U Srbiji i Crnoj Gori, koje su označene kao najbolji kandidati za naredni krug proširenja Evropske unije, mnogo manje građana želi da se pridruži Uniji nego u drugim zemljama regiona, kao na primjer Albaniji, koja se pogrešno drži na kraju reda za članstvo, ocijenio je bivši šef francuske diplomatije Bernar Kušner.
U autorskom tekstu za EU Observer, Kušner je naveo da su se vrata za proširenje Evropske unije konačno otvorila, tri godine pošto ih je "zalupio" predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker rekavši da neće biti proširenja do kraja njegovog petogodišnjeg mandata.
"Koji god da je razlog – prevaziđena kriza, poboljšana ekonomija na kontinentu, Bregzit – Junker sada misli da je pravo vrijeme da se pregleda red ispred i podijele ulaznice. Ali samo dvije. A te dvije nisu za one koji su najnestrpljiviji da budu primljeni", ocijenio je Kušner.
Pristupanje EU, dodao je, ostaje kontroverzna tema i u Srbiji i u Crnoj Gori, koje su trenutno određene kao najbolji kandidati za naredni krug proširenja.
"Njihovi lideri zaslužuju velike pohvale za napredovanje uprkos tome, ali teška je istina da ima drugih zemalja, takođe na Zapadnom Balkanu, koje jednako zaslužuju da se pridruže našoj Uniji i koje, što je od ključne važnosti, imaju daleko više entuzijazma da to učine", ocijenio je bivši francuski ministar za spoljne i evropske poslove.
Kušner piše da u Briselu "kruži glasina" da su Crna Gora i Srbija najbolji kandidati zato što su "najsklonije da promijene stranu i da se dodvoravaju Moskvi".
"Lično, ne vjerujem tome previše. Osim nafte i raketa, Rusija nema mnogo da ponudi. Ali čak i da je to istina, to nije dovoljan razlog da se odobri ulazak dok se drugima odbija", napisao je Kušner, dodajući da ne tvrdi da favoriti za članstvo ne pripadaju EU.
Ipak, prema njegovom mišljenju, za žaljenje je to što je EU "držala druge u regionu u sporoj traci, uključujući one koji su najviše željeli da se pridruže".
"Uzmite na primjer Albaniju: Ankete konstantno pokazuju da više od 80 odsto njenih građana želi da uđe u EU. To samo po sebi ne bi trebalo da kvalifikuje zemlju za članstvo, ali tamo gdje postoji snažan konsenzus o pristupanju, istorija nam pokazuje da je institucionalne i političke reforme koje zahtijeva pristupanje mnogo lakše sprovesti", naveo je Kušner.
Vrijeme je da EU, smatra Kušner, pošalje snažnu poruku albanskim biračima da njihova podrška reformama i EU ima uticaja.
"Sa reformama koje su sada u naprednoj fazi, ovo je uravo pogrešan trenutak da EU drži Albaniju na kraju reda", ocijenio je francuski diplomata.
U Makedoniji takođe jasna većina građana želi da udje u EU, što nije slučaj sa Srbijom, a na Kosovu čak 90 odsto stanovnika podržava evropske integracije.
"Nažalost, sumnjam da će njihove želje uskoro biti ispunjene, pošto i Srbija i pet sadašnjih članica EU odbijaju da priznaju njegov legitimitet. Ali i ovdje EU mora da bude više proaktivna, ohrabrujući Kipar, Grčku, Rumuniju, Slovačku, Španiju, kao i Srbiju da prihvate neizbježno i priznaju suverenitet Kosova", rekao je Kušner, bivši specijalni predstavnik UN na Kosovu i bivši šef UNMIK-a.
Kušner je izrazio vjerovanje da je Brisel, sve do nedavno, namjerno ignorisao Zapadni Balkan, ali da je realno bilo drugih problema koji su više zaokupljali pažnju Brisela, od Ukrajine, migracija, do Bregzita i Katalonije. Sada se, preman njegovoj ocjeni, mijenja raspoloženje.
"Članstvo u EU je dio rješenja za nestabilnost na Balkanu i njegovu dugu istoriju međuetničkog sukoba", naveo je Kušner, podsjetivši na nedavnu izjavu albanskog premijera Edija Rame: "Balkan uopšte i Albanija posebno će napredovati", rekao je u Briselu, "ali ako izgled (za članstvo u EU) izblijedi ili postane iluzija, onda stvari mogu loše da krenu".
Bonus video:
