Crna Gora se i petu godinu zaredom našla u kategoriji "hibridnih režima", prema Indeksu demokratije za 2020. godinu, koji objavljuje britanski magazin "Ekonomist".
To znači da je Crna Gora, prema kategorijama koje izdvaja EIU, bliža autoritarnim režimima nego “punim demokratijama”.
Crna Gora ima prosječnu ocjenu 5,77 od maksimalnih 10 i nalazi se na 81. mjestu, pokazuje novi izvještaj Ekonomist intelidžens junita (EIU), dijela Grupe Ekonomist koji se bavi istraživanjima i analizama.
U izvještaju za 2019. godinu, Crna Gora je imala ocjenu 5,65.
Izvještaj za 2020. godinu je obuhvatio 167 zemalja koje su ocjenjivane po 60 pokazatelja u pet kategorija: izborni proces i plurizam, funkcionisanje vlasti, demokratska politička kultura i građanske slobode.
Zemlje su podijeljene u četiri kategorije: "potpune demokratije", "manjkave demokratije", "hibridni režimi" i "autoritarni režimi", a ocjenjuju se od 0 - autoritarni režimi, do 10 - potpuna demokratija.
Od zemalja regiona, kao "hibridni režimi" pored Crne Gore, ocijenjene su i Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija.
Srbija u kategoriji "manjkavih demokratija"
Srbija je ocijenjena prosječnom ocjenom 6,22, što je najniža ocjena od 2006. godine, kada je Indeks nastao.
Srbija se i ove godine nalazi u kategoriji "manjkavih demokratija", na 66. mjestu, a pad u prosječnoj ocjeni u odnosu na prethodnu godinu iznosi 0,19, što je najveći pad u jednoj godini od 2006. godine.
Srbija je dobila ukupno 6,22 poena (od maksimlanih 10) što je manje u odnosu na prošlogodišnji izvještaj kada je imala ocjenu 6,41, ali je zadržala isto 66. mjesto, ispred Paragvja i Šri Lanke, a iza Lesota i Indonezije.
Od zemalja regiona Slovenija, Hrvatska, Srbija i Albanija svrstane su u kategoriju "manjkavih demorkatija".
Ispred Srbije su Slovenija na 35, i Hrvatska na 59, mjestu, a iza Albanija (71) , Sjeverna Makedonija (78), Crna Gora (81) i BiH (101).
Pao indeks cijelog regiona
Po novom indeksu demokratije pad bilježi čitav region Istočne Evrope u koji spada i Crna Gora, a čiji je prosječan skor za 2020. pao na 5,36 sa 5,42 koliko je bio prethodne godine.
Prve na istočnoevropskoj listi su Estonija, Češka i Slovenija.
Hrvatska je na 10, Rumunija na 11, Srbija na 12, Albanija na 13, a Sjeverna Makedonija na 14. mjestu, Crna Gora je 17, a BiH 20. na listi.
Samo je nekoliko zemalja iz ove grupe, među kojima je Poljska, zabilježilo znančajniji napredak dok je većina nazadovala.
Jasan trend pogoršanja govori o krhkosti demokratije u vrijeme krize ali i o spremnosti vlada da žrtvuju građanske slobode i vrše nekontrolisanu vlast u vanrednoj situaciji, navodi se u izvještaju.
Pandemija je, kako se dodaje, dodatno istakla trajne probleme u regionu, poput lošeg funkcionisanja institucija i slabe političke kulture.
Sa ocjenom 4,67 za političku kulturu Istočna Evropa najgora je od svih regiona, što, kako se ocjenjuje, odražava zabrinjavajući pad podrške demokratiji – kao simptom duboke nemoći demokratije i nezadovoljstva građana političkim 'statusom quo' u regionu – i sve veća podršku vojnoj vladavini i vođama koji vladaju čvrstom rukom.
U cijelom regionu Istočne Evrope ni 2020. ni jedna zemlja nije ocijenjena kao "potpuna demokratija", a samo je Albanija promijenila kategoriju nabolje prešavši u grupu zemalja ocijenjenih kao "manjkave demokratije" iz grupe "hibridnih režima".
Trinaest zemalja Istočne Evrope je klasifikovano je kao "manjkave demokratije", uključujući svih 11 država članica EU plus Srbiju i Albaniju.
Osam je ocijenjeno kao "hibridni režim" (BiH, Crna Gora, Severna Makedonija, Ukrajina, Moldavija, Jermenija, Gruzija i Kirgistan).
Ostale, uključujući Bjelorusiju, Kazahstan i Rusiju, ocijenjene su kao "autoritarni režimi".
116 zemalja zabilježilo pad
Globalno geldano, u 2020. velika većina zemalja, 116 of 167 bilježi pad u odnosu na prethodnu godinu.
Napredak je zabilježen u 38 (22,6 odsto) zemalja dok je 13 država ostalo na istim pozicijama kao 2019.
Prosječna globalna ocjena u Indeksu demokratije 2020. pala je sa 5,44 u 2019. na 5,34 što je do sada najniži nivo.
Prva na listi je Norveška, a posljednja je Sjeverna Koreja.
Najveći napredak na indeksu demokratije u 2020. je ostvario je Tajvan a najveći pad Mali.
Ukupno 11 zemalja promijenilo je kategoriju, sedam u negativnom a četiri u pozitivnom smjeru.
Japan, Južna Koreja i Tajvan prešli su iz kategorije "manjkave demokratije" u kategoriju "potpune demokratije" dok je Albanija unaprijeđena u "manjkavu demokratiju" iz kategorije "hibridnih režima".
Tokom 2020. na indeksu demokratije su nazadovali i Francuksa i Portugal prešavši u grupu "manjkavih demorkatija", Salvador i Hongkong pali su u kategoriju "hibridnih režima" dok su Alžir, Burkina Faso i Mali prešli u "autoritartne režime".
Bonus video:
