centar za istraživačko novinarstvo crne gore:

Stranke ponovo izigrale obećanja o većem učešću žena u parlamentu: Mandati važniji od riječi

Od 81 mjesta, prema verifikovanim mandatima, samo 18 zauzeće poslanice, što je svega 22 odsto. To su tri mandata manje nego u prethodnom sazivu, kada je učešće od 26 odsto žena ocjenjivano nedovoljnim, a stranke javno obećale Ženskoj političkoj mreži (ŽPM) da će stremiti ka 40 procenata

6544 pregleda 85 reakcija 2 komentar(a)
Kenana Strujić Harbić, Foto: BS
Kenana Strujić Harbić, Foto: BS

Umjesto povećanja, u novom sazivu tri žene manje. Osim Bošnjačke stranke, nijedna od parlamentarnih partija među ženama koje će ih predstavljati nema pripadnica nacionalnih manjina.

Predizborna obećanja političkih stranaka i koalicija da će u 27. sazivu Skupštine Crne Gore biti više mjesta za žene, ne samo što nisu ispunjena već je, prema ovjerenim mandatima, situacija još gora.

Od 81 mjesta, prema verifikovanim mandatima, samo 18 zauzeće poslanice, što je svega 22 odsto. To su tri mandata manje nego u prethodnom sazivu, kada je učešće od 26 odsto žena ocjenjivano nedovoljnim, a stranke javno obećale Ženskoj političkoj mreži (ŽPM) da će stremiti ka 40 procenata.

Od tri mandata koje su dobile Socijaldemokrate (SD) nijedan neće pripasti ženi. Po jednu ženu na izbornim listama imaju Socijaldemokratska partija (SDP) i Građanski pokret URA. Koalicija Mir je naša nacija, koju čine Demokrate i Demos, od deset mandata, ima samo dvije poslanice. Na izbornoj listi koalicije Za budućnost Crne Gore od 27 poslaničkih mjesta šest je namijenjeno ženama, odnosno 22 odsto. Demokratska partija socijalista (DPS) od 30 osvojenih mandata ima samo sedam žena, ili 23 odsto. Nijedna od ovih partija, među poslanicama nema pripadnica nacionalnih manjina.

Opšti utisak o koraku unazad ne popravljaju ni Albanska koalicija Jednoglasno i Albanska lista, koje su osvojile po jedan “muški” mandat. Izuzetak je Bošnjačka stranka (BS), koja je na izborima dobila tri mandata, a jedan je za poslanicu Kenanu Strujić Harbić, koja je i jedina pripadnica manjinskih naroda u parlamentu.

U razgovoru za CIN-CG ona kaže ovakav podatak ne ide u prilog tome da želimo građansko društvo i integraciju manjina u političke procese.

„Svoj politički angažman iskoristiću da ukažem na značaj žene u današnjem vremenu. Moje diskusije će, između ostalog, ići u pravcu borbe za ostvarivanje prava žena. Govoriću o problemima samohranih majki, kao i učešću žena na rukovodećim mjestima“ – kaže Strujić Harbić za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić za CIN-CG kaže da su izborom poslanice Strujić Harbić, poslali jasnu poruku da zastupaju ideju afirmacije učešća žena u politici. Na taj način je, kaže i ispunjeno obećanje predsjednika stranke Rafeta Husovića dato ŽPM, pa je na svakom trećem mjestu bila žena. Omeragić, ipak, ističe da na političkom osnaživanju pripadnica nacionalnih manjina mora još mnogo da se radi.

Obećanje partijskih lidera da će na listama biti 40 odsto kandidatkinja, prema riječima predsjednice Foruma žena SDP-a Dragice Anđelić, nije dato kao rezultat osviješćenosti potrebe za unapređenjem rodne ravnopravnosti i vođenjem antidiskriminatornih politika, već je doživljeno kao trenutni pritisak kojem se podleglo u odsustvu kontraargumentacije.

,,Zaista je interesantno to što jedna nacionalna partija ima bolji raspored žena na listama od partija koje imaju uporište u građanskom konceptu i uz to su deklarisane kao one koje baštine temeljne principe socijaldemokratije”, kaže Anđelić za CIN-CG.

I predsjednica SDP-a u ostavci dr Draginja Vuksanović Stanković koja je kao nosilac liste ušla u parlament vjeruje i da politika koja se vodi pod uticajem institucija poput vjerskih organizacija koje su isključivo “muške” i dovodi do toga da se ženski glas u takvom ozračju slabije, ili skoro nikako, ne čuje.

“Zbog toga je nužno vratiti politički život u državne i političke sisteme i jasno odvojiti državne od drugih organizacija. Mora se opet ući u proces osnaživanja ženske političke participacije”, kaže Vuksanović Stanković za CIN-CG.

Poslanica Demokratskog fronta dr Branka Bošnjak ističe kako odavno upozorava da je zalaganje za 40 odsto žena u parlamentu samo deklarativno.

"U našem klubu u Pokretu za promjene (PzP), koji broji pet poslanika, dvije su žene, tako da smo poštovali obećanih 40 odsto, na šta sam jako ponosna”, kaže Bošnjak za CIN-CG. Iako je sastav parlamenta pokazao nazadovanje u ostvarivanju rodne ravnoprvnosti, ona ipak sugeriše da će slika biti jasnija nakon formiranja vlade.

"Moguće je da će se procenat malo poboljšati kada bude došlo do podnošenja ostavki zbog konflikta interesa i odlaska pojedinih poslanika u izvršnu vlast, jer zakon predviđa da muškarce može zamijeniti prvi sljedeći sa liste, a da ženu isključivo mijenja žena”, smatra Bošnjak.

Ukazujući na sastav DPS i SDP, ona ističe da obećanje dato ŽPM nijesu ispunile stranke koje su najviše koristile taj civilizacijski iskorak da sakupe političke poene.

"Klub SD-a je skroz muški, iako je njihova kandidatkinja za poslanicu bila vrlo aktivna u ŽPM. Nažalost, ni od političarki kojima su puna usta rodne ravnopravnosti nisam čula da su se ikad javno pobunile, već su im partijske direktive uvijek bile daleko ispred borbe za veću zastupljenost žena na mjestima odlučivanja”, kaže Bošnjak.

Potpredsjednik Demokrata i podslanik dr Albin Ćeman, kaže da je njihova stranka podržala rješenje o 40 odsto zastupljenosti žena na izbornim listama, ali da je DPS sabotirao rad skupštinskog odbora, pa nije usvojen ni novi zakon o izboru odbornika i poslanika “koji, između ostalog, tretira i ovu materiju”.

Iz NVO Centar za ženska prava ocijenili su da je i podrška predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića Ženskoj političkoj mreži samo deklarativna.

"Vjerujemo da bi ova brojka bila još manja da nije zakonom propisanih kvota za žene, što pokazuje da je za partijske lidere ravnopravno učešće žena u procesu odlučivanja sporedna stvar”, zaključuju iz Centra za ženska prava.

Burne reakcije javnosti izazvao je i izostanak žena na prvom sastanku pregovaračkih timova nove većine. One koje su u pregovorima i učestvovale, činile su to iz pozadine i u sjenci kolega.

U ime koalicije Za budućnost Crne Gore bili su Zdravko Krivokapić, Predrag Bulatović, Slaven Radunović i Branko Radulović, Dragan Ivanović i Vladimir Božović. Koaliciju Crno na bijelo predstavljali su Dritan Abazović, Zoran Mikić i Filip Adžić, a koaliciju Mir je naša nacija Aleksa Bečić, Boris Bogdanović i Miodrag Lekić.

Ćeman ističe da je u pregovaračkom timu koalicije Mir je naša nacija i poslanica i potpredsjednica Demokrata Zdenka Popović.

"Rukovodimo se principom po kome u svakom organu i u svakoj političkoj fazi djelovanja, žene participiraju u donošenju najvažnijih odluka. Takva je situacija i u aktuelnom političkom momentu i procesu pregovaranja o formiranju nove demokratske vlasti”, rekao je Ćeman.

