Borel: Građani Zapadnog Balkana su dio Evrope i pripadaju EU

"Današnji izvještaji o paketu proširenja daju rigorozne procjene koje ukazuju na put koji slijedi, ističući što je do sada postignuto, a gdje je potrebno uložiti još dosta napora", kazao je Borel

3154 pregleda 2 komentar(a)
Borel, Foto: BETAPHOTO
Borel, Foto: BETAPHOTO

Kredibilna politika proširenja je geostrateško ulaganje u mir, sigurnost i privredni rast u cijeloj Evropi, naročito u vrijeme sve većih globalnih izazova i podjela, saopšteno je iz Evropske komisije (EK).

EK je danas usvojila saopštenje o politici proširenja EU i Paketu proširenja za 2020. godinu.

Navodi se da su godišnji izvještaji, kojima se ocjenjuje sprovođenje temeljnih reformi na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, predstavljeni zajedno s jasnijim i preciznijim preporukama i smjernicama o sljedećim koracima za te partnere, u skladu s poboljšanom metodologijom proširenja.

Visoki predstavnik EU za spoljnju politiku i sigurnost/potpredsjednik Evropske komisije Žozep Borel rekao je da su građani Zapadnog Balkana dio Evrope i da pripadaju Evropskoj uniji (EU).

"Današnji izvještaji o paketu proširenja daju rigorozne procjene koje ukazuju na put koji slijedi, ističući što je do sada postignuto, a gdje je potrebno uložiti još dosta napora", kazao je on.

Predstavljajući godišnji Paket proširenja, komesar EU za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji je naveo je da je od početka mandata ove komisije, njegov cilj bio da se osigura da i njihovi partneri na Zapadnom Balkanu i njihove države članice povrate povjerenje u pristupni proces.

Varhelji je kazao da rigorozne, ali pravične procjene koje su danas predstavljene detaljno prikazuju dokle su zemlje stigle sa reformama i daju jasnije smjernice i preporuke za buduće korake.

Varhelji
Varheljifoto: BETAPHOTO

"Njihova dinamična primjena će ubrzati njihov napredak na putu ka EU i donijeti dugotrajne rezultate. Paralelno s tim, predstavili smo ekonomsko-investicioni plan, kako bismo potakli njihov dugoročni oporavak i ubrzali njihovo ekonomsko približavanje EU”, kazao je Varhelji.

Iz EK su ocijenili da je kredibilna politika proširenja geostrateško ulaganje u mir, sigurnost i privredni rast u cijeloj Evropi, naročito u vrijeme sve većih globalnih izazova i podjela.

Navodi se da je čvrsta i na učincima zasnovana perspektiva punopravnog članstva u EU za Zapadni Balkan dio političkog, sigurnosnog i ekonomskog interesa same Evropske unije".

"U Saopštenju Komisije „Poboljšanje pristupnog procesa - kredibilna perspektiva EU-a za Zapadni Balkan, koju su države članice odobrile u martu 2020.godine, izloženi su konkretni predlozi za jačanje pristupnog procesa, čineći ga predvidljivijim, vjerodostojnijim, dinamičnijim i pod jačim političkim upravljanjem", kaže se u saopštenju.

Ističe se da pojačani pristup naglašava važnost procesa pristupanja zasnovanog na zaslugama, koji je izgrađen na povjerenju, međusobnom pouzdanju i jasnim obavezama EU i Zapadnog Balkana, s još jačim fokusom na ključne reforme.

Ocjenjuje se da neosporan napredak na području vladavine prava i dalje predstavlja značajan izazov, koji je često u korelaciji sa nedostatkom političke volje.

Navodi se da se lagani tempo u pravosudnoj kulturi nastavlja u cijeloj regiji Zapadnog Balkana, bez dovoljne opredijeljenosti u primjeni načela nezavisnosti sudstva.

"Ukupni tempo borbe protiv korupcije je usporen i dosadašnji rezultati većine partnera daleko su od ispunjavanja zahtjeva za članstvo, dok je u području slobode izražavanja i pluralizma medija najmanje napretka postignuto prošle godine", kazali su iz EK.

Ukazuje se da Komisija prvi put procjenjuje ukupnu ravnotežu u pristupnim pregovorima i sa Crnom Gorom i sa Srbijom i predlaže naredne korake.

U EK smatraju da bi to trebalo da omogući da se putem međudržavnih konferencija, koje bi se trebale održati nakon objavljivanja godišnjeg paketa Komisije, osiguraju forumi za politički dijalog o reformama, utvrdi stanje u pogledu cjelokupnog procesa pristupanja i utvrde planovi za godinu koja slijedi, uključujući i otvaranje i zatvaranje poglavlja i moguće korektivne mjere.

Navodi se da u slučaju Albanije i Sjeverne Makedonije, Komisija zadovoljstvom očekuje prve međudržavne konferencije, koje će se sazvati što je prije moguće, po usvajanju pregovaračkih okvira od strane Savjeta.

"Komisija je potvrdila dalji napredak u sprovođenju reformi u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. Albanija je već postigla odlučujući napredak i blizu je ispunjavanja uslova koje je postavio Savjet u pogledu prve međudržavne konferenciju", navodi se u saopštenju.

Bonus video: