Bošnjak: Ozdravljenja nema bez „sanaderizacije”

Potrebna je i profesionalizacija policije za koju ne bi bilo nedodirljivih, kao i izbor i reizbor svih tužilaca i sudija, jer na tim mjestima ne želim da vidim Ivicu Stankovića, Milivoja Katnića, Ljiljanu Klikovac..., istakla je Bošnjak

38014 pregleda 634 reakcija 71 komentar(a)
Prevazilaženje problema sa v.d. stanjima u pravosuđu pravi veliki test za ovaj saziv parlamenta: Bošnjak, Foto: Boris Pejović
Prevazilaženje problema sa v.d. stanjima u pravosuđu pravi veliki test za ovaj saziv parlamenta: Bošnjak, Foto: Boris Pejović

Za ozdravljenje društva neophodna je “sanaderizacija” i da “džemperaši” i “prodavači novogodišnjih čestitki”, koji su meteorskom brzinom postali milioneri dokažu kako su to uradili, ocijenila je potpredsjednica Skupštine i poslanica Pokreta za promjene (PzP) Branka Bošnjak.

Ona je u intervjuu “Vijestima” rekla da je potrebna i profesionalizacija policije za koju ne bi bilo nedodirljivih, kao i izbor i reizbor svih tužilaca i sudija, jer na tim mjestima ne želi da vidi “ni Ivicu Stankovića, ni Milivoja Katnića, ni Ljiljanu Klikovac....”.

Bošnjak je najavila da će se zalagati suštinski, a ne deklarativno, za rodnu ravnopravnost i veći procenat žena na mjestima odlučivanja, a kritike na račun njenog dolaska na mjesto potpredsjednice Skupštine nazvala je zlonamjernim manipulacijama.

Kako komentarišete kritike da ste na mjesto potpredsjednice Skupštine došli zahvaljujući poslaniku Branku Raduloviću, koji je odustao od te pozicije?

To su zlonamjerne manipulacije. Poslanik Radulović je bio prvi potpredsjednik Skupštine iz reda opozicije i kroz svoj aktivizam, međunarodne aktivnosti i nastupe dao značajan doprinos i pokazao da ta funkcija ne treba i ne smije da bude samo protokolarna. U ovom sazivu, naš klub je delegirao mene kao kandidata za potpredsjednicu Skupštine, a dobio potpis podrške od svih poslanika vladajuće većine, uvažavajući moje reference i parlamentarno iskustvo. Činjenica je da smo se mi kao klub zalagali da jedno potpredsjedničko mjesto u Skupštini mora pripasti manje zastupljenom polu, pa smo to htjeli i svojim primjerom da pokažemo. Raduje me da smo uspjeli da to i formalizujemo kroz usvajanje naše inicijative za izmjene Poslovnika Skupštine u tom pravcu. Istina je i da je kroz pregovore, sa tada mandatarom (Zdravkom) Krivokapićem u procesu kandidovanja za ministarske pozicije u Vladi, profesor Radulović, uprkos punoj kompetentnosti, ponudio povlačenje svoje kandidatura ze poziciju ministra nauke i razvoja, dajući prednost kandidaturi Nebojše Medojevića za potpredsjednika Vlade i meni za mjesto ministarke prosvjete.

Da li ovakve kritike govore da dio javnosti i dalje ne priznaje ravnopravnost žena i da njihove uspjehe ocjenjuju na osnovu muškaraca, izgleda...?

Takve kritiike, a iskreno nisam ih zapazila, mogu biti plod retrogradnog shvatanja, a ne isključujem ni malicioznost pojedinaca. Činjenica jeste da je Crna Gora tradicionalno društvo, pa dio javnosti i dalje percepira politiku kao muško zanimanje i pokušava da inputira da žene na nekim pozicijama mogu biti samo zato što su im muškarci ustupili mjesto. U tom smislu nam i treba emancipacija i da svojim primjerom pokažemo kvalitet i aktivizam i razbijemo te učaurene predrasude. Lično ću raditi na tome. Ništa novo, kroz istoriju žene su uglavnom morale da se izbore za svoja prava, dok se za muškarce podrazumijevalo da im pripadaju.

Da li ćete se, kao potpredsjednica parlamenta, zalagati da se žene što više uključuju u politiku i pokriju što više rukovodećih mjesta? Govorili ste o formiranju ženskog kluba?

Naravno, zalagaću se suštinski, a ne deklarativno, za rodnu ravnopravnost i veći procenat žena na mjestima odlučivanja. To sam već pokazala insistirajući da se propiše obaveza da najmanje jedno potpredsjedničko mjesto u Skupštini pripadne ženi. Smatram da bi realizovanje moje ideje za formiranje ženskog kluba, kao nadstranačkog tijela koje bi obuhvatilo sve poslanice bez obzira na stranačku pripadnost, i njegov aktivizam igrao značajnu ulogu za veću vidljivost žena na političkoj sceni. Takođe bismo poslali poruku javnosti o ženskoj solidarnosti, koja je, nažalost, često izostajala. U tom smislu sam već preuzela određene aktivnosti, a očekujem i da će međunarodne adrese prepoznati to kao demokratski iskorak i pružiti nam punu podršku. Ideja za zajednički rad i zajedničku parlamentarnu aktivnost imam na pretek.

Nama treba neko poput Laure Koveši, šefice rumunske direkcije za borbu protiv korupcije, koja je simbol hrabrosti, nepokolebljivosti i pravde, koja je mnoge korumpirane zvaničnike poslala iza rešetaka i postala prva evropska javna tužiteljka

Dostavili ste Skupštini set predloga zakona, među njima i Predlog zakona o utvrđivanju porijekla imovine. Očekujete li usvajanje tog predloga i šta će on značiti za Crnu Goru?

Još sam u prošlom sazivu Skupštine predlagala taj zakon, ali nažalost nije bilo volje ni da se on stavi na dnevni red, a kamoli usvoji. Pošto su došle promjene, sad je ovo test za sve, prvenstveno za novu većinu. Taj zakon je ključni antikorupcijski zakon i svako ko je legalno stekao imovinu ne treba da se plaši ovog zakona, ali zato oni koji su od ‘džemperaša’ i prodavača novogodišnjih čestitki meteorskom brzinom postali milioneri, moraju dokazati kako. A i oni koji su čašćavani stanovima i kreditima na račun poreskih obveznika, protekcionistički po nečijem diskrecionom pravu, a ne u fer utakmici putem konkursa, moraće da obeštete budžet. Narod je željan pravde, a mi smo obećali da će im je promjene donijeti. Zato ovaj zakon treba što prije usvojiti, a njegovo sprovođenje početi prvo od nas, državnih funkcionera i sa nama povezanih lica, a onda i svih ostalih za koje se procijeni da im imovinsko stanje ‘odudara’ od prijavljenih prihoda, jer nedodirljivih ne smije biti.

Pred parlamentom su brojni izazovi, naročito kada se radi o pravosuđu. Da li već postoje razgovori kako će biti obezbijeđena dvotrećinska većina?

Dogovor je na Kolegijumu da se prvo sve započete procedure iscrpe do kraja, a da se onda inicira formiranje radne grupe kako bi se našao model za prevazilaženje problema sa v.d. stanjima u pravosuđu. To je pravi veliki test za ovaj saziv parlamenta koji će pokazati ko se suštinski, a ko samo deklarativno zalaže za prevazilaženje ovog problema i istinsku profesionalizaciju pravosuđa. Postizanje kvalifikovane većine biće veliki izazov. Za eventualne ustavne promjene i za izbor VDT-a, članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika i sudija Ustavnog suda, neophodna je podrška i iz DPS-a. Bez njih nema dvotrećinske većine. Za deblokiranje u drugom krugu kroz tropetinsku većinu nijesu neophodni glasovi DPS-a. Da li ćemo dogovor postići sami, ili uz posredstvo spoljnjeg faktora ili ćemo morati ići u izmjene ukupnog modela, ostaje da vidimo. Za uspostavljanje pravde koju svi traže nakon smjene vlasti, prvi korak, a na kom je insistirala i Evropska komisija, je u pravom smislu profesionalizacija policije za koju neće biti nedodirljivih. Sad to nije slučaj, slikovit je primjer da povodom krivične prijave koju sam podnijela za sumnju u višemilionski korupcinaški posao oko izgradnje mosta na zaobilaznici u Podgorici, uprkos nekoliko urgencija VDT-a, čuveni Lazović sa načelnikom Radonjićem više od godinu dana, nijesu dali nalog da se saslušaju akteri. Zato je nama neophodan poseban policijski organ za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, poput USKOK-a u Hrvatskoj i poput FBI.

Koga bi Vaš Klub poslanika volio da vidi na mjestu VDT-a ili glavnog specijalnog tužioca, koje članove Sudskog savjeta ili Tužilačkog, a koji nisu mogli biti izabrani jer ih bivša vlast nije smatrala podobnim?

Neophodan je izbor i reizbor svih tužilaca i sudija i ono što sam sigurna da na tim mjestima ne želim da vidim nikog poput sadašnjih gospođe Klikovac, Katnića, ni Stankovića. Oni treba da snose odgovornost za nečinjenje. Nama treba neko poput Laure Koveši, šefice rumunske direkcije za borbu protiv korupcije, koja je simbol hrabrosti, nepokolebljivosti i pravde, koja je mnoge korumpirane zvaničnike poslala iza rešetaka i postala prva evropska javna tužiteljka.

U prošlom sazivu zaposleno više od 100 službenika

Ranije ste pomno pratili zapošljavanje, podjelu kredita, privilegija među zaposlenima u Skupštini koji su uglavnom partijski zapošljavani. Očekujete li da će se novo rukovodstvo oduprijeti takvim izazovima?

Samo u prošlom sazivu zaposleno je preko stotinu novih službenika, a već duže vrijeme nema ni slobodne stolice za zaposlene i mnogi od njih su tu samo fiktivno zaposleni. Teret rada Skupštine uglavnom pada na one iskusne službenike sa kojima mi uspješno sarađujemo godinama koji su profesionalci i znaju svoj posao, ali kad je nagrađivanje u pitanju, od varijabilnog dijela zarade pa preko putovanja do kredita, isplivaju naravno ovi podobni, drčni kojima “na čelu piše” partijska pripadnost. Zato služba Skupštine zahtijeva racionalizaciju, profesionalizaciju i unapređenje efikasnosti.

Đukanović će koristiti sve mehanizme za opstrukciju

Očekujete li da će predsjednik države kočiti usvajanje bitnih zakonskih rješenja?

Kako očekivati kohabitaciju od nekoga ko je izjavio da će otići u šumu odakle će svim sredstvima braniti državu od navodnih napada nove većine. Od nekog sa takvom psihozom može se svašta očekivati. Ali, ne smije se potcijeniti Đukanovićeva pragmatičnost. Tako da je za očekivati da će on stalno kalkulisati i balansirati između onoga što je očuvanje ličnih interesa, gluma navodne državničke odgovornosti i pritisak spolja, a i onaj iznutra. Sigurna sam da će, kao i do sada, koristiti sve mehanizme za opstrukciju demokratskih procesa, žrtvovaće on pojedince samo sebe i svoje bogatstvo da sačuva. Na kraju, zarad mira, može tražiti dogovor da se potpuno povuče i napusti zemlju a da ne odgovara za učinjeno. Sve zavisi od Vlade i međunarodne zajednice. Moje mišljenje je da mu se to ne smije dozvoliti. Nama je za ozdravljenje društva “sanaderizacija” neophodna.

Bonus video: