U Podgorici je danas počeo To Be Secure (2BS) Forum, koji organizuje Atlantski savez (ASCG) i na kome učestvuju najviši državni zvaničnici Crne Gore i regiona kao i prestižni stručnjaci.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je tokom foruma istakao da je Crna Gora od 1990. do 2006. godine uspjela da sačuva mir, a nakon toga da krene evropskim putem i da se učlani u NATO savez uprkos tome što je bombardovana devedesetih.
„Nakon obnove nezavinosti od 2006. godine napravljen je jedan poduhvat u kome je Crna Gora okrenuta prema prirodnoj, matičnoj evropskoj luci, krenula je sa sistemom usvajanja evropskih vrijednosti. Samim tim postala članica NATO i danas je država koja značajno prednjači ispred drugih zemalja, aspiranata za članstvo Evropske unije“, kazao je Đukanović.
On je dodao da je Crna Gora išla evropskim tokom uprkos krizi koja je pogodila i Evropu 2008. godine, a sada ide uprkos Kovid krizi koja, istakao je Đukanović, ostavlja osim zdravstvene i ekonomske posljedice.
Šef države se osvrnuo i na odnos nipodaštavanja pojedinih struja prema evropskom partenerstvu tokom prethodnog perioda, ali i na odnos Evropske unije prema Crnoj Gori.
"Ako imate Evropu suočenu zaista sa krupnim problemima, ja ne potcjenjujem njene probleme i ne prigovaram Evropi zbog nedovoljne posvećenosti proširenja, ali volio bih da vidim da se Evropa brže konsoliduje, jer bez toga niti će biti obnove intenziteta ujedinjena Evrope, niti će biti konzistentnosti i prestiža za koji smo kao Evropljani zainteresovani, ali ne prigovaram", istakao je Đukanović.
On je dodao da se mora primijetiti da u prethodnih pet godina Crna Gora ima ozbiljnih usporavanja tog procesa.
"Rekao bih da je cio mandat prethodne evropske komisije bio obilježen onom nesrećnom izjavom njenog predsjednika na početku mandata da će to biti mandat bez povjerenja, to je jako loša poruka svim proevropskim i reformskim snagama u regionu Zapadnog balkana. Moramo znati da Zapadni Balkan nije bio upoznat sa reformama niti je imao proevropski kapacitetom, upravo suprotno naša istorija je istorija kretanja u suprotnom smjeru od matičnog toga razvoja evropske civilizacije", kazao je predsjednik države.
On je dodao da je u mandat nakon toga Evropska komisija pokazao interesovanje.
Poručio je da će Crna Gora nastaviti da se ekonomski razvija, i kazao kako je uvjeren da će, usljed ozbiljnih problema, bez obzira na promjenu vlasti to biti prioritet.
On je naglasio da su se nakon izbora čule pozitivne poruke od tri lidera koalicija koje su formirale vlast.
Istakao je da je je Rusija agilni igrač, kao i Turska, Indija, Brazil, Koreja, Iran i da sve to moramo registrovati.
"Promijenjena je geopolitička mapa. Mislim da je jako važno da odsustvom Evrope iz zone njene primarne odgovornosti, drugi iskoriste te šanse. Kako to izgleda vidjeli smo i 2016. i 2020. godine. Nemojte da imate ikakvu dilemu 2020. godine poboljšao i imali smo jednu sofisticiraniju verziju hibridnog rata koju je Rusija primijenila prema Crnoj Gori. 2016. godina je svoje operacije je morala kontroliše sa agentima iz Beograda, 2020. više nije morala, imala je unaprijeđenu platformu u Beogradu i nekim drugim adresama i u regionu i imala je okrenuta jednog novog partera, izvornog nepolitičkog, a u suštini izuzetno političkog igrača u Crnoj Gori - Srpsku paravoslanu crkvu", istakao je Đukanović.
Đukanović je kazao da je Srpska pravoslavna crkva obavila važan dio posla za "velikosrpski nacionalizam" i za Rusiju i da SPC ugrožava suverenitet Crne Gore i građansku državu, kao izvođač radova "posrbljavanja" Crne Gore.
Dodao je da Rusija atakuje na jedinstvenu Evropu i NATO, te da je NATO potreban svijetu.
On je dodao da je SPC je obavila važan dio posla i za velikosrpski nacionalizam i za ruske imperijalne interese na Balkanu.
„To valjda nikog ne iznenađuje nikoga. SPC ima takvu definisanu platformu svog djelovanja, pogledajte Zakon o SPC iz 2006. godine, pogledajte strategiju Srbije za djelovanje u reginu za odnose sa Srbima u regionu i vidjećete šta je tamo zadatak SPC, upravo ovo što radi, dakle, da razvija Srpski nacionalni identitet u državama regiona. Kada to radi na način na koji je ona razumjela svoj mandat u Crnoj Gori onda to znači posrbljavanje Crne Gore. To znači ugrožavanje državnog suvereniteta Crne Gore, ugrožavanje njenog građanskog i sekularnog karaktera“.
Takvu ulogu SPC, predsjednik Crne Gre, karakteriše kao izvođača radova velikodržavnog nacionalizma i ruskog imperijalizma.
„O tome sam govorio i uoči izbora, a posebno nakon izbora, ne sa namjerom da na bilo koji način dovodim u pitanje rezultate izbora. Izbori su bili, građani su u takvom ambijetu, koji je bio najbolji ambijent koji smo morali obezbijediti u Crnoj Gori, bolje bi imali snaćnije institucije u kome smo mogli zaptiti izborni ambijent, ne politički, nego drugih vancrnogorskih faktora. To je realnost Crne Gore koje izgrađuje insitucije tek 14 godina“.
On je pozvao NATO da prepozna ovaj hibridni model, jer će im se, kako je kazao Đukanović, dogoditi sjutra.
„Ako ne budete odgovorniji i zaštitili vrijednosti, odnosno, ako ne budemo zaštili evropske vrijednosti, sve što ste vidjeli u Crnoj Gori, vidjećete na svakom sljedećem izbornom procesu i u Evropi i u Americi“.
Đukanović je na pitanje „zašto tada nismo tražili pomoć NATO-a, saveznika i partnera da stanu u odbranu svih tih vrijednosti“, kazao da nisu, jer tada nisu smatrali da je to neophodno.
„Zato što smo nakon 2016. godine imali otvorene razgovore na tu temu, imali smo izjašnjenja, kao što se sjećate i iz Vašingtona i iz Londona i iz Brisela i sa svih drugih partnerskih adresa. Tada je prepoznat jedan atak koji je napravljen na Crnu Goru i valjda nije niko na tim adresama, ni u Crnoj Gori očekivao da će Rusija od toga odustati, Rusija nije od toga odustala, nego ustrajala i napravila svoj model“, isakao je Đukanović.
On je objasnio da se Rusija nije usresredila na Crnu Goru, nego atakuje na evropske vrijednosti i NATO.
„Crna Gora je podobna i dio nestabilnog Balkana i nedovoljno institucionalno razvijena država, prema tome ona je bila jedna od meta u seriji“, naglasio je Đukanović.
Đukanović je kazao da se "uzavrelom nacionalizmu" koji se mogao uočiti u susret izborima 30. avgusta mora odgovoriti jakim evropskim putem.
"Odgovor na taj problem mora biti evropski. Vrijeme je za redefinisanje i osavremenjavanje državne politike", rekao je predsjednik države.
Bečić: Crna Gora mala, ali značajna NATO članica
Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić kazao je da su Sporazumom koji su potpisale koalicije na vlasti potvrdili da nemaju namjeru da mijenjaju spoljno-politički kurs zemlje.
Pored tog puta, Bečić je rekao da namjeravaju da jačaju i građanski karakter zemlje.
"Mi jesmo mala članica NATO, ali značajna", rekao je Bečić.
Sporazum ispoštovati do kraja
Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je da je Crna Gora 30. avgusta potvrdila članstvo u NATO, "jer je logično da ova država ne bude crna ovca ako NATO čine najdemokratskije zemlje".
On je istakao da Sporazum tri koalicije treba ispoštovati do kraja.
"Nikakve poremećaje ne treba da očekujemo u narednom periodu... Nijedna članica NATO nije poslala nijednu poruku koja bi omela trasirani put Crne Gore", kazao je Abazović.
Kazao je da je bila tehnička greška kad je uz dokument Ministarstva stajala tačka koju stavljaju zemlje koje ne priznaju Kosovo i da mu je žao što se to desilo.
"Što se tiče pitanja Kosova, sve strane treba da budu relaksirane", rekao je potpredsjednik Vlade.
Abazović je rekao da se mora mijenjati javni diskurs u Crnoj Gori koji baštini teme koje nisu vezane za svakodnevni život građana.
"Drugog dana u Vladi javio sam se svima zaposlenima u zgradi, od čistačice, arhivara, radnika obezbjeđenja... pa mi je nekoliko ljudi reklo da ih nikad niko nije pozdravio kad je došao na dužnost. Jedan od njih tu radi od 86. godine".
Abazović je rekao da svaki funkcioner, uključujući i predsjednika države, mora da bude odgovoran za ono sto je radio, što radi i što će raditi.
Kazao je da region mora mijenjati diskurs i može iskoračiti ako preovladava kulturološko, a ne političko razmišljanje.
"Ne treba nam zamjena za EU"
Bečić je o inicijativi Mini Šengen kazao da je dobrodošla, ako je u funkciji jačanja regionalne saradnje i jačanja puta ka EU, ali ako je zamjena za EU "to je diskutabilno i zahtijeva analizu sa više aspekata".
Abazović je istakao da je pobornik ideje da nam ne treba nikakva zamjena i da Crnoj Gori odgovara samo EU.
"Ali bez regionalne saradnje ne možemo imati unutrašnju stabilnost. Bilo kakva mobilnost je važna za našu državu".
Kazao je da je a priori za bilo kakvu regionalnu saradnju, ali pod uslovom da to ne bi vodilo nekoj destabilizaciji.
Rajzing Rajnke: Korupcija i kriminal glavni izazovi
Američka ambasadorka Džudi Rajzing Rajnke je poručila da su korupcija i organizovani kriminal glavni izazov sa kojim se Crna Gora mora suočiti u budućnosti.
S tim u vezi su, kako je kazala, potrebne konkretne reforme kako bi institucije funkcionisale kako treba, a tim reformama mora da prethodi politička volja.
"Nova vlada je obećala nultu toleranciju na korupciju, građani očekuju da će to ispuniti", istakla je.
Rajzing Rajnke je kazala da je naša država napravila napredak u sigurnosti i da su SAD ponosne na Crnu Goru.
Crna Gora, kako je kazala, preuzima velike korake ka savremenoj vojci, ima nove vještine za sajber napade, i lider je po mnogo čemu u regionu.
Ambasadorka SAD je skrenula pažnju na širenje dezinformacija i pozvala na veću profesionalnost u novinarstvu u Crnoj Gori.
Ona se osvrnula na učešće žena u svim sferama i istakla da je veća participacija žena neophodna i pametna odluka.
Kentera: Zaustaviti uticaj Kine i Rusije
Predsjednik Atlantskog saveza Savo Kentera je kazao da je Crna Gora pokazala demokratsku snagu i da je promjena "moguća, a ne bajka".
On je ocijenio da naša država služi kao primjer mnogima nakon 30 godina vladavine bivše vlasti, koja je, kako je rekao, ostavila mnogo izazova.
Kentera je poručio da je ključ uspjeha posvećenost NATO-u i evropskim integracijama, te da se mora gledati dalje u budućnost.
Istakao je da se mora zaustaviti uticaj Kine i Rusije, te da Crna Gora i region moraju ostati orijentisana prema Zapadu. Dodao je i da naša država mora ostati jak saveznik NATO-u.
"Niko ne treba da dozvoli ponižavanje demokratije i prekrajanje istorije", kazao je Kentera.
Bonus video:
