SKUPŠTINA CRNE GORE

Ponovo usvojeni zakoni koje je Đukanović vratio parlamentu

Bečić je najavio da će uskoro poslanici nove većine osporiti odluke koje su donijeli poslanici prethodnog saziva u martu, aprilu i maju, kada se glasalo onlajn iako nije bio izmijenjen Poslovnik, „pa ćemo vidjeti kakva će postupati Ustavni sud“

117105 pregleda 8375 reakcija 220 komentar(a)
Sa sjednice, Foto: Luka Zeković
Sa sjednice, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 20.01.2021. 15:08h

Skupština je ponovo usvojila izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovjesti, glasovima 41 prisutnog poslanika vlasti.

Ponovo su usvojene i izmjene i dopune zakona o kreditnim institucijama, izmjene Zakona o sanaciji kreditnih institucija i izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga. 

Skupština je ponovo usvojila i izmjene Zakona o radu, izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima i namještenicima i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Usvojeni zakoni ponovo će biti poslati predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću na potpisivanje.

Parlamentarna većina očekuje da će on to i uraditi, a to je i najavio nakon sastanka sa premijerom Zdravkom Krivokapićem, potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem i predsjednikom Skupštine Aleksom Bečićem.

Sjednica Prvog vanrednog zasjedanja Skupštine o ovoj godini počela je sa zakašnjenjem od sat. Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić rekao je da kvorum postoji jer je u sali prisutan 41 poslanik.

U sali su bili poslanici vlasti, predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić i svi ministri. Sjednici nisu prisustvovali poslanici opozicije.

"Skandalozan dopis Ustavnog suda"

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić saopštio je danas da Ustavni sud traži da se Skupština izjasni po podnešenom zahtjevu o ocjeni ustavnosti u roku od 15 dana, što nije do sada zabilježeno.

Bečić je kazao da su poslanici parlamentarne manjine podnijeli Ustavnom sudu inicijative za ocjenu ustavnosti odluka koje je Skupština donijela u decembru - odluke za obrazovanje Odbora za reformu izbornog zakonodavstva, izmjenama Poslovnika i izboru članova DIK-a.

„Primio sam skandalozan dopis predsjednika Ustavnog suda koji traži da se Skupština odredi prema predlogu zaocjenu ustavbnosti odluke o obrazovanju odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u roku od 15 dana. Jasno vam je da u vanrednom zasjedanju Skupština ne može u tom roku utvrditi odgovor Ustavnom sudu. U svakom drugom zahtjevu je rok za odgovor 30 dana. Prvi put u istoriji je postavljen rok od 15 dana“, kazao je Bečić.

Dodao je da je danas Skupština danas dobila još jedan dopis – da se odredi i o predlogu o ocjeni ustavnosti Odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika.

„I za to se ostavlja rok od 30 dana. Uvjeren sam da su različite sudije izvjestioci dali predloge, uvjeren sam da je predsjednik US rok od 15 dana za odgovor tražila sutkinja Desanka Lopičić, pa neka me US demantuje ako imam pogrešnu procjenu. Ovo neko pod hitno mora da objasni. Neko želi da najveći zakonodavni dom bude onemogućen u ispunjavanju ustavnih nadležnosti. Uvjeren sam da iza ovog zahtjeva stoji sutkinja Desanka Lopičić, ovo je dokaz instrumentalizacije, ali i budi sumnje u opasne namjere u ovom procesu“, kazao je Bečić.

Rekao je da je pred početak ove sjednice uputio dopis US u kojem je naveo da Skupština ne može odgvooriti u roku od 15 dana i nije do sada zabilježeno da se odgovor traži u roku kraćem od roka u kojem se može sazvati sjednica Skupštine.

Tražio je da US odredi drugi, objektivni rok za dostavljanje odgovora.

Bečić je najavio da će uskoro poslanici nove većine osporiti odluke koje su donijeli poslanici prethodnog saziva u martu, aprilu i maju, kada se glasalo onlajn iako nije bio izmijenjen Poslovnik, „pa ćemo vidjeti kakva će postupati Ustavni sud“.

Slaven Radunović (DF) ocijenio je da se drskost koju je pokazao Ustavni sud, ne može očekivati ni od ulične bande.

„Radi se o brutalnim partijskim vojnicima“, kazao je Radunović.

Podsjetio je da dvoje sudija ide u penziju i da jednom od njih vjerovatno ne odgovara rok od 30 dana za dostavljanje odgovora Skupštine.

Branko Radulović (PzP) poručio je da će ovi zakoni, o kojima će Skupština ponovo da se izjasni, biti dovedeni u pitanje za 15 dana, jer je to najavio predsjednik države i DPS-a Milo Đukanović.

„Treba da se pripremimo za jaču i konkretniju borbu“, kazao je Radulović. Momo Koprivica (Demokrate) rekao je da US ne radi svoj posoa, kao ni Sudski ni Tužilački savjet i da se radi o klasičnoj zloupotrebe službenog položaja radi doživotnog čuvanja fotelja pojedinaca.

Naveo je da Lopičić nije sudija US već funkcioner DPS-a.

