Direktorica međunarodne organizacije Access info za "vijesti"

Ispitati slučajeve neobjašnjivog sticanja imovine

"Zakon o utvrđivanju porijekla imovine ne treba donositi samo u cilju postizanja rezultata u utvrđivanju nezakonitih aktivnosti bivših visokih funkcionera, već on mora postaviti osnove za trajnu reformu institucija"

28074 pregleda 154 reakcija 10 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Zakon o utvrđivanju porijekla imovine u Crnoj Gori ne treba donositi samo u cilju postizanja rezultata u utvrđivanju nezakonitih aktivnosti visokih funkcionera u prošlosti, već on mora postaviti osnove za trajnu reformu institucija u budućnosti, ocijenila je direktorica međunarodne organizacije Access info Helen Darbišir.

Ona je za “Vijesti” kazala da je za rješavanje problema korupcije koji se u Crnoj Gori “nakuplja dugi niz godina” važno obezbijediti sistemski pristup sprečavanja njene ponovne pojave u budućnosti i stvaranje pravnog okvira u skladu s preporukama tijela kao što je GRECO, kao i standardima Evropske unije o transparentnosti u područjima kao što su javne nabavke i registri stvarnih vlasništva.

“Nije važan samo zakon, već način na koji se on primjenjuje i nadgleda. Od vitalne je važnosti postojanje transparentnosti o primjeni budućeg zakona i mora postojati zaista nezavisno i vjerodostojno tijelo zaduženo za nadzor nad sprovođenjem zakona”, rekla je Darbišir odgovarajući na pitanja “Vijesti” u vezi sa najavljenim donošenjem zakona o utvrđivanju porijekla imovine.

Predlog zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom oporezivanju nezakonito stečene imovine krajem prošle godine Skupšini je uputio Pokret za promjene (PzP). Nacrt sličnog zakona pripremio je i Građanski pokret URA.

Dok su bili opozicija tražili provjeru imovine, predlog PzP i sada u Skupštini: Đukanović sa novom većinom
Dok su bili opozicija tražili provjeru imovine, predlog PzP i sada u Skupštini: Đukanović sa novom većinom foto: Savo Prelević

Prema predlogu PzP-a, posebno odjeljenje Poreske uprave bi ispitivalo porijeklo imovine svih građana koji su od 1990. uvećali imovinu za više od 50.000 eura. URA predlaže da se ispita imovina svih građana iznad pola miliona eura. Iz dijela NVO sektora su takva rješenja kritikovana zbog mogućnosti kršenja ljudskih prava. Smatraju da treba da odgovara svako ko je nezakonito stekao “i jedan euro”.

Darbišir kaže da treba ispitati slučajeve u kojima postoji neobjašnjivo sticanje imovine, podsjećajući da, na primjer Velika Britanija ima dobre zakone o tome i dobre prakse.

Smatra da je predlog da se ispita neobjašnjivo bogatstvo veće od 50.000 eura u zemlji poput Crne Gore razuman.

“Ili možda 100.000 eura. To je za nacionalnu raspravu. Ako želite postaviti prioritet odakle početi, onda ima smisla korupcija većih razmjera”, kazala je Darbišir.

Nije važan samo zakon, već način na koji se on primjenjuje i nadgleda: Darbišir
Nije važan samo zakon, već način na koji se on primjenjuje i nadgleda: Darbiširfoto: Luka Zeković

Na pitanje koje odredbe zakon treba da sadrži, a da ne krši ljudska prava, Darbišir je odgovorila da je važno obezbijediti određeni nivo zaštite ličnih podataka, posebno za osobe koje nisu javni akteri.

“Tako se, na primjer, može zahtijevati objavljivanje izjava o imovini javnih službenika iznad određenog nivoa odgovornosti ili detalja o preduzećima koje su iznad određene veličine. Što se tiče korisnika javnih sredstava u poslovne svrhe, ove bi informacije trebalo da budu javno objavljene. EU ima pravilo da se, ako ima korisnika poljoprivrednih subvencija ispod 1.250 eura godišnje, imena ne objavljuju. Moguće je postići ravnotežu tako da postoji transparentnost u vezi s velikim svotama novca, gdje se događa korupcija i prevara”, rekla je Darbišir.

Ranije je izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković kazala da predložena rješenja odgovaraju bivšoj vlasti, jer u konačnici postupci vođeni prema tom zakonu bi pali u Strazburu.

“Ja sam više puta ukazivala da se standardi moraju poštovati, jer će borba protiv korupcije poslužiti samo pranju biografija pojedinaca koji će na kraju biti oslobođeni pred Evropskim sudom za ljudska prava. Predloženi zakon podsjeća na neka rješenja iz centralne Evrope koja su odbačena zbog masovnog kršenja ljudskih prava“, rekla je Ćalović Marković.

Kaže da je sporno i to što bi se ispitivala imovina stečena od 1990.

Ćalović Marković
Ćalović Markovićfoto: Boris Pejović

“Šta to znači, ako se neko 1989. nezakonito obogatio, onda nema veze, mislim da je ta granica postavljena politički, ona nije postavljena ni pravno, niti je postavljena u skladu sa standardima, mislim da bi takvi eksperimenti bili vrlo opasni. Ja sam za to da se oduzima nelegalno stečena imovina javnih funkcionera, tajkuna, ali ne suprotno standardima“, rekla je Ćalović Marković.

Nova vladajuća većina se i iz opozicionih klupa zalagala za ispitivanje porijekla novca kojim su funkcioneri bivše vlasti kupovali nekretnine, skupe satove, a njihovi članovi porodica putovali na egzotične destinacije, dijelivši na društvenim mrežama fotografije raskoši...Vrijednost robe i nekretnina državnika i povezanih lica su nerijetko prelazile iznose njihovih zvaničnih primanja.

Ćalović Marković je ukazala da iako je Agencija za sprečavanje korupcije mogla da pokrene dubinsku provjeru, to je rijetko radila i bez konkretnih rezultata, a ograničavajući faktor je i zakonski okvir koji je i dalje prisutan.

Otvoriti registre, omogućiti pristup informacijama

Darbišir smatra da zakon treba da sadrži i odredbe koje se odnose na otvaranje zemljišnih registara kao i registara preduzeća, uključujući stvarno vlasništvo, pristup detaljima o uplatama poreza od strane preduzeća i bogatih pojedinaca, kao i popisu poreskih dužnika.

Navodi i da je potreban odgovarajući sistem prijavljivanja imovine za sve javne službenike, transparentnost u javnom ugovaranju i zaštita zviždača.

“Posljednje, ali ne najmanje važno: potrebna je hitna i cjelovita reforma Zakona o slobodnom pristupu informacijama i reforma Agencije (za zaštitu ličnih podataka) tako da postoji uistinu nezavisno nadzorno tijelo, komesar za informacije, kako bi se osiguralo da se Zakon o pristupu informacijama pravilno sprovodi”, navela je Darbišir.

PzP predlaže stopu poreza od 70 odsto

Prema Predlogu zakona PzP-a, koji je u skupštinskoj proceduri, ako bi se utvrdila da je imovina stečena krivičnim djelom, ona bi se konfiskovala. U slučajevima gdje ne može da se dokaže krivično djelo, ali ni porijeklo, imovina bi se oporezivala po stopi od 70 odsto.

Predmet zakona bili bi i oni koji su na privilegovan način, mimo tržišnih uslova i o trošku građana, došli do stanova i kredita, odnosno od njih bi se tražilo obeštećenje. Specijalno odjeljenje u Poreskoj upravi koje bi se bavilo ispitivanjem porijekla imovine sarađivalo bi sa policijom, tužilaštvom, centralnom i komercijalnim bankama.

Preporučujemo za Vas