"vjerovatno će se prilagoditi i postati jaka opoziciona partija"

Morison: DPS, osim vjerskog zakona, srušili klijentelizam, korupcija, kronizam, skandali

U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) Morison tvrdi i da nema sumnje da je Srpska pravoslavna crkva (SPC) igrala značajnu ulogu u izboru ove Vlade, i da ima mnogo više uticaja na nju nego na bilo koju prethodnu

49082 pregleda 647 reakcija 44 komentar(a)
Zamjenik predsjednika DPS Duško Marković i predsjednik DPS Milo Đukanović, Foto: Boris Pejović
Zamjenik predsjednika DPS Duško Marković i predsjednik DPS Milo Đukanović, Foto: Boris Pejović

Unutrašnja pitanja Crne Gore će za sada imati prioritet, dok će bilo kakav pomak u spoljnoj politici, ako se uopšte dogodi, biti postepen, kaže profesor savremene istorije Jugoistočne Evrope na Univerzitetu De Montfort u Velikoj Britaniji, Kenet Morison (Kenneth Morrison).

U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) Morison tvrdi i da nema sumnje da je Srpska pravoslavna crkva (SPC) igrala značajnu ulogu u izboru ove Vlade, i da ima mnogo više uticaja na nju nego na bilo koju prethodnu.

Morison
Morisonfoto: Privatna arhiva

"Izmjena Zakona o vjerskim slobodama je očigledan ishod njihovog bliskog odnosa", dodaje Morison.

RSE: U Crnoj Gori je smjenjena vlasti nakon tri decenije. Nova Vlada je izabrana prevashodno glasovima partija anti-NATO orijentacije. Premijer Zdravko Krivokapić je kazao da nova vlast neće mijenjati evroatlantski kurs. Da li je to moguće ostvariti ako Vlada zavisi od njihove podrške u Skupštini Crne Gore?

Morison: U ovoj fazi bi bilo previše rizično da premijer Krivokapić najavi bilo što drugo osim kontinuiteta u evroatlantskoj orijentaciji Crne Gore, uprkos činjenici da postoje neki u novoj Vladi koji bi željeli da dođe do promjene spoljne politike.

Unutrašnja pitanja će, očigledno, za sada imati prioritet, dok će bilo kakav pomak u spoljnoj politici, ako se uopšte dogodi, biti postepen. Iako manjinski u novoj Vladi, postoji snažan i uticajan dio, posebno unutar URA (Građanski pokret Ujedinjena reformska akcija), koji ne želi promjenu u spoljnopolitičkoj orijentaciji zemlje, niti bi podržali takve napore. Dakle, mislim da će u ovom pogledu biti vrlo malo promjena u kratkom i srednjem roku.

U svakom slučaju, Evropska unija (EU) i NATO će pomno pratiti razvoj događaja kako bi bili sigurni da će Krivokapić održati svoju riječ.

Međutim, lideri NATO-a će gotovo sigurno biti donekle zabrinuti zbog postavljanja Milana Kneževića (Demokratski front, DF) za predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu, a time i za člana Savjeta za nacionalnu bezbjednost, iako on ima dug staž protivljenja članstvu Crne Gore u NATO-u, te snažne veze sa Rusijom.

Knežević
Kneževićfoto: Luka Zeković

Siguran sam da Knežević ne bi bio izbor NATO-a za tako osjetljivo i važno mjesto. Ipak, upozorili su da se Crna Gora mora pridržavati standarda NATO-a u pogledu rukovanja tajnim podacima na siguran i bezbjedan način, i nova Vlada će ovu poruku dobro razumjeti.

RSE: Mnogi zamjeraju EU na pasivnom odnosu prema događajima u Crnoj Gori tokom 2020. i povodom uplitanja Srpske pravoslavne crkve (SPC) pa i Srbije u parlamentarne izbore.

Morison: Jasno je da niko u EU nije želio da izrazi previše zabrinutosti zbog onoga što se dešavalo u Crnoj Gori [litije i autolitije] jer nisu želeli da izgleda kao da se miješaju u unutrašnje političke stvari zemlje, posebno tokom kampanje za parlamentarne izbore.

Takođe nisu željeli da otvoreno optuže drugu zemlju kandidatkinju, Srbiju, za miješanje u unutrašnje stvari Crne Gore.

Stoga je Brisel nije imao drugih mogućnosti osim da zauzme relativno pasivan stav. I, naravno, EU očigledno želi da podstakne crnogorsku Vladu da nastavi reformsku agendu koja će ih približiti članstvu, i trebaju im dobri odnosi sa novom Vladom da to osiguraju. Međutim EU, tačnije Evropska komisija, nije bila nekritična prema novoj vladi, posebno u pogledu novog zakona koji reguliše pitanje državnih službenika.

RSE: Mogu li političke promjene u Crnoj Gori ojačati srpske nacionalističke težnje ka formalnom ili neformalnom redefinisanju područja u kojima žive Srbi u regionu Zapadnog Balkana?

