različiti sentimenti u finišu izborne trke

Crna Gora i izbori u SAD: Od nade u pobjedu Bajdena, do vjerovanja da će Tramp jače podržati novu vladu

Stav da bi pobjeda bivšeg američkog potpredsjednika i kandidata demokrata - Džozefa Bajdena, značio veće prisustvo SAD na Zapadnom Balkanu, u razgovoru za Glas Amerike izrekao je funkcioner Socijaldemokratske partije Crne Gore (SDP) Ivan Vujović

12990 pregleda 154 reakcija 24 komentar(a)
Sa jedne od debata Trampa i Bajdena, Foto: Reuters
Sa jedne od debata Trampa i Bajdena, Foto: Reuters

Crna Gora sa različitim sentimentima prati finiš predizborne kampanje za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD), a očekivanja se kreću od nade u pobjedu Džoa Bajdena i kontinuitet američkog prisustva u zemlji i regionu, do vjerovanja da bi izbor Donalda Trampa značio veću podršku novoj crnogorskoj Vladi u borbi protiv korupcije i kriminala, piše Glas Amerike.

Stav da bi pobjeda bivšeg američkog potpredsjednika i kandidata demokrata - Džozefa Bajdena, značio veće prisustvo SAD na Zapadnom Balkanu, u razgovoru za Glas Amerike izrekao je funkcioner Socijaldemokratske partije Crne Gore (SDP) Ivan Vujović.

“Džo Bajden je svakako kandidat za kojega se može reći da izuzetno dobro poznaje naš region. Bio je involviran u važne procese u jednom periodu demokratske konsolidacije ovoga prostora i kontinuitet takvog pristupa je svakako nešto što bi bilo veoma korisno, posebno s obzirom na stare-nove izazove sa kojima se suočavamo", rekao je Vujović za Glas Amerike.

Prema njegovim riječima, “za Crnu Goru i region Zapadnog Balkana koji još uvijek boluje stare boljke autokratije i nacionalizma, američko prisustvo posebno je značajno” i “nije teško primijetiti da su se i prilike u našem regionu i pogoršavale u mjeri u kojoj je slabio intenzitet prisustva zapadnih demokratija, a time i Amerike", kaže Vujović - generalni sekretar partije koja je na avgustovskim izborima osvojila dva poslanička mandata. Formalno, ne pripada koaliciji partija koja bi, posle bezmalo tri decenije, mogla da naslijedi na vlasti Demokratsku partiju socijalista (DPS).

“Zato bi za sve nas bilo izuzetno važno da nova američka administracija dodatno pojača fokus na Zapadni Balkan a raduje što za to već ima i nekih opipljivih nagovještaja”, rekao je Vujović.

Vujović
Vujovićfoto: Socijaldemokratska stranka

On je ocijenio da “Crna Gora ulazi u jednu novu fazu specifičnih izazova kada je potrebno potvrditi i osigurati nespornu evroatlantsku stratešku državnu orijentaciju, pa i to dodatno podvlači važnost pažnje koju će ovim povodom iskazati nas najveći NATO partner”.

Vujović je istakao važnost izbora za predsjednika SAD u “aktuelnom ambijentu i kontekstu koji obiluje širokim spektrom globalnih političkih, bezbjednosnih i ekonomskih izazova”.

“Revitalizacija evroatlantskog partnerstva koje je oblikovalo političko-bezbjednosno arhitekturu slobodnih zemalja i razvijenih demokratija je pitanje koje bi takodje moralo biti na dnevnom redu u narednom periodu”, rekao je funkcioner opozicione SDP, naglašavajući “presudnu poziciju i angažman SAD kao zemlje koja se sinonim demokratije i simbol slobodnog svijeta", zaključio je Vujović.

U Demokratskoj partiji socijalista (DPS), crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, nisu željeli da govore za Glas Amerike o ovoj temi.

Nebojša Medojević, predsjednik Pokreta za promjene (PZP) koji ima pet poslanika u novoj parlamentarnoj većini smatra da su američki izbori 2020. globalni događaj broj jedan.

Medojević
Medojevićfoto: Boris Pejović

Prema njegovom uvjerenju odlučuju hoće li u narednom period Amerikom - a samim tim i svijetom, upravljati neformalni centri moći i vlasnici krupnog kapitala poznatiji kao, kako se izrazio, duboka država, ili kako je rekao, narod.

Medojević je predzibornu kampanju u SAD ocijenio “najbližu balkanskim kampanjama”, ocjenjujući da će ishod predsjedničkih izbora opredijeliti ne samo dešavanja na Balkanu, već i globalno, te da će oni “promijeniti odnose u čitavom svijetu i postaviti pitanje redefinicije nekih nacionalnih ili multinacionalnih organizacija, poput NATO, EU, MMF, SB, UN ili SZO”.

“Pobjeda Trampa bi značila dodatni pritisak na novu crnogorsku vladu da se obračuna sa zaostavštinom Đukanovićevog režima, tim vezama sa narkokartelima, švercom cigareta i droge, kao i da bi mogli očekivati značajnu političku, finansijsku, materijalnu i logističku podršku u reformama koji Crnu Goru čekaju u narednom periodu”, uvjeren je lider PzP.

Medojević procenjuje da bi pobjeda Bajdena dovela do povratka na politiku “utjerivanja demokratije u svijetu” i američkog vojnog intervencionizma, što bi, po njemu, u Crnoj Gori ohrabrilo poražene snage u Crnoj Gori, Đukanovića, narko-kartele i ljude koji zastupaju koncept “duboke države”.

“Sigurno da Donald Tramp ne bi podržao bilo koje prekrajanje granica na Balkanu, ili neku kompenzaciju bilo kojem nacionalnoj ili etničkoj grupi na Balkanu”, smatra Medojević i dodaje da “svi znaju da bilo kakvo pomjeranje granica na Balkanu nosi opasnost od rata”.

“Kad se zapali bilo koji dio Balkana, taj plamen može da se proširi na čitav Balkan i ugrozi stabilnost Evrope, a to nije interes SAD", smatra Nebojša Medojević.

Politički analitičar, Sergej Sekulović, ocijenio je da su izbori za predsjednika SAD važni, “kako globalno, tako i za turbulentni region Zapadnog Balkana, pa i samu Crnu Goru”.

Sekulović
Sekulovićfoto: Boris Pejović

Sekulović vjeruje da bi, u slučaju da pobijedi predsjednički kandidat Demokratske stranke. 

“Balkan bio veoma visoko na njegovoj agendi, što bi značilo i nastavak jačeg američkog prisustva, uz mogući pojačani pritisak na autoritarne lidere u regionu, novo zahlađenje odnosa SAD sa Rusijom i učvršćivanje veza sa EU", smatra Sekulović.

“Mislim da bi pobjeda Trampa išla na ruku onim političkim snagama u regionu koje bi garantovale da se dogovoreno može sprovesti na terenu, pa tek u drugom planu bi se otvaralo pitanje demokratizacije i vladavine prava”, rekao je Sekulović za Glas Amerike.

On smatra da “Trampova administracija, u skladu sa sloganom Amerika na prvom mjestu, nije bila pretjerano zainteresovana za dešavanja koja nisu direktno tangirala američke nacionalne interese”.

“Međutim, svjedoci smo da se u zadnjih par mjeseci američka spoljna politika više bavila Balkanom, što je rezultiralo i sporazumom Beograda i Prištine, ali i najavom većeg ekonomskog prisustva”, rekao je Sekulović, koji smatra da je “regionu, u slučaju bilo kojeg ishoda, potrebno snažno američko prisustvo", zaključuje u razgovoru za Glas Amerike Sekulović.

Izbori u Sjedinjenim Državama održavaju se 3. novembra u momentu značajnih zdravstvenih i ekonmskih potresa usjled pandemije koronavirusa.

Karakteriše ih značajna prijevremena izlaznost glasača.

Osam dana prije predsjedničkih izbora glasalo je više građana - nego što ih se 2016. ukupno izjasnilo poštom ili odlaskom na birališta prije uzbora, navodi Glas Amerike.