomisao na „rogova u vreći“. Upravo zbog toga je koncept ekspertske vlade i obnova institucija jedini mogući „kišobran“ za sve ideološki različite konstituente“, ocijenila je Jelušić.

Ona je kazala da bi bilo nerazumno vjerovati da su politički motivi DPS-a i saradnika do sada bili čisti i u interesu svih građana i države, baš kao što bi bilo besmisleno da to neko sada bezrezervno očekuje od svih konstituenata nove vlasti.

„Bez želje za metodološki neutemeljenom generalizacijom, iz lokalnog iskustva znam da promjena vlasti dovodi do pozitivnih pomaka, ali da ostaje opasnost od preuzimanja istih partitokratskih praksi. Kao poslanica svakako to neću smetnuti s uma“, navela je Jelušić.

Ona je rekla da je bahatost režima u Budvi doprinijela da DF i „doslovno zbriše“ DPS sa još četiri stranke u koaliciji, da malo redukuje rezultat Demokrata i tek neznatno popravi rezultat građanske opcije (jer URA i SDP imaju sada po jedan mandat).

„Lično sam pod čuvenim šatorom upozoravala odbornike DPS-a da im onakvo preuzimanje vlasti neće donijeti ništa dobro i to se obistinilo. U bliskom susretu sa „kornjačama“, kod građana su proradile snažne emocije i gnijev, a u takvim momentima se ne donose uvijek racionalne odluke“, ocijenila je Jelušić.

Ona je rekla da je potom došao ritual osveštanja zgrade opštine – „primjer iste one matrice koja je Opštinu „branila“ specijalcima i kršila Ustav Crne Gore“.

„U prethodne četiri godine se to nije radilo, ali su razotkriveni putevi novca, napunjena kasa i stvoreni uslovi da grad prodiše“, kazala je Jelušić.

Komentarišući sastanak lidera političkih partija u Ostrogu, Jelušić je ocijenila da se na taj način ispisala svojevrsna dijagnoza crnogorskog društva kao pretpolitičkog i poprilično anahronog.

„Kada se govori o ostroškom sastanku, ne treba zaboraviti ni čitave grozdove različitih ustupaka kojim je režim DPS-a obilno darivao Crkvu. Rekla bih da se događaj može posmatrati iz dva ugla: kao moguća klerikalizacija države, ali i kao sekularizacija same crkve. U ovom „tangu“, po mom mišljenju, suštinski gube obije strane“, ocijenila je Jelušić.

Ona je rekla da je bila iznenađena zbog mjesta sastanka jer Ostrog ima odveć snažno simboličko značenje i da zato ne smatra da je bio pravo mjesto za pregovore.

Jelušić je kazala da je razumjela i Abazovićev argument da je išao da razgovara „sa ljudima, a ne sa simboličkom snagom nekog mjesta“.

„Za mene je mnogo važnije to što je susret u Ostrogu potvrdio da su politički subjekti „pali“ na ispitu rodne ravnopravnosti. O tome svjedoče kako manji broj žena u sastavu novog parlamenta tako i isključivo „muški“ pregovori nove većine“, navela je Jelušić.

Ona je kazala da je nezamislivo da se u Ostrogu pojavila i neka političarka da pregovara. „Ako, dakle, u Crnoj Gori „nema razgovora nako muškoga“ i ako je tako lako obespraviti i u izvjesnom smislu poniištiti polovinu Crne Gore, onda je to ozbiljan znak upozorenja“, smatra Jelušić.

Ona je kazala da njen politički angažman nikada nije bio usmjeren ka Crnoj Gori poškropljenoj „svetom vodicom“ autoritarnosti, koja se, po pravilu, najbolje slaže sa obnovom religijskih praksi.

„Ni Program GP URA nije ka tome usmjeren, niti programska opredjeljenja Zelenih Evrope, kojima se ovaj pokret pridružio. Ukoliko se stvari u najskorijem roku ne promijene, mislim da će to biti i jasan znak i EU da smo „uzalud krečili“," kazala je Jelušić.

Ona je ocijenila da puko iskazivanje opredjeljenja za rodnu ravnopravnost nije dovoljno i da je sigurna da bi i pregovori bili drugačiji da u njima ravnopravno učestvuju žene.

„Umjesto toga, žene u Crnoj Gori sada ne samo da moraju da se bore sa ograničenjima „staklenog plafona“ već se nad njima nadvio mnogo opasniji, rigidno patrijarhalni „plafon“ isključivanja“," zaključila je Jelušić.

Bonus video: