Dug period pregovora Crne Gore o članstvu u Evropskoj uniji izaziva nestrpljenje, ali raduje što država u regionu najviše napreduje”, ocijenila je ambasadorka Bugarske u Podgorici Meglena Plugčieva.
Ona je u intervjuu “Vijestima” kazala da najnoviji godišnji izvještaj Evropske komisije konkretno pokazuje šta još treba učiniti i u kojim oblastima, izražavajući žaljenje što se kasni sa formiranjem nove vlade.
Iz Evropske komisije su više puta poručili da Zapadni Balkan i proširenje ostaju prioritet, ali pregovori Crne Gore traju već nekoliko godina, zastalo se kod vladavine prava i medija. Šta preporučujete novim vlastima u Podgorici?
Tačno je da su već osam godina pregovori o članstvu Crne Gore u EU u toku i ovaj dugi period izaziva nestrpljenje. Međutim, raduje to što Crna Gora u tom procesu najviše napreduje, a nova EK je uprkos teškim izazovima sa kojima se suočava EU iznijela svoju volju i već se konkretnim akcijama materijalizovala u deklarisanoj čvrstoj posvećenosti zemljama Zapadnog Balkana da ubrzaju proces evropskih integracija. Ali, kao što znamo, ovaj proces “nije jednosmjerna ulica”. S druge strane, očekuje se ispunjavanje obaveza od svake strane. Crna Gora je lider u koloni Zapadnog Balkana, ali najnoviji godišnji izvještaj EK ove jeseni konkretno pokazuje šta još treba učiniti i u kojim oblastima.
Nemam pravo davati preporuke novoj vladi u Podgorici, ali iz našeg iskustva znam da bi trebalo da se nadoveže na dostignuća prethodne vlade i ako je moguće, koristiti dobre prakse, posebno od “najmlađih” država članica EU.
Od pokretanja Berlinskog procesa 2014. prvi put zemlja kandidat za članstvo u EU Sjeverna Makedonija (RSM) kopredsjedava procesom zajedno sa državom članicom. Šta to znači za region Zapadnog Balkana?
Inicijativu Berlinski proces pokrenula je kancelarka Angela Merkel 2014. godine kako bi se zemljama Zapadnog Balkana posvetila veća pažnja i konkretna podrška. Učesnici inicijative su: Njemačka, Austrija, Francuska, Italija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Slovenija, Hrvatska, Grčka, Poljska i Bugarska i šest zemalja Zapadnog Balkana. Prvi put imamo predsjedništvo države članice i zajedničko predstavljanje RSM-a, za koju se očekuje da započnu pregovore o članstvu u EU za nekoliko dana. To znači povjerenje u Bugarsku i cijelu regiju Zapadnog Balkana i snažan znak koji dokazuje privrženost EU Zapadnom Balkanu, ne samo riječima već i konkretnim dokumentima - dvije deklaracije o zajedničkom regionalnom tržištu i zelenoj agendi. Ponosna sam što je Bugarska tokom našeg predsjedavanja EU 2018. godine stavila temu o evropskim integracijama Zapadnog Balkana visoko na dnevni red EU.
Da li ste zadovoljni rezultatima Samita u Sofiji koji je održan ove sedmice?
Iako kriza zbog pandemije nije dozvolila fizičko učestvovanje ministara vanjskih poslova 9. novembra 2020. i lidera zemalja učesnica samita 10. novembra 2020, vjerujem da bismo svi trebalo da budemo zadovoljni aktivnim učešćem ne samo lidera, već i ključnih predstavnika EK i evropskih finansijskih institucija. Što je najvažnije, potpisani su konkretni dokumenti sa jasnim obavezama za sve učesnike, koji, međutim, ne bi trebalo da ostanu na papiru, već ih treba provoditi u određenim projektima u interesu građana zemalja Zapadnog Balkana.
Šta za region znači usvajanje Akcionog plana za Zajedničko regionalno tržište i Zelene agende za Zapadni Balkan, koji mogu biti efekti toga?
Očekivani efekat je priprema zemalja regiona za uključivanje u zajedničko tržište EU, na kojem djeluju principi slobodnog kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala. To znači prevladavanje granica između zemalja i Balkana i između Balkana i EU, doslovno i figurativno. Ne podjela, već veća povezanost (transport, energija, trgovina, digitalno itd).
