preovladava stav da nacionalnu i vjersku pripadnost treba staviti u drugi plan

Analiza CGO-a i FES-a o izborima: Političke elite potcijenile građane

"Vjerovatno najznačajniji, ohrabrujući i revolucionaran nalaz u poređenju sa ranijim istraživanjima, a koji ide u prilog procesu demokratskog sazrijevanja Crne Gore, jeste identifikovani umor građana i građanki Crne Gore od lidera čvrste ruke", ističu iz CGO-a

10481 pregleda 51 reakcija 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Rezultati posljednjih izbora u Crnoj Gori posljedica su niza faktora i činjenice koju je odlazeća vlast zanemarila, a buduća ne smije da ignoriše - da su građani i građanke Crne Gore zreliji nego što su ih političke elite vidjele, da vjeruju u sebe i u promjene možda i više nego što je to podnošljivo političarima, kao i da postoji oblikovan set političko-ideološko-vrijednosnih normi i nesumnjiva orijentacija ka Evropskoj uniji.

To je zaključak analize Centra za građansko obrazovanje (CGO) i fondacije Fridrih Ebert (FES) Kad politička elita potcijeni građane - parlamentarni izbori u Crnoj Gori koja, kako navode, iz postizborne optike daje pogled na nalaze istraživanja javnog mnjenja prema nizu društveno-političkih pitanja sprovedeno prije izbora, a "koji su refleksiju imali prema izbornim ponudama, ali mogu biti upućujući i u narednom periodu za političke aktere".

Autorski tim, kako je saopšteno iz CGO-a, činili su prof. dr Zoran Stoiljković sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu, Miloš Vukanović, istoričar i savjetnik u CGO-u i Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, koja je takođe i urednica publikacije.

U analize se, navode iz CGO-a, apostrofira značajna emancipacija građanstva, uprkos turbulentnim "tranzicionim lomovima i izostanku adekvatnog vođstva", što odgovorni političari i lideri moraju imati u vidu i razmišljati van okvira projektovanog rezultata ili uskih partijskih interesa.

"Autori smatraju da su rezultati posljednjih izbora u Crnoj Gori posljedica niz faktora i činjenice koju je odlazeća vlast zanemarila, a buduća ne smije da ignoriše - da su građani i građanke Crne Gore zreliji nego što su ih političke elite vidjele, da vjeruju u sebe i u promjene možda i više nego što je to podnošljivo političarima, kao i da postoji oblikovan set političko-ideološko-vrijednosnih normi i nesumljiva orjentacija ka EU. Stoga promjene nakon parlamentarnih izbora vide kao početak procesa uspostavljanja političke odgovornosti koju građani i građanke traže i koja može ubrzati potrebne reforme, pri čemu naglašavaju da nema savršenih vlasti ali i da nijedna više u Crnoj Gori neće nositi oreol nesmjenjivosti", saopšteno je iz CGO-a.

Naznake promjena su, dodaju, postojale i kroz niske ocjene stepena demokratičnosti i (ne)zadovoljstvo kvalitetom života, a nisu bile ograničene samo na opoziciono biračko telo, jer "ni DPS i koalicioni partneri nisu ubijedili većinu, uključujući i dio svog biračkog tijela, da se država kreće u dobrom pravcu". "Tome treba dodati i niže povjerenje u ključne izborne institucije (Skupština, Vlada, predsjednik države), ili stubove vladavine prava (sudstvo, Tužilaštvo) nego u aktere civilnog društva (crkva, NVO, mediji). Iz ovog slijedi zaključak da kada se politički akteri limitiranog rejtinga nađu u sukobu, ili bar ozbiljnom sporu sa društvenim akterima i institucijama koji raspolažu povjerenjem kao resursom, promjena postaje vjerovatna i sama se po sebi nameće", navode iz CGO-a.

Dodatno, ističu iz te NVO, izbornu volju određuju pitanja standarda i kvaliteta života, brige za životnu perspektivu, mladih, odnosno zalaganje za manje korupcije a više socijalne pravde i jednakosti. "To prati visoko vrijednovanje demokratije i prepoznavanje i osuda nedemokratskih izbornih praksi. Za građane i građanke Crne Gore demokratija i socijalna pravda su gotovo sinonimi, što je ujedno i jedna od ključnih poruka učesnika u ovom istraživanju. U tom kontekstu, Zakon o slobodi vjeroispovjesti, čije je usvajanje petina anketiranih vidjela kao ključnu izbornu temu, ima ulogu dodatnog mobilizirajućeg faktora koji motiviše značajan dio biračkog tijela."

Vjerovatno najznačajniji, ohrabrujući i revolucionaran nalaz u poređenju sa ranijim istraživanjima, a koji ide u prilog procesu demokratskog sazrijevanja Crne Gore, naglašavaju iz CGO-a, jeste "identifikovani umor građana i građanki Crne Gore od lidera čvrste ruke". "Autori ocjenjuju da se čini da su građani i građanke otvorili konkurs i krenuli u potragu za demokratskim, participativnim liderstvom koje će odgovore na izazove tražiti kroz dijalog i kompromis unutar jakih institucija."

"Iako je političko-ideološko uvjerenje građana i građanki Crne Gore tradicionalno u sjenci proklamovanih nacionalnih preferenci, koje su, u značajnoj mjeri, oblikovale svake izbore u Crnoj Gori od uspostavljanja višepartijskog sistema 1991. to ne isključuje određivanje glasača na izborima i prema ideološkim odrednicama građanskog/nacionalnog, zapad/istok, centralizacija/decentralizacija, itd. Stoga se dio analize bavio i time kako sebe građani i građanke vide na političkom spektrumu i kakvo društvu i državu žele i dolazi do odgovora da je crnogorsko društvo jasno zapadno orijentisano sa jakom ljevičarskom orijentacijom, kao i da postoje tradicionalne norme na koje se uvijek mora računati, ali i koje mogu da žive u liberalnom okviru", navode iz CGO-a.

Građani i građanke Crne Gore, dodaje se, sebe vide dominantno kao ljevičare, a taj procenat je i najveći u regionu, "što već sada treba da bude instruktivno u smislu očekivanja i za novu vlast". Važno bi bilo, napominju iz CGO-a, i da političke partije više rade na svojoj ideološkoj profilaciji jer trenutno uglavnom nijesu prepoznate po onim odrednicama koje im stoje u imenu ili u programu partije.

Posebno se, u datim okolnostima, ističe preovlađujući stav da zarad državnog interesa treba u drugi plan staviti nacionalnu i vjersku pripadnost. To ukazuje, dodaje se u saopštenju, i da je biračko tijelo na izborima kaznilo DPS zbog široke manipulacije ovim pitanjem, a ne da je promijenilo odnos prema crnogorskoj državnosti.

"Podatak da građani i građanke u ogromnoj većini (83.8%) vjeruju da mogu da biti nosioci promjena, bilo da se to odnosi na direktan (49.1%) ili djelimičan (34.7%) uticaj predstavlja i priznanje naporima civilnog društva, ali i osnovu za dalju demokratsku konsolidaciju. Naravno, to mora pratiti i demokratska evolucija stranaka, kako sadašnje tako i bivše vlasti, ukazuju autori."

Nesporna je, ističu iz CGO-a, orijentacija crnogorskog društva ka vrijednostima zapadnih društava, socijalne pravde i poštovanja lokalnih specifičnih tradicionalnih vrijednosti. "Građani i građanke kao najvažnijeg spoljnopolitičkog partnera Crne Gore vide EU, a slijede Rusija i SAD. Pozicioniranje SAD iza Rusije očigledno predstavlja posljedicu nižeg nivoa angažmana SAD u Crnoj Gori od kako je Crna Gora postala članica NATO saveza. Među onima koji žele da napuste Crnu Goru prednjače mladi i obrazovani, a svoju budućnost u tom slučaju najradije vide na Zapadu. Ova pitanja, iako važna, nisu bila u fokusu okončanih izbora."

U zaključnim razmatranjima se navodi da nova vlast, ukoliko želi da svoj mandat iskoristi, mora biti nedvosmisleno prozapadna, građanski orijentisana, inkluzivna i dosljedna u poštovanju proklamovanih principa u praksi, pri čemu se apostrofiraju ključni mehanizmi kontrole iz jake i motivisane opozicije, NVO sektora, medija, međunarodne zajednice, uz kohabitaciju sa predsjednikom države, ali i tri koalicije koje će imati razloga da dobro prate što ko radi.

"Prvi veći ispit će biti i kadrovski pristup koji mora zadovoljiti i principe kompetentnosti i političke odgovornosti, ali i posvećenosti jačanju države Crne Gore, navode autori. Kapacitet i trajnost nove vlasti u velikoj mjeri zavisiće i od umijeća prepoznavanja mogućeg i učinkovitog, a za to se nije dovoljno osloniti se na većinu od jednog poslanika i što podvlači potrebu uključenja i manjinskih stranaka, kao i širenja podrške za deblokadu pravosuđa, ukazuju oni. Takođe, biće neophodan spoj prekida i demokratskog otklona od klijentelističke i partokratske prakse prethodne vlasti sa smirivanjem društvenih i političkih tenzija, odricanje od revanšizma i preuzimanje postojećih međunarodnih obaveza, zaključuje se u analizi", zaključuje se u saopštenju CGO-a.

Preporučujemo za Vas