"napredak ograničen na području vladavine prava"

Izvještaj EK - put CG ka EU koči korupcija, problemi u pravosuđu, afere...: Vrijeme je za ubrzanje

Ton izvještaja Evropske komisije nije ohrabrujući nakon osam godina pregovora sa EU, kaže Jovana Marović. Nije vrijeme za prepucavanja, nego da država krene naprijed, poručuje Tomas Vajs. Nedostatak odličnih ocjena objašnjava i sporost u zatvaranju poglavlja, kazali su iz Instituta alternativa

29685 pregleda 82 reakcija 22 komentar(a)
Više godina nije registrovan napredak u oblasti slobode izražavanja: Popa i Drljević, Foto: Boris Pejović
Više godina nije registrovan napredak u oblasti slobode izražavanja: Popa i Drljević, Foto: Boris Pejović

Potrebna je snažna politička volja da se efikasno riješi pitanje korupcije u Crnoj Gori, nije bilo pomaka u rasvjetljavanju ključnih afera, kao ni u oblasti slobode izražavanja, dok nezavisno sudstvo ostaje izazov, navodi se u novom Izvještaju Evropske komisije (EK).

U tekstu juče predstavljenom u Briselu, piše da će ukupni napredak u pristupnim pregovorima zavisiti od napretka na području vladavine prava, gdje je, kako je navedeno, napredak Crne Gore ograničen.

Izazovi, kako se ocjenjuje, ostaju, posebno u pogledu nezavisnosti, profesionalnosti, efikasnosti i odgovornosti pravosuđa.

“Odluka Sudskog savjeta o ponovnom imenovanju sedam predsjednika sudova, uključujući predsjednika Vrhovnog suda, na najmanje treći mandat, izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog tumačenja predloga Sudskog savjeta i ustavnog i zakonskog okvira, koji ograničava ta imenovanja na najviše dva mandata kako bi se spriječila prevelika koncentracija vlasti u pravosuđu”, ukazali su iz EK i podsjetili na izjavu potpredsjednika Vlade Zorana Pažina koji je predložio da oni koji su tako izabrani podesu ostavke.

To, kako se ističe, nije u skladu sa GRECO preporukama o nezavisnosti sudstva, koje se očekuje da Crna Gora ispoštuje, kako ne bi poništila ranija dostignuća u reformi pravosuđa.

Dodaju i da zabrinutost izaziva profesionalni kapacitet članova Sudskog i Tužilačkog savjeta.

Izvršna direktorica Politikon mreža Jovana Marović, za “Vijesti” kaže da su ocjene u izvještaj EK očekivane uzimajući u obzir stanje u zemlji, kao i to da su tokom 2020. godine reforme bile “na čekanju”.

Ključni problemi ostaju isti: Jovana Marović
Ključni problemi ostaju isti: Jovana Marovićfoto: Zoran Đurić

“Ukazano je na ograničen napredak tamo gdje ga je bilo i na velike probleme na koje svi koji prate reformske procese u Crnoj Gori godinama ukazuju, a koji se odnose na rad institucija, posebno pravosuđa, transparentnost i odgovornost. Ključni problemi, dakle, ostaju isti. U izvještaju se i ove godine, kao uostalom u svakom izvještaju od njenog izbijanja, pojavljuje “afera Snimak” i odsustvo adekvatnog epiloga i mislim da to najbolje i pokazuje koliko institucije ozbiljno pristupaju ocjenama i preporukama EK”, rekla je Marović.

Isto se, kako je dodala, odnosi i na rad Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), gdje je samo zamijenjeno rukovodstvo, a obrasci u radu zadržani: loše određivanje prioriteta i selektivni pristup.

“Ton izvještaja nije ohrabrujući, posebno za državu koja je ušla u devetu godinu pregovora sa Evropskom unijom. U dijelu koji se odnosi na borbu protiv korupcije dovoljno je pogledati ključne prioritete/preporuke koje se odnose na integritet, nepristrasnost i odgovornost ASK, objezbjeđivanje mjerljivih rezultata kod prevencije i represije, definisanje boljeg okvira za sprovođenje finansijskih istraga, i jasno je da su one iste kao i kada smo počeli pregovorački proces, bez obzira što je institucionalni okvir izmijenjen. Najzad, EK ukazuje na značajnu ulogu parlamenta i konsenzusa, kako bi se demonstrirala odlučnost u sprovođenju najzahtjevnijih reformi. Do sada to u praksi nismo imali”, rekla je Marovićeva.

Poslanik u Evropskom parlamentu Tomas Vajs (Zeleni Evrope) kaže za “Vijesti” da su ključni problemi koje Crna Gora mora da riješi nezavisno pravosuđe i vladavina prava.

 Važno je uspostaviti saradnja u parlamentu: Tomas Vajs
Važno je uspostaviti saradnja u parlamentu: Tomas Vajsfoto: Jelena Jovanović

Rekao je da su ti problemi pojačani zbog blokade parlamenta i neobezbijeđene većine za izbor ključnih pozicija u sudstvu.

Na pitanje da li će nova vlast uspjeti da riješi ove probleme, Vajs je odgovorio “da će nova vlast morati da riješi ove probleme”.

Poručuje da je ključno da se uspostavi saradnja u parlamentu pa i sa DPS-om Mila Đukanovića, kako bi se obezbijedila potrebna većina za ključna imenovanja.

“Nije vrijeme za prepucavanja već da se zemlja vodi naprijed”, poručio je Vajs.

Iz Instituta alternativa saopštili su da novi izvještaj EK pokazuje da je Crna Gora nastavila sa osrednjim rezultatima u procesu evropskih integracija.

“Ni ove godine kao ni prošle nismo dobili nijednu odličnu ocjenu, ali nismo nijednu ocjenu ‘nazadovanje’, što znači bez petica i bez jedinica. Nedostatak petica objašnjava i sporost u zatvaranju poglavlja”, kazali su iz IA.

Dodaju da je prosječna ocjena za Crnu Goru 3,18, što je nešto bolje nego prošle godine kada je ukupna ocjena za sva poglavlja bila 3,06.

“Međutim, ovo je ocjena koju je Crna Gora imala 2016, tako da se nakon četiri godine tek vratila na nivo na kojem je bila a sa kojeg je svake godine za po jedan korak padala godišnje. Ocjena 3,18 je maksimalno što je Crna Gora ikad dostigla od kada je uveden ovaj sistem bodovanja”, naveli su iz IA.

Dodaju da je najgore od svih ocjenjeno poglavlje 14, „Saobraćajna politika“, dok kada su u pitanju poglavlja koja se odnose na vladavinu prava, poglavlje 23 bilježi upadljivo lošije stanje nego 24.

ASK i problem sa prioritetima

U izvještaju se navodi da je Crna Gora umjereno pripremljena u borbi protiv organizovanog kriminala.

Ostvaren je ograničeni napredak u vezi sa prošlogodišnjim preporukama koje su samo djelimično adresirane u vezi sa dosadašnjim rezultatima u oblasti represije i sprečavanju korupcije i novim institucionalnim okvirom za Kancelariju za povraćaj imovine.

“Za Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK), sa novoimenovanim rukovodstvom, ostali su izazovi povezani sa njenom nezavisnošću, postavljanjem prioriteta, selektivnim pristupom i kvalitetom odluka. Agencija tek treba da pokaže proaktivni pristup u svim područjima za koja je nadležna, uključujući zaštitu zviždača, kontrolu finansiranja političkih stranaka i izborne kampanje te nadzor lobiranja. Evidenciju o pljenidbi i oduzimanju imovine stečene kriminalom treba dodatno poboljšati”, navode iz EK.

Dodaju da je potrebna je snažna politička volja za efikasno rješavanje problema korupcije, kao i snažan odgovor pravosuđa na korupciju na visokom nivou.

“Crna Gora mora riješiti neke osnovne i sistemske nedostatke u svom krivično-pravnom sistemu, uključujući način na koji se predmeti organizovanog kriminala vode na sudovima”, jedna je od preporuka iz izvještaja.

Ukazuje se i na problem šverca cigareta i da je broj pokrenutih slučajeva i dalje nedovoljan, s obzirom na procijenjeni opseg krijumčarenja duvana iz Crne Gore, u Crnu Goru i preko nje.

Policijska sila zahtijeva istrage

U oblasti osnovnih prava, Crna Gora je postigla određeni napredak. Parlament je usvojio zakon o životnom partnerstvu istopolnih parova, a kapacitet institucija za ljudska prava i Ministarstva za ljudska i manjinska prava ojačan je, a ojačano je povjerenje u kancelariju Ombudsmana.

“Međutim, važni izazovi ostaju u obezbjeđenju efikasnog sprovođenja nacionalnog zakonodavstva o ljudskim pravima.

Izvještaj o pretjeranoj upotrebi sile u policiji i navodi o mučenju zahtijevaju brze i efikasne istrage. Etnički i vjerski motivisani napadi u kontekstu izbora u avgustu 2020. ozbiljno zabrinjavaju. Potrebni su dalji napori kako bi se ljudska prava integrisala u sva područja rada, javne politike i sektore. Ranjive grupe, uključujući Rome i Egipćane, i osobe s invaliditetom i dalje se suočavaju sa više vrsta diskriminacije i poteškoća u sprovođenju svojih prava u upravnim i sudskim postupcima”, ukazuju iz EK.

Sloboda izražavanja dodatno narušena

Tokom izvještajnog perioda Crna Gora nije postigla napredak u pogledu slobode izražavanja. Iako je postignut napredak u medijskom zakonodavstvu, to je zasjenjeno hapšenjima i postupcima protiv urednika onlajn portala i građana zbog sadržaja koji su objavljivali ili dijelili onlajn tokom 2020.

Važni stari slučajevi napada na novinare ostaju neriješeni, uključujući ubistvo glavnog urednika dnevnih novina “Dan” 2004. i ozbiljan napad na istraživačku novinarku Oliveru Lakić

“I dalje ostaje zabrinutost oko uredničke nezavisnosti i profesionalnih standarda nacionalnog javnog emitera RTCG. Medijska scena i dalje je visoko polarizovana, a mehanizmi samoregulacije i dalje slabi. Rastući opseg dezinformacija dodatno je polarizovao društvo nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i tokom izborne kampanje”, piše u izvještaju.

Pokažite posvećenost reformama

U dijelu o izborima, navodi se da su napetosti i nepovjerenje među političkim akterima bile velike uoči izbora, a oni su sprovedeni u uglavnom nepromijenjenim izbornim uslovima.

“Nijedna politička partija nije bojkotovala izbore. Prema preliminarnoj procjeni OEBS/ODIHR-a, izbori u Crnoj Gori bili su konkurentni i održani su u okruženju koje je polarizovno oko pitanja crkve i nacionalnog identiteta. Kampanja je bila mirna uprkos čestim sukobljenim tonovima. Učesnici su mogli prenijeti svoje poruke, ali vladajuća partija stekla je pretjeranu prednost zloupotrebom državnih resursa te dominantnim medijskim izvještavanjem”, piše u izvještaju.

Novi parlament trebalo bi da nastoji da, kako se dodaje, nađe široki međustranački i društveni konsenzus i u praksi pokaže posvećenost reformama, što je ključno za napredak zemlje na putu ka EU, kao i da se uključi u transparentan, odlučan i inkluzivan dijalog o sprovođenju preporuka OEBS/ODIHR-a.

Podsjeća se da je politička scena prije izbora bila fragmentirana, polarizovana i obilježena nedostatkom istinskog političkog dijaloga, ali ishod parlamentarnih izbora “utire put za povratak političke rasprave u Skupštinu”.

“Potrebno je aktivno i konstruktivno učešće svih strana kako bi se poboljšala parlamentarna odgovornost, nadzor izvršne vlasti, demokratski nadzor, bolji kvalitet zakonodavstva i omogućila ključna imenovanja. U 2019. i prvoj polovini 2020. parlament nije mogao obezbijediti dvotrećinsku većinu za važna imenovanja sudija, pa se stoga ključne funkcije pravosudnog sistema obavljaju po principu vršilaca dužnosti. Mandat vrhovnog državnog tužioca istekao je u oktobru 2019. godine i još nije imenovan njegovog nasljednik”, podsjećaju iz EK.

Brinu i stanovi

Što se tiče upravljanja, postoji, kako su rekli iz EK, potreba za jačanjem transparentnosti, učešća zainteresovanih strana i vladine sposobnosti za sprovođenje reformi.

“Praćenje kvaliteta strateških dokumenata od Vladinog Generalnog sekretarijata postalo je strukturirano i sistemsko. Vladina politika dodjele stanova ili kredita koje finansira država pod povoljnim uslovima izazvala je zabrinutost zbog efikasnosti nacionalnog sistema provjera i ravnoteže. Učešće zainteresovanih strana u pristupnom i zakonodavnom procesu ostaje da se poboljša”, istaknuto je u izvještaju.

Crna Gora je, kako se navodi, umjereno spremna za reformu javne uprave.

Dodjelu pasoša će pažljivo pratiti

Što se tiče ekonomskih kriterijuma, Crna Gora je postigla određeni napredak i umjereno je pripremljena za razvoj funkcionalne tržišne ekonomije. Zbog nižeg rasta investicija, ekonomija je usporila u 2019, a izvoz, posebno usluga, rastao je, ali nedovoljno za obuzdavanje velikog deficita tekućeg računa.

“Stabilnost finansijskog sektora ojačana je nakon bankrota i rješavanja dviju lokalnih banaka i jačanja okvira za nadzor banaka. Uslovi na tržištu rada poboljšali su se, ali stopa nezaposlenosti i dalje ostaje visoka, posebno među ženama, mladima, Romima i niskokvalifikovanim ljudima”, piše u izvještaju.

Ukazuje se da su mjere za borbu protiv neformalne ekonomije odložene i vrlo je velik broj kompanija sa blokiranim bankarskim računima.

“Državne kompanije nisu konkurentne i njihovi se gubici prenose na državu. Institucionalni kapaciteti Agencije za zaštitu konkurencije i dalje su slabi”, piše u izvještaju.

Ukazuje se i da će program dodjele ekonomskog državljanstva EK pažljivo pratiti, zbog rizika od pranja novca, poreske evazije, finansiranja terorizma, korupcije i organizovanog kriminala.

Popa: Novi parlament da afirmiše široki međupartijski konsenzus

Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa apelovala je na političke i društvene aktere u Crnoj Gori da sarađuju sa EU, kako bi se ubrzale političke i ekonomske reforme.

Popa
Popafoto: Boris Pejović

Nakon predstavljanja Izvještaja o napretku Crne Gore, kazala je da je Crna Gora obavila važan posao pripremajući se za sprovođenje pravne tekovine u većini oblasti: “Sada, Crna Gora treba da se fokusira posebno na politiku konkurentnosti, ekonomsku i monetarnu politiku, statistiku i finansijsku kontorlu, a naročito na funkcionisanje pravosuđa i slobodu izražavanja”.

Navodeći da je u izvještaju, kada je riječ o političkim kriterijumima za pristupanje, prepoznat nedostatak dijaloga i nepovjerenje među političkim akterima, Popa je naglasila da je sada vrijeme da novi parlament afirmiše široki međupartijski konsenzus i pokaže u praksi posvećenost evropskoj reformskoj agendi Crne Gore.

Istakla je da više godina nije registrovan napredak u oblasti slobode izražavanja.

Odgovarajući na novinarsko pitanje - zašto u izvještaju nije notirano da su crkveni velikodostojnici kazali da su bili dio političkog procesa, Popa je odgovorila da je regulisanje vjerskih zajednica u Crnoj Gori nacionalna nadležnost i da EU ne treba da interveniše. Istakla je da pitanje vjerskih zajednica treba da bude uređeno na inkluzivan način i da okupi sve aktere.

Drljević očekuje da će Crna Gora do 2025. ući u EU

Glavni pregovarač Aleksandar Drljević rekao je da su svjesni određenih slabosti sistema koje je potrebno što prije otkloniti kako bi Crna Gora odlučno nastavila sa uspješnim vođenjem pregovaračkog procesa.

Drljević
Drljevićfoto: Boris Pejović

On je istakao da očekuju formiranje nove Vlade, koja će, uvjeren je, nastaviti proevropski kurs s težnjom za ostvarenjem Crne Gore kao prve naredne članice EU, vodeći se u prvom redu najboljim ineresima naših građana.

Za uspjeh u ovom procesu od nove vlade i novog saziva Skupštine, kako je istakao, očekuje se da demonstriraju odlučnost i posvećenost agendi pristupanja EU.

“Za to je prevashodno neophodan dalji dijalog na planu unapređenja izbornog zakonodavstva, kao i stvaranje uslova za popunjavanje čelnih pozicija u sistemu Tužilaštva, pravosuđa, što je preduslov za naše dalje napredovanje u integracionom procesu”, rekao je Drljević.

Iz Građanskog pokreta URA saopštili su da već nekoliko izvještaja sa briselske adrese pokazuju stagnaciju Crne Gore u evropskim integracijama i da je to jedan od indikatora loše i potrošene politike koju je DPS personifikovao. Potpredsjednica podgoričkog odbora SNP-a, Marija Radinović kazala je da već decenijama imamo urušen pravosudni sistem, a to se posljednjih godina najbolje vidi kroz odnos njegovih čelnih ljudi prema poštovanju Ustava i zakona Crne Gore.

Varhelji u petak sa liderima nove većine

Komesar EU za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Oliver Varhelji poručio je da će tokom posjete Crnoj Gori u petak posebnu pažnju posvetiti vladavini prava i slobodi medija.

On je na konferenciji za medije u Briselu, koju uživo prenosi EU info centar, odgovarajući na pitanje novinara, rekao da se nada da će se sastati sa liderima novoformirane većine koja bi trebalo da formira vladu.

Varhelji govori na konferenciji za medije u Briselu, koju je uživo prenosio EU info centar
Varhelji govori na konferenciji za medije u Briselu, koju je uživo prenosio EU info centarfoto: EU info centar

“Prvo ću se sresti sa predsjednicima, ali bih da čujem mišljenje svih njih u Crnoj Gori”, kazao je Varhelji.

Istakao je da će razgovarati i sa predstavnicima Vlade koja je još u funkciji, da razmotre pitanja vladavine prava i slobode medija.

Evropska komisija je juče usvojila sveobuhvatni ekonomsko-investicioni plan za zapadni Balkan.

Predloženo je da se mobiliše do devet milijardi EUR IPA III sredstava za period od naredne do 2027. godine za podršku ekonomskom približavanju EU, prije svega kroz investicije i podršku konkurentnosti i inkluzivnom rastu, održivoj povezanosti i zelenoj i digitalnoj tranziciji.