Morison: Težnja za okupljanjem svih Srba u jednoj državi postoji, ali ne mislim da je "srpski svet", koji je Milo Đukanović (predsjednik Crne Gore) opisao kao eufemizam "Velike Srbije", drugo do apstraktni koncept koji se istorijski pokazao kao destabilizirajući za region.

Crna Gora je ključna za ostvarenje te ideje, jer je bez nje nemoguć širi cilj stvaranja neke vrste entiteta koji obuhvata Srbe u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini (tzv. osovina Beograd-Podgorica-Banja Luka).

Što se tiče veoma kompleksnog pitanja odnosa između Crne Gore i Srbije, odgovor nije jednoznačan. Premijer Zdravko Krivokapić i neki njegovi ministri, iako su možda bliski SPC, u osnovi su "za Crnu Goru", a time je tzv. "srpski blok" podijeljen između onih koji imaju bliske veze sa crkvom i onih koji imaju bliske veze sa [predsjednikom Srbije] Aleksandrom Vučićem. Zato je teško pronaći čak i konsenzus o specifičnom odnosu Crne Gore sa Srbijom.

RSE: Premijer Zdravko Krivokapić je bio politički izbor SPC-a, većina ministara su bliski toj crkvi funkcioneri "po dubini" takođe. Može li se govoriti o klerikalizaciji koja je prijetnja građanskoj Crnoj Gori?

Morison: Mislim da ne možemo govoriti o klerikalizaciji kao takvoj, ali nema sumnje da je SPC igrala značajnu ulogu u izboru ove Vlade, i da ima mnogo više uticaja na nju nego na bilo koju prethodnu. Izmjena Zakona o vjerskim slobodama je očigledan ishod njihovog bliskog odnosa.

Krivokapić
Krivokapićfoto: Luka Zeković

S obzirom na kontinuirani uticaj SPC-a, ne treba sumnjati da oni u Zdravku Krivokapiću imaju premijera koji neće nastojati da ih oslabi, i njihov uticaj u javnom životu će se nastaviti, kao što je to bilo tokom 2019. i 2020. godine.

Ipak, iako je podrška SPC-a jaka u vladinim krugovima, postoje i drugi koji čvrsto vjeruju da Crkva treba da se kloni politike. Građani Crne Gore jesu glasali za promjene na parlamentarnim izborima u avgustu, ali nisu svi među njima vjernici, niti bi željeli da Crkva ima veći uticaj u javnom i političkom životu nego što već ima. Tako će, na kraju, uloga Crkve ostati ograničena u okviru određenih parametara, jer postoji značajan broj glasača koji smatraju da bi se Crkva prvenstveno trebala baviti vjerskim, a ne političkim pitanjima.

RSE: Što je, prema Vašem mišljenju, srušilo Đukanovićevu Demokratsku partiju socijalista (DPS) sa vlasti nakon 30 godina?

Morison: Razloga za pad DPS-a je mnoštvo i složeni su. Jasno je da su ključni razlozi Zakon o vjerskim slobodama i uloga SPC u mobilizaciji ljudi da se uključe u politički proces. Međutim, nezadovoljstvo klijentelističkim sistemom, korupcijom, kronizam (pristrasnosti pri dodeli poslova i ostalih pogodnosti prijateljima ili provjerenim kolegama) i niz političkih skandala takođe su doprinijeli gubitku DPS-a na parlamentarnim izborima u avgustu.

U novim okolnostima, možda će biti unutrašnje nestabilnost u stranci, ali DPS će se vjerovatno prilagoditi i postati jaka opoziciona partija.

Da li će biti uspješni na narednim izborima, zavisiće od njihove sposobnosti da se refomrišu. Naravno, zavisiće od efikasnosti nove Vlade da rješava veoma ozbiljne ekonomske i socijalne izazove sa kojima se suočava.

RSE: Pisali ste o nacionalizmu, identitetu i državnosti u postjugoslovenskoj Crnoj Gori. Ova pitanja i danas potresaju zemlju, koliko mogu biti uzrok dalje krize u Crnoj Gori i regionu?

Morison: To nisu novi fenomeni i zato očekujem da ta pitanja ostanu dio crnogorskog političkog pejzaža, kao što su bila tokom većine XX i XXI vijeka.

Pitanje državnosti je, međutim, riješeno. Crna Gora je međunarodno priznata, suverena država koja je punopravni član međunarodnih organizacija i kandidat za članstvo u EU.

Ipak, i dalje će se voditi rasprave u zemlji o nacionalnom identitetu i prirodi odnosa Crne Gore sa Srbijom, i one bi mogle ponovo biti prilično usijane uoči popisa predviđenog za 2021. godinu. Crna Gora je podijeljeno društvo i popis bi mogao izazvati dodatne napetosti.

Preporučujemo za Vas