„US je Lopičić 27. januara 2020. izabrao za predsjedavajući iako ta funkcija nije propisana ni Ustavom ni zakonom. Isti taj sud 6. novembra stavlja van snage kao neustavnu sopstvenu odluku o izboru Lopičić. Trebalo je da novi predsjednik Ustavnog suda da stavi van snage sve akte koje je donijela Lopičić i da vrati razliku u plati“, kazao je Koprivica.

Miodrag Lekić (Demos) kazao je da živimo u trenutku institucionalne opstrukcije.

„Apelujem da akteri kohabitaciji u saopštenjima izbjegnu 'nastavak dijaloga' kao da smo u Francuskoj i da se prilagodimo i potezima i retorikom ovome što doživljavam“, rekao je Lekić.

Knežević: Ustavni sud "puč sredstvo Đukanovića"

Na početku drugog vanrednog zasjedanja konstatovan je prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda Hamdiji Šarkinoviću, koji je ispunio uslove za penziju.

Milan Knežević (DF) rekao je da Ustavni sud funkiconiše kao „puč sredstvo Mila Đukanovića“ kako bi osporavao zakone koje donese nova parlamentarna većina, a do 30. avgusta je bila udarna pesnica u obračunu sa političkim neistomišljenicima.

„Godinama pitam šta će nam ovakav US, bolje da smo otvorili bolnicu, psihijatriju, ili dali Draganu bokanu da otvori neki tržni centar...Iza ovoga ne stoji Desanka Lopičić već Milo Đukanović i upozoravm Vas i (Zdravka) Krivokapića i (Dritana) Abazovića manje se gledajte sa njima, a više sa nama“, poručio je Knežević Bečiću.

On je podsjetio da Mevlida Muratović po zakonu nije sudija US od 2014. kada je stekla uslov za penziju, a Hamdija Šarkinović je trebalo da ide u penziju u martu 2020.

„Imamo samo petoro sudija US, a oni će istoga momenta kada se izglasaju izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti staviti van snage i onda ćemo da se vrtimo u vrzinom kolu Ustavnog suda kojeg kontroliše Milo Đukanović“, kazao je Knežević i rekao da ne želi „niko da ga šiša osim njegovog frizera“.

Božena Jelušić (URA) podsjetila je da je za izbor sudija US potrebno 49 poslanika u Skupštini.

„Put koji idemo nije dobar i naš osnovni zadatak je da se odgovorimo i smirimo tenzije, a ove očigledne promašaje Ustavnog suda moraćemo svi zajedno da riješimo“, kazala je Jelušić.

Marko Milačić (Prava Crna Gora) rekao je da ovo nije ništa novo.

„Svi smo znali sastav Ustavnog suda i informacije o sudijama. Ono što treba da radimo je da damo maksimum i Skupština i Vlada rade ono što je u našoj moći. Možda to nije toliko brzo i toliko lako kako je neko očekivao, ali sam ubijeđen da ćemo ove promjene izvesti do kraja“, rekao je Milačić.

Poručio je da jučerašnja hapšenja zbog plivanja za krstom nije sprovela Vlada, „već Milo Đukanović“.

U Skupštinu je ranije danas došao i poslanik opozicije Genci Nimanbegu.

Nimanbegu u Skupštini
Nimanbegu u Skupštinifoto: Biljana Matijašević

Ispred zgrade Skupštine danas se okupilo nekoliko desetina pristalica patriotskih organizacija sa zastavama Crne Gore i NATO-a. Okupljeni su nosili natpise: “Stop fašizmu”, “No pasaran”, “Ne crtajte mete”, “Stop prijetnjama”, “Ne kršite Ustav”... Okupljeni su se razišli nakon početka sjednice.

Zbog očekivanog okupljanja uprkos epidemiološkim mjerama prisutni su bili i pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova. Saobraćaj se odvijao bez prekida. Ispred Skupštine je postavljena čelična ograda. Iz MUP-a su ranije danas saopštili Vijestima da se spremaju za “patriotski skup”.

Đukanović je, kada je vratio zakone na ponovno glasanje, u obrazloženju naveo da je, shodno Poslovniku Skupštine, propisano da se kvorum utvrđuje primjenom elektronskog sistema za glasanje, na način što je svaki poslanik dužan da se lično identifikuje (prijavi) ubacivanjem identifikacione kartice u poslanički pult na svom sjedištu ili na osnovu evidencije generalnog sekretara Skupštine.

"Stoga je otvoreno pitanje da li je prilikom početka sjednice i usvajanja dnevnog reda postojao kvorum, a time i pitanje demokratskog legitimiteta, kao i usaglašenosti usvojenih zakona sa Ustavom Crne Gore i važećim pravnim propisima", kazao je Đukanović.

On je ukazao i na otvoreno pravno pitanje konstatovanja prestanka mandata poslaniku Filipu Adžiću i potvrđivanja mandata Suade Zoronjić, s obzirom na većinski donešenu negativnu odluku Državne izborne komisije i ukupnu parlamentarnu praksu u Crnoj Gori da se mandat člana parlamenta potvrđuje tek na predlog tog nezavisnog institucionalnog autoriteta.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić rekao je ranije da će, na pokušaj opstrukcije i blokade sistema od opozicije, odgovoriti u skladu sa Ustavom i pozitivnim propisima i izglasati ponovo sve zakone.

On je objasnio da se u ponovnom izjašnjavanju poslanika ne vodi rasprava, već se samo glasa.

Preporučujemo za Vas