Izostanak žena sa prvog pregovaračkog sastanka za kandidatkinju za poslanicu sa liste Crno na bijelo Ljiljana Jokić govori kako je i ,,sastav 27. skupštinskog saziva jedan od pokazatelja lošeg položaja žene društvu”. Na ovoj listi svako treće mjesto bilo je namijenjeno za žene.

"S obzirom na okolnosti, bojim se da ćemo, kao i do sada, imati situaciju gdje su sve važne funkcije, od predsjednika države, predsjednika Vlade i predsjednika Skupštine, do ministarskih namijenjene za muškarce”, upozorava Jokić.

Dr Branka Bošnjak je kazala da je Pokret za promjene (PzP) delegirao člana pregovaračke ekipe na osnovu iskustva u ovim procesima.

"Važno je da smo mi kao Predsjedništvo i ja kao potpredsjednica PzP-a u toku sa napredovanjem pregovora i da se konsultujemo. Biću direktno uključena i u timu kada mandatar bude pregovarao pojedinačno sa predstavnicima PzP-a”, rekla je Bošnjak.

Ona smatra da se situacija, iako lagano, mijenja nabolje.

"Nije dobra slika kada se zna da baš nema niti jedne žene u pregovaračkom timu, posebno što sam sigurna da su žene sklonije kompromisu, ali biće najvažnije da buduća Vlada ne bude “muška”, već da ima najmanje 30 odsto žena”, kaže Bošnjak .

Dragica Anđelić upozorava da prisutnost i uloga crkve u politici, nisu nešto što će jačati participaciju žena u politici. Naprotiv, slabiće je.

"Notorna je činjenica da sve vjerske zajednice rasprave o ženskim pitanjima tretiraju još konzervativnije nego bilo koji drugi segment društva. To što je nakon parlamentarnih izbora mirnim putem došlo do promjene vlasti nakon tridesetogodišnje vladavine jedne partije i njenih satelita je svakako za respekt, ali se ne smije zanemariti da je Crna Gora sekularna i građanska država i da se od tih postulata ni u jednoj varijanti ne smije odustajati. Ako žene hoće napredak u borbi za rodnu ravnopravnost, moraju biti ujedinjene i taj cilj mora biti iznad bilo kojeg partijskog interesa i lične pozicije u stranci”, kaže Anđelić.

Direktorica Sigurne žesnke kuće Ljiljana Raičević kaže za CIN-CG da nije iznenađena odsustvom žena u pregovaračkim timovima.

“Dovoljno sam dugo u ovom poslu da mogu da prepoznam da li su istinite izjave i obećanja lidera svih političkih partija o većoj participaciji žena u političkom životu”, kaže Raičević.

Treba glasno reći, ističe ona, da političari i dalje doživljavaju politiku kao isključivo mušku profesiju.

U uzroke nedovoljnog učešća žena u politici ona ubraja još prisutnu tradiciju i konzervativno shvatanje uloge i mjesta žene u crnogorskom društvu.

“Postoje pokazatelji koji upućuju da ne postoji dovoljno povjerenja, ni kod samih žena u snagu sopstvenih ideja i mogućnost. Nedovoljno hrabrosti da se učini iskorak u javnoj sferi, isticanjem i aktivizmom u realizaciji brojnih pitanja od značaja za ženu, a time i za porodicu, radno mjesto i društvo u cjelini. U razgovoru na našim radionicama, mnoge žene su rekle da ih politika interesuje, ali da nemaju podršku porodice. Pa i različita razmišljanja i opredijeljenost za neku političku stranku, od muža ili porodice, dovodi do toga da se ona povlači “zarad mira u kući” iako misli da bi u tom poslu bila dobra. Kompromisi koje žena pravi su uvijek na njenu štetu”, zaključuje Raičević.

Crna Gora je, podsjeća ona, potpisala brojna dokumenata o rodnoj ravnopravnosti, koji, između ostalog, tretiraju i participaciju žena u političkom životu i nijednu obavezu iz tih dokumenata nadležni nisu ispunili.

Još jedan posao za novu vlast.