Nevladina organizacija Akcija za socijalnu pravdu (ASP) uputila je dvije formalne inicijative predsjedniku crnogorske Skupštine Aleksi Bečiću radi hitnih izmjena Zakona o energetici, kako bi se potrošači zaštitili od neopravdanih poskupljenja struje, kao i radi pokretanja parlamentarne istrage o investiciji firme „Azmont Investment“, koja realizuje projekat „Portonovi“, saopštila je pravna savjetnica pri NVO Akcija za socijalnu pravdu Ines Mrdović.
"Uprkos činjenici da u novom Sazivu Skupštine još nijesu formirana sva radna tijela, ali zbog aktuelnosti predmetnih pitanja, ASP ukazuje da bi odmah po formiranju radnih tijela trebalo pristupiti izmjenama onih odredbi Zakona o energetici, koje diskriminišu potrošače. Ovo posebno što bi novi „udar“ na džepove građana mogao uslijediti do kraja godine", kaže se u saopštenju.
Oni dodaju da , kako se ukazuje, pojedine zakonske odredbe daju prostor da potrošači plaćaju evropsku (skuplju) cijenu struje za tehničke gubitke, umjesto da plaćaju cijenu sa crnogorskog tržišta, što neopravdano povećava njihove račune za struju. ASP predlaže i izmjene odredbi, koje privilegovanim proizvođačima struje (mHE, vjetroelektrane) daju pravo subvencija.
"U odvojenoj inicijativi se predlaže sagledavanje investicije „Portonovi“ od strane nadležnog odbora, kao i da predsjednik Skupštine inicira prikupljanje odgovarajućeg broja potpisa poslanika, kako bi se pokrenula parlamentarna istraga o tom pravnom poslu", kaže se u saopštenju.
U inicijativi se podsjeća da je Ugovor o dugoročnom zakupu (na 90 godina) na lokaciji bivše vojne kasarne Orjenski bataljon u Kumboru, između Vlade Crne Gore i Državne naftne kompanije Azerbejdžana (Socar), zaključen 12. jula 2012. godine.
"Dalje se ukazuje da je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN – CG) prije nekoliko dana (1. novembra) objavio istraživanje, koje otkriva da su krajnji vlasnici projekta kćerke azerbejdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva, te da je dugo godina vlasnička struktura bila sakrivana i iza firmi osnivanih u offshore zonama", navodi se u saopštenju.
Istraživanje, kako je saopšteno, otkriva i da nije poznat stvarni iznos investicija, a neke od njih su proglašene tajnim i poslovno povjerljivim podacima. CIN – CG problematizuje i veliki iznos (preko 12 miliona eura) za konsultantske ugovore, a za koje nije poznato sa kim su zaključeni, dok inostrani partner, ali i kontrolor posla, odbija da saopšti te podatke.
"ASP ukazuje da je više privatizacionih/investicionih slučajeva u zemlji pokazalo da su upravo konsultantski ugovori bili mehanizam za koruptivne radnje, te da sva pitanja koja bacaju sumnju na nezakonitosti moraju svoj odgovor imati u institucijama sistema", navodi se u saopštenju.
ASP stoga, kako su zaključili, očekuje da će predsjednik Skupštine prepoznati značaj predmetnih inicijativa.
Bonus video:
