Nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije Drago Kos ocijenio je da bi ministar pravde Vladimir Leposavić zbog komentarisanja nepravosnažnog sudskog slučaja “državni udar” trebalo da snosi političku odgovornost, ali da nema prakse u svijetu da je nosilac izvršne vlasti pravno odgovarao za ugrožavanje javnog interesa.
“Nosioci izvršne vlasti ne mogu da komentarišu, pogotovo ne da kritikuju otvorene sudske postupke. Ali za to bi ministar u najgorem slučaju mogao da snosi političku odgovornost. Neprimjerene izjave - politička odgovornost, ali pravna odgovornost - to još nisam vidio nikad”, kazao je Kos “Vijestima”.
Agencija za sprečavanje korupcije je u petak utvrdila da je Leposavić izvršio neprimjeren politički uticaj... komentarišući nepravosnažan sudski postupak u slučaju “državni udar” u kome su u spornom tužilačko-sudskom postupku osuđeni i funkcioneri tada opozicionog Demokratskog fronta. Agencija, koja se do sada nikada nije oglašavala u sličnim situacijama, obavezala je ministra da se ”bez daljeg odlaganja uzdrži od izjava, postupanja i radnji koje imaju za cilj vršenje uticaja na nezavisno pravosuđe”.
Bivši v.d. pomoćnika direktora ASK-a, sada advokat Mladen Tomović, ranije je rekao da je odluka ASK-a presedan koji ne poznaje regionalna ni međunarodna antikorupcijska praksa: Ovakvim stavom “Agencija je otvorila prostor da suprotno svrsi zbog koje je osnovana, u izvjesnom smislu disciplinuje javne poslenike za izgovorenu riječ, čime je izašla van okvira antikorupcijskog djelovanja”.
Kos je bio dugogodišnji predsjednik Grupe zemalja Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije (GREKO), a kao ekspertska podrška, učestvovao je i u pisanju crnogorskog Zakona o sprečavanju korupcije. Komentarišući preporuke ASK-a da Leposavić u roku od 30 dana od prijema mišljenja treba da dostavi izvještaj o preduzetim radnjama u odnosu na preporuku, Kos je kazao da “ne zna kako će to da uradi i kako će da podnosi izvještaj o nečemu što ne smije da radi”.
“U principu osnovni integritet može biti i za pojedince i za institucije. Pošto ministar predstavlja instituciju, to bi moglo da se odnosi na cijelu instituciju”.
Leposavić je početkom decembra na A1 televiziji kazao da je postupak za “državni udar” pravni skandal, da je “taj postupak zreo za ponavljanje” i da postoji mogućnost institucionalnog odgovora, odnosno da Skupština razmišlja o mogućnosti donošenja zakona o amnestiji ukoliko bi se potvrdila prvostepena presuda za pokušaj terorizma liderima Demokratskog fronta Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću.
U ekspresnom postupku je zatim ASK utvrdila da je ministar pravde ugrozio javni interes vršeći, kako se navodi, neprimjeren uticaj na samostalnost i nezavisnost pravosudnih organa.
Oni su pozvali Leposavića da se uzdržava od izjava, koje imaju za cilj vršenje uticaja na nezavisno pravosuđe. U međuvremenu je i Specijalno državno tužilaštvo (SDT) formiralo predmet i pokrenulo izviđaj, kako bi utvrdilo da li je ministar ugrozio javni interes i zloupotrijebio službeni položaj. U SDT-u je saopšteno da su do sada dali naloge da im se dostave orginalne izjave ministra Leposavića i dopisi o njegovim javnim istupima, nakon čega će ga u svojstvu građanina pozvati na saslušanje.
Leposavić je ranije obrazložio da njegova izjava “predstavlja vršenje Ustavom zagarantovanog prava na slobodu izražavanja, da nema protivpravnosti, budući da sadržina iste upućuje samo na mogućnost koju predviđa najviši pravni akt”.
Bivši predsjednik skupštinskog Odbora za antikorupciju Predrag Bulatović (DF) ocijenio je ranije da je stav ASK neustavan, a hitno uključivanje SDT kao potvrdu “organizovanog neustavnog djelovanja stare vlasti”
“Za sada pored Duška Markovića u vrh te neustavne i nezakonite akcije stoji i Đukanović. Da je riječ samo o političkim stavovima ne bi bilo bitno. Uočimo da pored problematičnog ponašanja predsjednika, u sve ovo su uključeni DIK, ASK, SDT i na kraju imaju namjeru da ukjuče Apelacioni sud i Ustavni sud i to one djelove i pojedince koji su lojalni DPS i koji su spremni da sada ospore izborni rezultat. Naravno, to neće biti izvodljivo”, kazao je poslanik.
Premijer i ministri nisu smjeli da donose nikakve odluke
Za razliku od postupka za ministra pravde koji je trajao mjesec dana, ASK je skoro četiri mjeseca odlučivala da li su bivši premijer Duško Marković i sedam ministara, obavljajući istovremeno poslaničke i funkcije članova Vlade, prekršili zakon odnosno bili u sukobu interesa. U obrazloženju te odluke ASK se poziva i na odredbe Zakona o izboru odbornika i poslanika koje je ranije ukinuo Ustavni sud.
Iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) juče je “Vijestima” odgovoreno da su sukob utvrdili na snovu Zakona o sprečavanju korupcije, ali da su objasnili zbog čega se taj Zakon u konkretnoj situaciji ne može primijeniti.
"Ustavni sud je donio odluku, objavljenu u Službenom listu 10/2018 od 16. februara 2018. godine, kojim je iz člana 101 stav 1 tačka 4 ukinuo riječi „odnosno poslanika“, ali to nije urađeno u stavu 4 istog člana. Bez obzira na to ovaj član se odnosi na prestanak mandata prije isteka vremena na koje je izabran odbornik, odnosno poslanik. Zbog toga se u konkretnom slučaju nije mogao primijeniti, što je Agencija detaljno obrazložila...“, navode iz ASK-a.
Dodaju da se „kosi sa elementarnom logikom obrazloženje da je Agencija utvrdila kršenje Zakona o sprječavanju korupcije na osnovu člana Zakona o izboru odbornika i poslanika“, te da to “ukazuje na površno i tendenciozno čitanje i/ili tumačenje naših odluka“.
Podsjećaju da je svojim odlukama, Agencija utvrdila da su bivši premijer i ministri Vlade Crne Gore koji su u određenom periodu obavljali i funkcije poslanika u Skupštini prekršili član 12 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije u kome se navodi da „javni funkcioner koji obavlja poslove u državnoj upravi i organima lokalne uprave ne može obavljati funkciju poslanika i odbornika“, a time što nisu podnijeli ostavke na drugu funkciju u roku od 30 dana i član 13 pomenutog Zakona.
"Djelujući na osnovu svojih nadležnosti, Agencija je prva institucija u Crnoj Gori koja je iznijela pravni stav o tom pitanju“, naveli su iz ASK-a.
U rješenju ASK se međutim citiraju odredbe ukinutog člana Zakona o izboru odbornika i poslanika, nakon čega se donosi i zaključak o kršenju Zakona o sprečavanju sukoba interesa.
Ako su odlučivali, bili su u sukobu interesa
Drago Kos je kazao da “ako se pozivaju na odredbu koja više ne važi, to znači da cijeli postupak pada”.
"Ako su oni donosili odluke kao ministri i kao poslanici, onda tu sigurno jeste konflikt interesa. Prirodno je da su nastavili sa tekućim poslovima kao ministri do imenovanja nove Vlade. Ako su bili imenovani kao poslanici, morali bi u svakom slučaju da se isključe kada se odlučuje o pitanjima koja su u nadležnosti njihovih ministarstava. Oni u tome ne bi smjeli da učestvuju”, rekao je Kos.
Mladen Tomović za “Vijesti” navodi da su odluke o sukobu interesa donešene na osnovu važeće odredbe člana 12 Zakona o sprječavanju korupcije, što je, kaže, jasno navedeno u dispozitivu odluka.
“S druge strane, dio odredbe iz člana 101 Zakona o izboru odbornika i poslanika koja je ukinuta, govori o prestanku funkcije poslanika po sili zakona, dok funkcija poslanika svakako prestaje i podnošenjem ostavke i moguće da je to bilo predmet omaške u obrazloženju odluka. Iz navedenog smatram da postoje velike šanse da predmetne odluke opstanu na Upravnom sudu ukoliko uopšte budu predmet preispitivanja,” objašnjava on.
Ministri, među kojima i Leposavić, mogu protiv odluka ASK pokrenuti spor perd Upravnim sudom.
Advokat podsjeća da je nespojivost funkcija bila i jedna od preporuka GRECO-a, jer je bilo slučajeva da predstavnici izvršne vlasti istovremeno sjede i u skupštinskim klupama.
Novčana kazna za Markovića i poslanike zastarila, ASK nije reagovao na vrijeme
Za kršenje Zakona propisana je novčana kazna od 500 do 2.000 eura. Toliko bi Duško Marković, bivši potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović ministri unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić, odbrane Predrag Bošković, ekonomije Dragica Sekulić, javne uprave Suzana Pribilović, prosvjete Damir Šehović i sporta Nikola Janović mogli da budu prekršajno kađnjeni. Oni, naveo je ranije ASK,nisu mogli ostati više od dva mjeseca na tim pozicijama nakon što su postali poslanici u Skupštini Crne Gore. Svi su i sada poslanici sem Simovića, koji je izabran za predsjednika Opštine Nikšić.
Mladen Tomović međutim objašnjava da od novčanog kažnjavanja nema ništa, jer je došlo do zastare:
“Zakonska obaveza Agencije je bila da u navedenim slučajevima podnese I zahtjeve za pokretanje prekršajnih postupaka.. u roku od 60 dana od dana kada su bili u prekršaju, ali ukoliko je to propustila i ako su ovi postupci sada zastarali, onda sama upravna odluka ne znači mnogo”.
On objašnjava da Prekršajni sud nije vezan za upravne odluke Agencije, jer su upravni i prekršajni postupak dva nezavisna i potpuno odvojena postupka.
...”Po isteku roka za podnošenje ostavki na jednu od dvije nespojive funkcije, blagovremno je trebalo da budu pokrenuti i odgovarajući prekršajni postupci pred nadležnim sudom za prekršaje”, navodi sagovornik za “Vijesti”.
Bonus video:
