NI GLAS ZA “ZELENE” U KRALJSKIM BARAMA

Ekologija pada u vodu na dan izbora

Najviše mještana zaokružilo DPS uprkos tome što se oštro protive gradnji mHe

60137 pregleda 568 reakcija 67 komentar(a)
Cijevi (ne)će u rijeke: Kraljske Bare, Foto: Dragana Šćepanović
Cijevi (ne)će u rijeke: Kraljske Bare, Foto: Dragana Šćepanović

Iako mještani Kraljskih Bara tvrde da već dva mjeseca nemaju prečeg posla od borbe za zabranu gradnje malih hidroelektrana (mHE), da im je očuvanje prirode najveći prioritet i da su zbog danonoćnih straža zanemarili imanja i stoku, nijedan glas nijesu dali koaliciji u kojoj je stranka “zelene” profilacije na nedavnim izborima.

Najviše mještana tog kolašinskog sela zaokružilo je DPS, uprkos tome što je upravo vlast te partije odobrila gradnju mHE na tri vodotoka i trenutno jedne od najglasnijih ekoloških aktivista u državi pokrenula da zaštite životnu sredinu. Kraljske Bare nijesu po tome specifične, slično je i u ostalim sredinama sa izrazitim ekološkim problemima.

Mještani sve više prepoznaju probleme od kojih zavisi njihov svakodnevni kvalitet života, ali to nerijetko zanemare kada uzmu olovku u ruke na izborni dan.

Objašnjavajući zbog čega je tako, Zoran Mikić iz Građanskog pokreta URA za “Vijesti” kaže da treba imati na umu da je “Crna Gora do 30. avgusta bila jedina država u Evropi u kojoj se vlast nikada nije mijenjala na izborima”.

Prema njegovim riječima, “atmosferu podjela i nametanja velikih tema i pitanja kreiraju mediji koji su bliski odlazećem režimu”. Zbog toga, objašnjava, građani na izborima ne biraju u značajnijoj mjeri građanske opcije koje se bave životnim temama i problemima, već glasaju shodno nacionalnim ili vjerskim ubjeđenjima.

Mikić ističe da očekuje da će stanje ubuduće biti značajno drugačije i da će to biti vidljivo već na sljedećim izvborima.

Zoran Mikić
Zoran Mikićfoto: Printscreen

“Građani nijesu vjerovali u mogućnost promjena niti su bili svjesni vrijednosti svog glasa. Poslije 30. avgusta napokon su postali svjesni da su oni nosioci suvereniteta i da svaka vlast mora da zavisi od slobodne iskazane volje građana. Crna Gora je, godinama, duboko podijeljena država, sa velikim socioekonomskim i institucionalnim problemima. U takvoj situaciji, vlast uvijek nameće teme koje dijele građane, bilo da su to nacionalna i vjerska pitanja, ili pitanja simbola poput himne, zastave, jezika… Sve to s ciljem da skrene pažnju sa suštinskih životnih pitanja”, kaže on.

Mikić kaže da očekuje da će građani sve više voditi računa o životnim pitanjima i svojim svakodnevnim problemima, jer je “smjenom vlasti razbijena matrica podjela i nametanja velikih tema”.

Iako je jedan od najaktivnijih u borbi za sprečavanje gradnje mHE u Kraljskim Barama, Novica Dragojević kaže da na posljednjim parlamentarnim izborima nije imao na umu ekološke, već neke druge teme. Da zanemari proritete, ističe, bio je prinuđen pod pritiskom “velikih tema”.

Novica Dragojević
Novica Dragojevićfoto: Dragana Šćepanović

“Naime, tada dolaze jako potencirani i nametnuti drugorazredni problemi, kao što je pitanje države, religije, jezika, pripadnosti narodu, pa čak i nekoj partiji, uključivanja u neki savez… Ta se pitanja postavljaju kao fundamentalna pa čak i kao pitanja opstanka. Sve se to postavlja kao istina, a u stvari je farsa koja potiskuje i kida mnoge životne karike pa i one sa prirodom”, rekao je Dragojević.

Predsjednik Skupštine opštine (SO) Kolašin Milan Đukić ocijenio je da su građani u dosadašnjem periodu prepoznavali probleme, ali nijesu u dovoljnoj mjeri prepoznavali zelene inicijative i politike.

Milan Đukić
Milan Đukićfoto: Privatna arhiva

“Ta situacija se, izgleda, mijenja, jer smo svjedoci sve intenzivnijeg građanskog aktivizma i sve masovnijih protesta protiv ugrožavanja životne sredine. Sada možemo posvjedočiti i da je građanski pokret URA na ovim izborima u kampanji hrabro istakao i zelene inicijative kao koncept i svoju saradnju sa evropskim zelenima. Po njihovom rezultatu bih rekao da se to politički isplatilo”, kazao je Đukić, nosilac liste Grupa birača na lokalnim izborima, a koja postoji 14 godina.

On navodi da bi partije trebalo da pojednostave kampanju, kako bi građani prepoznali “zelene politike”.

“U pravcu konkretnih pokazatelja kako se ovim politikama unapređuje kvalitet života”.

Kvalitet života, ističe Đukić, “nije samo u očuvanoj sredini i njenoj fizionomiji, već i u ekonomskoj valorizaciji”.

“Turizam i ekologija su već dokazan ekonomski model na sjeveru Crne Gore, ali postoje i mnogi drugi. Recimo, lično sam aktuelizovao problem zaštite ribljeg fonda na kolašinskim rijekama. Očuvanjem i organizovanim upravljanjem može da se obezbijede ogromna finansijska sredstva za jednu malu zajednicu kakva je kolašinska. Evropska unija i dalje izdvaja velika sredstva za usklađivanje zelenih politika, pogotovo za zemlje kandidate”. Dragojević najavljuje da će “zelene nelogičnosti” građani ispraviti. Već se poodmaklo u formiranju Udruženja za zaštitu Komova, s ciljem zaštite životne sredine, ali i valorizacija bogatstva tog kraja. To je, objašnjava Dragojević, jedan način povratka prirodi i trud da se utiče na kvalitet svakodnevnog života.

Ističe i da očekuje da nametnute teme neće nikada više biti prioritet ni njemu ni komšijama.

Mikić: Zeleni talas promjena polako stiže i u Crnu Goru

Mikić podsjeća da su Zeleni Evrope i partije koje baštine u programima ekologiju i zaštitu životne sredine najbrže rastuća grupacija u Evropi. Njihov klub u Evropskom parlamentu trenutno broji 67 poslanika.

“Siguran sam da zeleni talas promjena polaka stiže i u Crnu Goru. Rezultat koalicije ‘Crno na bijelo’ na posljednjim izborima je prvi korak u rastu građanskih i zelenih opcija u Crnoj Gori. Zaštita životne sredine i zelene teme biće jedan od fokusa djelovanja nove vladajuće većine u narednom periodu. Već sada se po posljednjim anketama uočava značajan trend rasta podrške pokretu URA i koaliciji iCrno na bijeloi. Siguran sam da će građani u fokus svog interesovanja u narednom periodu staviti ekonomske teme, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, zaštitu životne sredine i održivi razvoj”. Mikić tvrdi da će “svaka naredna vlast morati da pokaže rezultate u praksi i da se posveti životnim temama jer će građani više nego ikad voditi računa o tome ko radi u njihovom interesu”.

Đukić: U fokusu lokalni problemi, bez visoke politike

Đukić kaže da grupe građana predstavljaju efikasan politički i organizacioni model.

“One su najbliže građanima i njihovim interesima jer nijesu opterećene centralizovanim partitokratskim modelom funkcionisanja. Mi smo najstarija Grupa građana u Crnoj Gori. Uspjeli smo da opstanemo i izborimo se na uzburkanoj političkoj sceni, upravo zato jer su nam u prvom planu bili konkretno lokalni problemi, pa i oni koji se tiču životne sredine. Nama je uvijek bilo bitnije da, recimo, riješimo problem kanalizacije u našoj opštini, nego visoka politika”.