Predviđa se olakšavanje trgovine između zemalja regiona i između njih i zemalja EU, stvaranje boljih i lakših uslova za strane investitore u regionu. Sve ovo znači bolje mogućnosti za ekonomski razvoj i više radnih mjesta te perspektivu ostanka mladih u regiji, a ne kako pokazuju statistike, da svake dvije minute ode građanin Zapadnog Balkana.
Sigurna sam da će ovo doprinijeti novim i većim stranim ulaganjima u Crnu Goru, diverzifikaciji ekonomije zemlje, jer se u krizi ove godine vidjelo da se ne možete osloniti samo na turizam. Potrebna je podrška i ulaganje u industriju, visoku poljoprivredu i razvoj lokalne prehrambene industrije, upravljanje šumama i drvoprerađivačke industrije. Crna Gora ima divne mogućnosti za sve ovo. Već ste 28 godina “ekološka zemlja” i to daje šansu za još veći i brži napredak u razvoju energije zasnovane na obnovljivim izvorima. Obaveze preuzete na samitu su zaštita klime kroz mjere u oblastima energije, transporta, vode, vazduha i zemljišta, zaštite poljoprivrede i zaštite biološke raznolikosti.
CEFTA se do sada nije primenjivala u očekivanoj mjeri, kako gledate na to i šta mislite da će se promijeniti?
Vjerujem da će ova inicijativa biti mnogo uspješnija i usmjerenija na praksi. Verujem da dokumenti sa Samita u Sofiji u okviru Berlinskog procesa direktno odgovaraju Ekonomskom i investicionom planu Evropske komisije iz oktobra ove godine i imaju mnogo specifičniju prirodu i period djelovanja, što daje nadu da neće ostati na papiru.
Naravno, važno je da svi učesnici ispune svoje obaveze koje potpisuju. Građani i vi mediji možete i morate da kontrolišete ovaj proces.
Podstičem sve koji ispunjavaju uslove da se prijave za projekte podrške
Šta podrazumijeva program “Finansiranje projekata u okviru razvojne pomoći Bugarske” koji se ostvaruje u Crnoj Gori? Kad je program pokrenut i koji su njegovi dosadašnji rezultati?
Bugarska je posvećena finansiranju društveno značajnih projekata za podršku Crnoj Gori na putu ka evropskim integracijama. Oni prenose dobre prakse upravljanja, informacije i iskustva i finansiraju projekte u oblasti zaštite životne sredine, zdravstva i socijalne politike. Za njih se mogu prijaviti i državne institucije i opštine, kao i organizacije civilnog društva i nevladine organizacije. Za period jun 2019 - novembar 2020. ukupan iznos finansiranja sa bugarske strane iznosi oko 132.000 eura. Informacije za prijavu mogu se naći na web stranici ambasade. Do kraja januara 2021. godine. biće jasno koji su projekti odobreni za finansiranje za 2021. godinu koji su aplicirali do kraja juna 2020. Prijava novih projekata za 2022. godinu očekuje se da se dogodi do kraja juna 2021. godine.
Želim da podstaknem sve koji odgovaraju na uslove da se prijave. Bugarska je prijateljska zemlja koja bezrezervno pomaže i podržava Crnu Goru na putu ka EU i želi doprinijeti njenom uspjehu.
Zabrinjavajuće što kriza odlaže formiranje nove vlade
Da li mislite da će nova vlast biti agilnija u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i da li postoji bojaznost da dođe do političkog revanšizma pod plaštom te borbe?
Zabrinjavajuće je što kriza odlaže formiranje nove vlade koja se mora suočiti s vrlo ozbiljnim i teškim problemima.
Vjerujem da građani Crne Gore, kao i svi mi u diplomatskom koru, očekujemo da će vlada preduzeti mjere i odgovoriti na potrebe društva i preporuke godišnjeg izvještaja EK sa jasnim akcionim planom i mjerama reforme.
Istorija pokazuje da su u ekstremnim kriznim situacijama potrebni državnici koji nacionalno stavljaju iznad partijskih interesa.
Ne zaboravimo da je kriza izazvana koronavirusom sve teža i da se najhitnije očekuju mjere za zaštitu zdravlja stanovništva i konkretne akcije za podršku ekonomiji i očuvanju radnih mjesta.
Bonus video:
