CDT: Ispunjavanje političkih kriterijuma EU mora biti prioritet

„Ovo se prije svega odnosi na kreiranje potrebne većine u parlamentu za reformu izbornog zakonodavstva i rješavanje ključnih pitanja izbora najvažnijih ljudi u pravosudnom sistemu“, kazala je Kovačević

4768 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Reuters
Foto: Reuters

Crna Gora nije ostvarila željeni napredak u ispunjavanju političkih kriterijuma za članstvo u Evropskoj uniji (EU), na što nedvosmisleno upučuje Izvještaj Evropske komisije (EK), smatra Centar za demokratsku tranziciju (CDT).

Predsjednica te nevladine organizacije Milica Kovačeviće je kazala da je pred političkim akterima važan ispit.

„Da parlamentu vrate kredibilitet i snagu da donosi teške i komplikovane političke odluke koje će “odblokirati” procese uspostavljanjem političkog konsenzusa o njegovim najvažnijim pitanjima“, rekla je Kovačević.

Ona smatra da je ključni izazov novog skupštinskog saziva da nađe modalitet saradnje svih političkih aktera za stvaranje političkog ambijenta koji će omogućiti ostvarivanje jasnih i mjerljivih rezultata u procesu integracija.

„Ovo se prije svega odnosi na kreiranje potrebne većine u parlamentu za reformu izbornog zakonodavstva i rješavanje ključnih pitanja izbora najvažnijih ljudi u pravosudnom sistemu“, kazala je Kovačević.

Prema njenim riječima, svi nadležni organi posebnu pažnju moraju posvetiti zadacima usmjerenim na ispunjavanje političkih kriterijuma EU.

„Garantovanjem slobodnih i pravednih izbornih procesa, stvaranjem najpovoljnijeg ambijenta za rad medija i slobodu izražavanja, izgradnjom i jačanjem javne uprave i pravosudnog sistema s integritetom i kredibilitetom, i dosljednom borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije koji razorno djeluju na demokratske i ekonomske reforme“, rekla je Kovačević.

Kako je navela, iako je predizborna kampanja ocijenjena kao kompetetivna i mirna, kritike su usmjerene u pravcu nejednake medijske zastupljenosti i zloupotrebe prednosti vladajuće partije u kampanji.

„EK je istakla i zapažanja OSCE/ODIHR o specifičnostima ove kampanje u odnosu na identitetska i vjerska pitanja te direktnu uključenost crkve. To nije svojstveno sekularnim i građanskim društvima“, kazala je Kovačević.

Ona je naglasila da zaključci Izvještaja EK opravdavaju njihovu inicijativu da se hitno krene u izmjenu izbornih pravila kroz rad Odbora za sveobuhvatnu izmjenu izbornog zakonodavstva kako bi bilo dovoljno vremena za razmatranje svih otvorenih pitanja.

„CDT pozdravlja to što je ovu temu kao jedan od prioriteta prepoznao predsjednik Skupštine u svom inauguracionom govoru, i nadamo se da će u tom pravcu ići i odluke svih poslaničkih klubova kako bi se ovo pitanje počelo što prije rješavati“, rekla je Kovačević.

Ona je podsjetila da je EU ranije kroz Nezvanični radni dokument uputila kritike kreativnog tumačenja Ustava i Zakona od Sudskog savjeta, kada je riječ o uzastopnim mandatima nosilaca pravosudnih funkcija.

„To nije dovelo do promjene ove loše prakse, pa smo i novi izvještaj dočekali sa ponovljenom kritikom za preveliku koncentraciju moći u pravosuđu“, kazala je Kovačevića.

Kovaćević je podsjetila da je produženje mandata članova Sudskog savjeta odavno prestalo da bude prelazno rješenje, jer se na izbor novih članova čeka dvije godine, a Vrhovnog državnog tužioca godinu.

„Od političkih aktera očekuju se održiva i kvalitetna rješenja ovih problema. Ovo je naročito važno kad imamo u vidu da EK dovodi u pitanje profesionalni kapacitet članova najviših pravosudnih tijela“, kazala je ona.

Prema njenim riječima, EK nije zabilježila napretke u pogledu unapređenja prava na slobodno izražavanje, a posebno je kritikovano procesuiranje zbog objavljivanja vijesti i sadržaja na portalima i društvenim mrežama.

Kovačević smatra da je pitanje korupcije i organizovanog kriminala ključni izazov u ostvarivanju vladavine prava, pa bi se, za početak, trebalo pristupiti izradi strateškog dokumenta kojim se regulišu reforme u ovoj oblasti.

Politizovana javna administracija i stavljanje procesa optimizacije uprave, kako je ocijenila, u drugi plan bacaju sjenku na određene pomake u oblasti reforme javne uprave koje je zabilježila EK.

„Nova Vlada ima posebno izazovan zadatak suočavanja sa procesom optimizacije uprave, koji mora biti podržan mnogo kvalitetnijim planskim dokumentom, praćen funkcionalnom analizom svih ministarstava i organa uprave“, kazala je Kovačević.

Bonus video: