Ambasadorka Vera Kuliš jedina odgovorila na pitanja o opozivu

Grijesi ambasadora zasad poznati samo Vladi

Skupštinski odbor za međunarodne odnose nije upoznat sa odlukom izvršne vlasti, predsjednik države ćuti

35841 pregleda 248 reakcija 47 komentar(a)
Ambasador u Vatikanu prekršio zakon: Pajović i Vlahović, Foto: Filip Roganović
Ambasador u Vatikanu prekršio zakon: Pajović i Vlahović, Foto: Filip Roganović

Ni nakon nekoliko dana od Vladinog predloga za opoziv sedam ambasadora koje je imenovala bivša vlast, nisu poznati razlozi zbog kojih se povlače diplomate, sem što su načelno “politički nepodobni”.

Vlada Crne Gore je prethodne sedmice, na inicijativu ministra vanjskih poslova Đorđa Radulovića, predložila opoziv sedam ambasadora.

Na osnovu Zakona o vanjskim poslovima, kako se navodi, Vlada je utvrdila predlog da se sa dužnosti izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore opozovu Darko Pajović, (Republika Kina, Indonezija, Koreja), Miodrag Vlahović, (Ambasada pri Svetoj stolici i Suverenom malteškom redu), Obrad Mišo Stanišić (Bosna i Hercegovina), Vera Kuliš, (Njemačka), Dušanka Jeknić (Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Kraljevina Saudijska Arabija, Kraljevina Bahrein), Sanja Vlahović (San Marino, Italija, Malta) i Tarzan Miošević (Srbija).

Ukaz o njihovom opozivu konačno treba da donese predsjednik Crne Gore Milo Đukanović (DPS), koji je dao i konačnu riječ kada su poslati da predstavljaju državu. Iz njegovog kabineta juče nije odgovoreno kakav je Đukanovićev stav o tom pitanju i da li će potpisati ukaz.

Ustav predviđa da predsjednik države postavlja i opoziva ambasadore na predlog Vlade, a uz mišljenje nadležnog skupštinskog odbora - a to je za međunarodne odnose i iseljenike.

To skupštinsko tijelo do juče nije dobio zahtjev predsjednika Crne Gore da mu dostave mišljenje povodom opoziva sedam ambasadora, ali ni predlog Vlade da se oni opozovu. U obrnutoj situaciji, kada Vlade predlaže ambasadote, taj odbor daje mišljenje a konačna odluka je na predsjedniku države.

Predsjednik Odbora Miodrag Lekić je kazao “Vijestima” da ni Vlada nije uputila nikakav dopis, niti ima obrazloženja odluke Vlade o opozivu ambasadora. On je istakao da Odbor do sada nikada nije davao mišljenje za opoziv.

Ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović ranije je saopštio da su u pitanju diplomate postavljane po političkom ključu i da “sami znaju kakvu su štetu nanosili”.

“Svaki od tih ambasadora je bio više ambasador političke partije nego ambasador svoje države. Ukoliko pogledate komentare na opoziv ambasadora, vjerujem da je cijelo crnogorsko društvo po tom pitanju nepodijeljeno”, kazao je Radulović.

Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić je tada saopštio da će Vlada podržati predlog o povlačenju ambasadora i da je osnovni kriterijum bio povlačenje nekarijernih diplomata i onih koji su “nekorektnim djelovanjem u posljednja tri mjeseca nanijeli štetu Crnoj Gori”. Šta je to tačno, do juče nije objašnjeno. Jedini karijerni diplomata sa liste za opoziv je ambasadorka Crne Gore u Njemačkoj Vera Kuliš. Bivšoj službenici MVP i šefici kabineta Milana Roćena, ovo je treći diplomatski mandat u Njemačkoj, ako se računa i onaj kada je bila šefica Informativno-trgovinske misije Crne Gore u periodu prije nezavisnosti. Iz ambasade Crne Gore u Njemačkoj su “Vijesti” juče uputili da odgovor o razlozima zbog kojih Vlada traži opoziv ambasadorke, kao i odgovor na to da li Kuliševa smatra da je svoj posao radila profesionalno, zatraže od MVP Crne Gore:

„Što se tiče Vašeg drugog pitanja ‘da li Vera Kuliš smatra da je radila profesionalno’, ambasador ne želi da daje subjektivne ocjene, te molimo da odgovor i na ovo pitanje zatražite od resornog Ministarstva“.

Kuliš predaje akreditivna pisma (arhiva)
Kuliš predaje akreditivna pisma (arhiva)foto: http://www.bundespraesident.de/

Javno, nisu poznati ni razlozi zbog kojih je ambasador u Kini i bivši predsjednik Pozitivne Darko Pajović, naročito u posljednja tri mjeseca, nanio štetu državi. On je diplomatsku poziciju zaradio nakon što je 2016. sa još dvoje poslanika Pozitivne podržao Vladu Mila Đukanovića, nakon što je SDP uskratio povjerenje.

Pajović se u međuvremenu nije oglašavao preko medija i društvenih mreža. Sudeći prema medijskim objavama, on je pohvalno govorio o Crnoj Gori u posljednja tri mjeseca. Početkom decembra je na Poslovnom forumu u okviru saradničkog mehanizma između Kine i zemalja centralnoistočne Evrope(17+1) održanom u gradskoj opštini Vujiang, hvalio potencijale Crne Gore u turizmu i predstavio poslovni ambijent države, navodeći da ima pogodnu poslovnu klimu za strane investicije. Krajem oktobra, kako su prenijeli mediji, posjetio je farmaceutsku kuću “Sinopharm” u Pekingu, navodeći da je uvjeren u nastavak uspješne saradnje “Sinopharma” sa medicinskim ustanovama u Crnoj Gori. Pajović je početkom novembra izabran za prvog ambasadora Crne Gore pri Asocijaciji nacija jugoistočne Azije.

Jedina oštrija reakcija bila je u slučaju Miodraga Vlahovića, s obzirom nato da je Ministarstvo vanjskih poslova 18. decembra najavilo da će pokrenuti disciplinski postupak protiv njega zbog, “osnovane sumnje da je prekršio Zakon o vanjskim poslovima”.

Povod je, kako je precizirano iz tog resora, objavljivanje teksta pod naslovom „Depeša br. 155/2018” u jednom crnogorskom mediju, čime je službeni dokument Ministarstva vanjskih poslova učinio javnim.

Vlahović je nakon što je premijer Zdravko Krivokapić saopštio da je saglasan sa opozivom, premijeru poručio da ima funkciju i kabinet zahvaljujući njegovoj generaciji i njihovoj “crnogorskoj građanskoj i evrotlantskoj politici, koja je mirno i demokratski obnovila te nedodirljive i vječne stvari”.

“Što se tiče poslijednja tri mjeseca ‘nove ere’ - objavljivanje prvog toma Monumenta Montenegrina Vaticana smatram našim velikim uspjehom, što su pozdravili i najviši zvaničnici u zemlji prijema”, saopštio je nedavno Vlahović. Vlahović je krajem novembra kritikovao evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija, navodeći da je njegova izjava kojom je pozdravio odluku Vlade Srbije da povuče protjerivanje crnogorskog ambasadora i pozvao Crnu Goru da uradi isto, kompromitujuća i da podriva politiku Evropske unije (EU). On je zbog neprijavljivanja imovine i prihoda novčano kažnjavan. Sa još dvojicom kolega bio je akter skandala kada su platili kaznu od 600 eura koju je prekršajni sud izrekao bivšoj službenici MVP Mirni Nikčević zbog govora mržnje i tim povodom izdali saopštenje za javnost bez konsultacija sa ministrom.

Ambasador u Bosni i Hercegovini Obrad Mišo Stanišić i u Srbiji Tarzan Milošević su bivši poslanici i funkcioneri DPS-a.

Stanišić je povodom Dana državnosti 13. jula poručio da je Crna Gora danas ugledna država u svijetu, punopravna članica NATO saveza i prva naredna članica Evropske unije, da je demokratska država, država koja baštini ljudska prava i slobode, poručivši da “takvu Crnu Goru niko neće sa njenog puta skrenuti, bez obzira što neki iznutra i spolja pokušavaju da to urade “. Ambasadorka u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) Dušanka Jeknić je godinama bila na spisku optuženih za učešće u krijumčarenju cigareta protiv kojih je vođen proces u Italiji. Prošle godine je oslobođena optužbi. Ambasadorka u Italiji Sanja Vlahović bila je optužena da je plagirala naučni rad britanskog profesora Dimitriosa Buhalisa. Krivičnu prijavu protiv Vlahovićeve crnogorsko tužilaštvo je odbacilo 2015. godine.

Đukanović odlučuje ukazom

Prema Ustavu predsjednik države postavlja i opoziva ambasadore na predlog Vlade, a uz mišljenje nadležnog skupštinskog odbora.

Shodno Poslovniku Skupštine, Odbor za međunarodne odnose i iseljenike daje mišljenje o kandidatima za ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava u inostranstvu, ali nije precizirano da li se davanje mišljenja odnosi i na njihov opoziv.

Zakonom o Ministarstvu vanjskih poslova predviđeno je da predlog za opoziv ambasadora utvrđuje Vlada, na predlog ministra vanjskih poslova, a da predsjednik države ukazom opoziva ambasadora.

Preporučujemo za Vas