"nepotrebno komplikovanje pregovora oko formiranje nove vlade"

Povlačenje Zakona nemoguće bez nove Vlade

Teško je objasniti uslovljavanje podrške Vladi pokrenutom inicijativom, rekao je Boris Marić

56051 pregleda 441 reakcija 107 komentar(a)
“Crkva nije stavljala pod znak pitanja čitav zakon”: sa litije u Podgorici, Foto: Savo Prelević
“Crkva nije stavljala pod znak pitanja čitav zakon”: sa litije u Podgorici, Foto: Savo Prelević

Inicijativa predsjednika Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića da se prije formiranja Vlade u Skupštini povuče Zakon o slobodi vjeroispovijesti je pravno nemoguća i otvaranjem tog pitanja nepotrebno se komplikuje proces pregovora oko formiranja nove vlade.

To su ocijenili sagovornici “Vijesti”, navodeći da bi prestanak važenja Zakona u cjelini zahtijevao intervenciju Vlade, te da niko ne vjeruje da Vlada, na čelu sa Duškom Markovićem, koja još vrši svoju funkciju ima spremnost da potpiše Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori (SPC) u tehničkom mandatu.

Knežević je prije dva dana tokom sastanka sa kandidatom za mandatara Zdravkom Krivokapićem, u ime svoje partije, predložio da novouspostavljena parlamentarna većina i prije izbora vlade, povuče Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Nakon toga bi se, kako je ocijenio, stvorili preduslovi da država Crna Gora potpiše Temeljni ugovor sa SPC i patrijarhom srpskim Irinejom. Kneževićev predlog podržan je juče i na sjednici Predsjedništva DNP-a, uz konstataciju da bi nakon pomenutih poteza, u prvom kvartalu 2021. godine trebalo donijeti novi Zakon o slobodi vjeroispovijesti.

Pravnik i bivši ministar pravde Dragan Šoć je kazao “Vijestima” da je Kneževićeva inicijativa da se zakon povuče pravno nemoguća, pojasnivši da je izraz „povući“ laički, te da Zakon može prestati da važi u cjelini, što bi zahtijevalo intervenciju Vlade.

On je istakao da je predlagač zakona bila Vlada i da s obzirom na to da je zakon ušao u pravni sistem, može samo da se donese zakon o prestanku važenja zakona u cjelini.

To bi, kako je rekao, izazvalo niz problema:

„Na primjer, koji zakon će važiti ako taj prestane da važi i čitav niz praktičnih problema koji se time otvara...”

Izvršni direktor Centra za građanske slobode (CEGAS), Boris Marić, ocijenio je da se otvaranjem ovog pitanja nepotrebno komplikuje proces pregovora oko formiranja nove vlade.

“Pritisak je direktno adresiran na GP URA. Mora se graditi veći nivo povjerenja i u procesu pregovora, jer osim činjenice da treba ukinuti sporne članove Zakona o vjeroispovjesti i formirati radnu grupu koja bi došla do zakonskog teksta koji je u cjelosti u duhu evropskih riješenja iz ove oblasti, nije manje bitno kakva će rješenja biti u polju finansija i vladavine prava”, kazao je Marić. On je istakao da eventualni Temeljni ugovor nije tema u ovom trenutku, navodeći da je za to potrebno i vrijeme i da to ne zavisi samo od sekularne vlasti.

Marić je naglasio da je legitimno imati političke zahtjeve i u ovom polju, navodeći da svaki od poslanika novog parlamenta može podnijeti predlog zakona kojim bi se sporni zakon stavio van snage:

“Teško je objasniti uslovljavanje podrške Vladi pokrenutom inicijativom, ako nema dileme da se sporni članovi Zakona moraju brisati”.

SPC je ranije tražila brisanje članova 62, 63 i 64, kojima je predviđeno da svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije 1918. godine, a za koje ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica uknjiže kao državno vlasništvo. Vlada je pred izbore bila spremna da izmijeni dio spornih članova, ali je SPC odbila kazavši da je Vlada postavila ultimatum crkvi u vidu obavezne registracije Mitropolije crnogorsko-primorske i eparhija SPC u Crnoj Gori, što je za Crkvu ponižavajuće.

Marić je kazao da je nesporno iskazana i potreba da se sa SPC potpiše

Temeljni ugovor, “tako da čudi i brzina i uslovljavanje”.

“Nadam se da niko ne vjeruje, da Vlada koja još uvijek vrši svoju funkciju, na čelu sa (Duškom) Markovićem ima spremnost da potpiše temeljni ugovor u tehničkom mandatu”, rekao je Marić.

Šoć, koji je član ekspertskog tima Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) za pregovore sa Vladom o tom Zakonu, istakao je da su izmjene i dopune Zakona dobro rješenje, jer u tom slučaju nije nužno da se Vlada izjašnjava, što bi se poklopilo sa zahtjevima Crkve.

„Treba ići na izmjene zakona u onom dijelu u kojem su one bile označene od Episkopskog savjeta SPC u Crnoj Gori i da se time problem riješi... Uobičajeno se izjašnjava Vlada, ali nije nužno. Može čak i postojeća vlada da kaže da se ne slaže sa tim ako takav predlog upute poslanici, ali to nema ni formalnu ni političku težinu koju bi imala činjenica da se čitav jedan zakon izuzima, odnosno prestaje da važi“, kazao je Šoć.

On je podsjetio da je u proteklom periodu Crkva insistirala samo na dvije tačke: „Da se imovinska pitanja izuzmu iz tog zakona i da se tretiraju kao i svako drugo imovinsko pitanje... Drugo, da se precizno izdvoje pitanja evidencije kao deklarativnog akta, koji bi se odnosio na tradiconalne crkve u odnosu na one koje su novoformirane“, objasnio je Šoć.

Istakao je da crkva nije stavljala pod znak pitanja čitav Zakon iako je, pojašnjava Šoć, imala kritičkih primjedbi i na druge odredbe.

Pravnik i član Predsjedništva Demokratske Crne Gore, Neven Gošović, pojasnio je da se izmjene, dopune, ili stavljanje van snage nekog zakona mogu izvršiti samo zakonom, i samo u postupku po kojem je donešen zakon čije se izmjene, dopune ili prestanak važenja predlažu.

Istakao je da, saglasno Ustavu, pravo predlaganja zakona imaju vlada i poslanik, kao i šest hiljada birača, preko poslanika kojega ovlaste.

Pojašnjava da se postupak za donošenje zakona pokreće podnošenjem odgovarajućeg predloga zakona i mora biti obrazložen.

“Obrazloženje predloga zakona mora sadržati ustavni osnov za uređivanje pitanja koja su predmet predloga zakona, razloge za donošenje zakona, objašnjenje osnovnih pravnih instituta, procjenu finansijskih sredstava za sprovođenje zakona, postojanje javnog interesa zbog kojeg je predloženo povratno dejstvo, ako predlog zakona sadrži odredbe za koje se predviđa povratno djestvo, kao i usaglašenost sa pravnim tekovinama EU i potvrđenim međunarodnim konvencijama”, naveo je Gošović.

On je istakao da se sam postupak razmatranja predloga zakona na radnim tijelima i na sjednici Skupštine, kao i njegovo izglasavanje, sprovodi na način utvrđen Poslovnikom Skupštine.